{"id":1350,"date":"2021-04-28T17:53:30","date_gmt":"2021-04-28T15:53:30","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=1350"},"modified":"2021-04-28T17:53:30","modified_gmt":"2021-04-28T15:53:30","slug":"svjetski-dan-sigurnosti-i-zastite-zdravlja-na-radu","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/svjetski-dan-sigurnosti-i-zastite-zdravlja-na-radu\/","title":{"rendered":"Svjetski dan sigurnosti i za\u0161tite zdravlja na radu"},"content":{"rendered":"
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Konvencija Me\u0111unarodne organizacije rada br. 155 o sigurnosti i za\u0161titi zdravlja na radu i radnom okru\u017eenju odre\u0111uje da zdravlje, kad se odnosi na rad, ne ozna\u010dava samo izostanak bolesti ili nesposobnosti; ono tako\u0111er uklju\u010duje tjelesne i du\u0161evne \u010dimbenike koji utje\u010du na zdravlje, a koji su u neizravnoj vezi sa sigurno\u0161\u0107u i higijenom na radu.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161tita na radu zna\u010di za\u0161titu zdravlja i sigurnost na radu. Ona je odre\u0111ena u Zakonu o za\u0161titi na radu kao sustav pravila, na\u010dela, mjera, postupaka i aktivnosti, \u010dijom se organiziranom primjenom ostvaruju i unaprje\u0111uju sigurnost i za\u0161tita zdravlja na radu, s ciljem sprje\u010davanja rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih \u0161teta na radu i u vezi s radom.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, primjenjuju\u0107i za\u0161titu na radu, potrebno je ne samo sprije\u010diti ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti u vezi s radom, ve\u0107 osigurati uvjete na radnom mjestu koji \u0107e doprinijeti psihi\u010dkoj, fizi\u010dkoj i socijalnoj dobrobiti radnika.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/strong><\/a><\/p>\n\n\n\n

Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu broj zaprimljenih Prijava o ozljedi na radu u 2020. godini (1) je 14.652, od \u010dega je do 31.03.2021. godine priznato 11.877. Broj zaprimljenih Prijava o profesionalnoj bolesti u 2020. godini je 658, od \u010dega je do 31.03.2021. godine priznato 467.<\/p>\n\n\n\n

U odnosu na 2019. godinu (2) kada je broj zaprimljenih Prijava o ozljedi na radu bio 18.452, od \u010dega je do 31.03.2020. godine priznato 15.030, a broj zaprimljenih Prijava o profesionalnoj bolesti bio je 173, od \u010dega je do 31.03.2020. godine priznato 117, vidljiv je pad u broju ozljeda na radu, kao \u0161to je i vidljiv porast broja profesionalnih bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Pretpostavljamo da se i pad broja ozljeda na radu i porast broja profesionalnih bolesti mogu pripisati bolesti COVID-19, kod pada broja ozljeda na radu zbog zaklju\u010danog gospodarstva i smanjenja gospodarskih aktivnosti, a kod profesionalnih bolesti temeljem \u010dinjenice da se bolest COVID-19 sukladno Zakonu o listi profesionalnih bolesti, uz ispunjavanje odre\u0111enih uvjeta, mo\u017ee priznati kao profesionalna bolest.<\/p>\n\n\n\n

Bolesti u vezi s radom, kao bolesti koje uzrokuje vi\u0161e \u010dimbenika, od kojih je rad jedan od njih, se ne prate te je potrebno poduzeti odre\u0111ene napore kako bi iste bile u potpunosti prepoznate i kako bi se mogli utvrditi uzro\u010dnici istih te raditi na daljnjoj prevenciji takvih bolesti. Primjer bolesti u vezi s radom su poreme\u0107aji mi\u0161i\u0107no\u2013ko\u0161tanog sustava; bolni sindromi kralje\u017enice \u2013 bol u le\u0111ima, bol u vratu, degenerativne bolesti kralje\u017enice i perifernih zglobova \u2013 artroze, spondiloze, diskartoze.<\/p>\n\n\n\n

Prema podatcima Hrvatskog zdravstveno \u2013 statisti\u010dkog ljetopisa za 2019. godinu, bolesti mi\u0161i\u0107no \u2013 ko\u0161tanog sustava i vezivnog tkiva druge su po redu utvr\u0111ene bolesti u djelatnosti op\u0107e\/obiteljske medicine (11,8%).<\/p>\n\n\n\n


<\/strong><\/a>Me\u0111unarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima<\/strong><\/a> priznaje svakome pravo u\u017eivati pravedne i povoljne radne uvjete kojima se posebice, izme\u0111u ostalog, osigurava odmor, slobodno vrijeme, razumno smanjenje radnih sati i povremeni pla\u0107eni neradni dani, kao i naknada za dr\u017eavne praznike.<\/p>\n\n\n\n

Isto tako, i Povelja Europske unije o temeljnim pravima<\/strong><\/a> daje svakom radniku pravo na ograni\u010denje najduljeg radnog vremena, na dnevni i tjedni odmor te na pla\u0107eni godi\u0161nji odmor<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Ova prava, koja su izborili sindikati u davnoj povijesti, \u0161tite radnike i njihovo zdravlje. Gospodarska prava nisu prava iznad svih, ona su ograni\u010dena socijalnim pravima i to uvijek treba imati na umu. Pravo poslodavca na odre\u0111ivanje radnog vremena ne mo\u017ee biti iznad prva radnika na ograni\u010denje radnog vremena i prava na odmor. Odmor ima svrhu o\u010duvanja radnikove radne sposobnosti i zdravstvene sposobnosti u naju\u017eem smislu. U \u0161irem smislu kvalitetan odmor omogu\u0107ava radniku ravnote\u017eu privatnog i poslovnog \u017eivota i kvalitetan \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

O utjecaju radnog vremena na zdravlje, odnosno produljenom radnom vremenu raspravlja se ve\u0107 du\u017ee vrijeme i dokazan je \u0161tetni utjecaj takvog radnog vremena na zdravlje radnika.<\/p>\n\n\n\n

Prema istra\u017eivanju objavljenom u Lancetu (poznati op\u0107i medicinski \u010dasopis) 2015. godine, radnici koji rade duge radne sate imaju ve\u0107i rizik od mo\u017edanog udara<\/strong>. Rizik se pove\u0107ava s pove\u0107anjem radnih sati. Nagla smrt zbog prevelikog rada je \u010desto uzrokovana mo\u017edanim udarom te se vjeruje da proizlazi iz ponavljaju\u0107e reakcije na stres. Mehanizmi pona\u0161anja, kao \u0161to je fizi\u010dka neaktivnost, mogu tako\u0111er povezivati duge radne sate i mo\u017edani udar- hipoteza je koja je podr\u017eana dokazima pove\u0107anog rizika od nastanka mo\u017edanog udara kod pojedinaca koji dugo sjede na poslu.<\/p>\n\n\n\n

Prema podatcima Hrvatskog zdravstveno \u2013 statisti\u010dkog ljetopisa za 2018. godinu (3), u 2018. godini, u Hrvatskoj su vode\u0107i uzrok smrti bile cirkulacijske bolesti, a drugi uzrok su novotvorine. Ista situacija je u i 2019. godini (4). Tako\u0111er, 2018. i 2019. godine, tre\u0107e naj\u010de\u0161\u0107e utvr\u0111ene bolesti u djelatnosti op\u0107e\/obiteljske medicine su bolesti srca i krvnih \u017eila (oko 11%), Vode\u0107i uzroci hospitalizacija u stacionarnom dijelu bolnica u Hrvatskoj u 2018. i 2019. godine su na prvom mjestu bolesti cirkulacijskog sustava, a na drugom mjestu novotvorine.<\/p>\n\n\n\n

U dokumentu Me\u0111unarodne organizacije rada Working Time, Health and Safety: A Research Synthesis Paper<\/strong><\/a>, navodi se kako se me\u0111u zaposlenima na puno radno vrijeme (40 ili vi\u0161e sati tjedno) problemi sa spavanjem i rizici pove\u0107avaju linearno s pove\u0107anjem odra\u0111enih sati te se stoga preporu\u010duje da radnici ne bi trebali raditi vi\u0161e od 48 sati tjedno. Ograni\u010denje radnog vremena na odre\u0111eni broj sati nije proizvoljna izmi\u0161ljotina, nego znanstveno utemeljeno rje\u0161enje. Tome u prilog govori i \u010dinjenica da se direktiva koja na razini EU ure\u0111uje pitanje radnog vremena, odmora i dopusta smatra direktivom iz podru\u010dja za\u0161tite sigurnosti i zdravlja radnika na radu<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Ograni\u010denje radnog vremena odnosi se na sve vrste rada, gdje god da se on obavlja, kod poslodavca ili od ku\u0107e. \u010cinjenica rada od ku\u0107e ne zna\u010di kako radnik mora biti dostupan poslodavcu u bilo koje vrijeme ili cijelo vrijeme. Radno vrijeme mo\u017ee biti veliki rizik rada od ku\u0107e jer postoji bojazan (opravdani) kako \u0107e radnici koji rade od ku\u0107e raditi vi\u0161e radnih sati, a osobito uzimaju\u0107i u obzir \u010dinjenicu kako se takav rad naj\u010de\u0161\u0107e obavlja sjedila\u010dki na upitno ergonomski prikladnim stolicama i za isto takvim stolovima. Samo sjedila\u010dki na\u010din rada, osobito onaj dugotrajan, mo\u017ee uzrokovati dijabetes tipa 2 i rak, a kad dodamo i neprikladne ergonomske uvjete stavljamo na popis bolesti i mi\u0161i\u0107no-ko\u0161tane poreme\u0107aje.<\/p>\n\n\n\n

U tom smislu, a i zbog negativnih psihosocijalnih posljedica takvog rada i stalne digitalne povezanosti, sindikati u Europi, kao i u Hrvatskoj tra\u017ee propisivanje prava na isklju\u010denje  odnosno nedostupnost<\/strong> kako bi se radnicima omogu\u0107ilo kori\u0161tenje odmora u pravom smislu rije\u010di te za\u0161titilo njihovo zdravlje.<\/p>\n\n\n\n

Ograni\u010denje radnog vremena i omogu\u0107avanje kvalitetnih odmora prvenstveno \u0161tite \u017eivot i zdravlje radnika, a posljedi\u010dno pove\u0107avaju zadovoljstvo radnim mjestom i poslom u cjelini te pove\u0107anom proizvodnosti rada ali i manjim javnim tro\u0161kovima za lije\u010denje raznih ozbiljnih bolesti radnika<\/strong>.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Source: <\/p>\n\n\n\n

(1) https:\/\/hzzo.hr\/ozljede-na-radu-i-profesionalne-bolesti-specificna-zdravstvena-zastita<\/strong><\/a><\/p>\n\n\n\n

(2) https:\/\/hzzo.hr\/ozljede-na-radu-i-profesionalne-bolesti-specificna-zdravstvena-zastita\/8-statisticki-podaci-o<\/strong><\/a><\/p>\n\n\n\n

(3) https:\/\/www.hzjz.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Ljetopis_Yearbook_2018-1.pdf<\/strong><\/a><\/p>\n\n\n\n

(4) https:\/\/www.hzjz.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/Ljetopis_Yerabook_2019.pdf<\/strong><\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Konvencija Me\u0111unarodne organizacije rada br. 155 o sigurnosti i za\u0161titi zdravlja na radu i radnom okru\u017eenju odre\u0111uje da zdravlje, kad se odnosi na rad, ne ozna\u010dava samo izostanak bolesti ili nesposobnosti; ono tako\u0111er uklju\u010duje tjelesne i du\u0161evne \u010dimbenike koji utje\u010du na zdravlje, a koji su u neizravnoj vezi sa sigurno\u0161\u0107u i higijenom na radu. Za\u0161tita […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1350","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1350","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1350"}],"version-history":[{"count":0,"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1350\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1350"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1350"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1350"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}