S po\u010detkom godine na snagu stupa niz novih zakona ili izmjena i dopuna ve\u0107 postoje\u0107ih, primjerice novi Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe, novi Zakon o strancima, paket zakona kojima se regulira peti krug porezne reforme \u2013 izmjene zakona o porezu na dohodak, na dobit, o PDV-u, o fiskalizaciji u prometu gotovinom, o financiranju lokalnih jedinica, kao i novi zakoni koji reguliraju bankarski sektor. Na snagu su tako\u0111er stupili i neki podzakonski akti, primjerice Uredba o minimalnoj pla\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
Minimalna neto pla\u0107a u 2021. godini \u2013 3.400,00 kuna<\/strong><\/p>\n\n\n\n Minimalna neto pla\u0107a u RH od po\u010detka 2021. godine iznosi 3.400,00 kuna, \u0161to je za 150,00 kuna ili za 4,61% vi\u0161e nego u 2020. godini. <\/p>\n\n\n\n Vlada RH je Uredbom propisala da minimalna bruto pla\u0107a u ovoj godini iznosi 4.250,00 kuna, \u0161to je za 187,49 kuna vi\u0161e nego u pro\u0161loj godini.<\/p>\n\n\n\n Minimalna satnica za student servis \u201326,56 kuna<\/strong><\/p>\n\n\n\n Poslodavci od po\u010detka ove godine moraju pla\u0107ati studente koji rade preko student servisa minimalno 26,56 kuna po satu, \u0161to je oko 4,7% vi\u0161e od dosada\u0161njih 25,39 kuna. <\/p>\n\n\n\n Naime, odluku o minimalnoj naknadi za studente svake godine donosi ministar znanosti i obrazovanja, a ona se izra\u010dunava tako da se iznos minimalne bruto pla\u0107e u RH podijeli sa 160.<\/p>\n\n\n\n U velja\u010di prve isplate nacionalne naknade za starije \u2013 800,00 kuna<\/strong><\/p>\n\n\n\n RH \u0107e od ove godine svojim dr\u017eavljanima starijim od 65 godina koji nisu osigurali prihod za starost i ne ostvaruju pravo na mirovinu, po\u010deti ispla\u0107ivati nacionalnu naknadu za starije osobe, i to u iznosu od 800,00 kuna.<\/p>\n\n\n\n Navedena naknada regulirana je novim Zakonom o nacionalnoj naknadi za starije osobe, te se o\u010dekuje kako \u0107e je u prvoj godini primati oko 20.000 korisnika.<\/p>\n\n\n\n Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) zaprima prijave i ispla\u0107ivat \u0107e tu naknadu preko poslovnih banaka. Prve isplate te naknade za sije\u010danj 2021. godine trebale bi krenuti u velja\u010di ove godine.<\/p>\n\n\n\n Izmjenama Zakona o porezu na dohodak definiran je i porezni tretman te naknade \u2013 ona se, kao ni ostale socijalne naknade, ne\u0107e smatrati primitkom na koji se pla\u0107a porez na dohodak te se ne\u0107e uzimati u obzir ni pri utvr\u0111ivanju prava na osobni odbitak za uzdr\u017eavane \u010dlanove.<\/p>\n\n\n\n Ni\u017ee stope poreza na dohodak<\/strong><\/p>\n\n\n\n Izmjene Zakona o porezu na dohodak dio su zakonskog paketa koji regulira peti krug porezne reforme. Tim su izmjenama sni\u017eene stope poreza na dohodak \u2013 stopa od 24% na 20%, a od 36% na 30%.<\/p>\n\n\n\n Gra\u0111anima koji s obzirom na svoju pla\u0107u pa tako i poreznu osnovicu pla\u0107aju porez na dohodak, ni\u017ee bi stope trebale donijeti i ve\u0107u pla\u0107u, od desetak kuna pa sve do tisu\u0107u-dvije ili vi\u0161e kuna. Koliko to\u010dno, ovisi naime o samom iznosu pla\u0107e, olak\u0161icama na uzdr\u017eavane \u010dlanove i mjestu stanovanja odnosno stopi prireza.<\/p>\n\n\n\n Prema procjenama Ministarstva financija, ve\u0107a primanja od smanjenja stopa poreza na dohodak mo\u017ee o\u010dekivati oko 900 tisu\u0107a poreznih obveznika, ovisno o visini njihova dohotka. Od ukupno 2,8 milijuna zaposlenih i umirovljenika trenutno njih 1,9 milijuna, s obzirom na visinu svog dohotka odnosno mirovine, ne pla\u0107a porez na dohodak.<\/p>\n\n\n\n Izmjenama Zakona o porezu na dohodak smanjuje se s 12 na 10% stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godi\u0161njih i kona\u010dnih dohodaka te pau\u0161alnog oporezivanja djelatnosti (kao \u0161to su npr. iznajmljiva\u010di stanova ili apartmana).<\/p>\n\n\n\n Ukida se oporezivanje godi\u0161njom stopom od 24% poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka.<\/p>\n\n\n\n Pove\u0107ava se porezno optere\u0107enje za one koji ne prijavljuju primitke u skladu sa zakonskim propisima odnosno pove\u0107ava se ta tzv. kaznena stopa za nesrazmjer imovine, s 54% na 60%. Rije\u010d je o drugom dohotku po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je ste\u010dena. Do sada se taj nesrazmjer imovine i primitaka oporezivao stopom od 36% uve\u0107ano za 50%, \u0161to zna\u010di s 54%, a od sada \u0107e se primjenjivati stopa od 30% uve\u0107ana za 100%, \u0161to zna\u010di ukupno 60%.<\/p>\n\n\n\n Novost je zakonskih izmjena i da gra\u0111ani koji iznajmljuju stan, ako ugovor ovjere kod javnog bilje\u017enika, vi\u0161e sami ne\u0107e morati u Poreznu upravu, ve\u0107 \u0107e obvezu da taj ovjereni ugovor po\u0161alju poreznicima, imati javni bilje\u017enici. Ako se pak ugovor sklapa bez ovjeravanja kod javnog bilje\u017enika, gra\u0111ani \u0107e ga i nadalje sami trebati donijeti u Poreznu upravu.<\/p>\n\n\n\n Financijski efekt izmjena poreza na dohodak procjenjuje se na dvije milijarde kuna, a kako je taj porez prihod lokalnih jedinica, dr\u017eava \u0107e im to nadoknaditi preuzimaju\u0107i na sebe fond izravnanja.<\/p>\n\n\n\n Dr\u017eava fond izravnanja preuzima na sebe<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sukladno izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne (podru\u010dne) samouprave, pove\u0107avaju se udjeli op\u0107ina i gradova u raspodjeli poreza na dohodak sa 60% na 74%, a \u017eupanija sa 17% na 20%, dok udio za decentralizirane funkcije i dalje ostaje 6%. No, sredstva za fond izravnanja, koji je do sada u raspodjeli poreza na dohodak imao udio od 17%, od ove godine se osiguravaju u dr\u017eavnom prora\u010dunu.<\/p>\n\n\n\n Porez na dobit \u2013 stopa za poduzetnike s prihodom do 7,5 milijuna kuna pada s 12% na 10%<\/strong><\/p>\n\n\n\n Na snagu su stupile i izmjene Zakona o porezu na dobit, kojima se stopa toga poreza poduzetnike s godi\u0161njim prihodom do 7,5 milijuna kuna smanjuje s 12% na 10%.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er je s 12% na 10% smanjena stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti, a s 15% na 10% stopa poreza po odbitku na naknade za nastupe inozemnih izvo\u0111a\u010da (umjetnika, zabavlja\u010da, sporta\u0161a i sl.).<\/p>\n\n\n\n Izmjene zakona stimuliraju i banke da s klijentima koji zapadnu u te\u0161ko\u0107e probaju dogovoriti djelomi\u010dni ili potpuni otpis potra\u017eivanja. Naime, porezno priznati rashod kreditne institucije bio bi iznos otpisa potra\u017eivanja od nepovezane fizi\u010dke ili pravne osnove, po osnovi kreditnih plasmana \u010dija je vrijednost uskla\u0111ena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke.<\/p>\n\n\n\n PDV \u2013 prag za pla\u0107anje prema napla\u0107enim ra\u010dunima di\u017ee se na 15 milijuna kuna<\/strong><\/p>\n\n\n\n Izmjenama Zakona o PDV-u podignut je prag za pla\u0107anje PDV-a prema napla\u0107enim naknadama \u2013 sa 7,5 na 15 milijuna kuna.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er se pro\u0161iruje mogu\u0107nost primjene obra\u010dunske kategorije PDV-a pri uvozu.<\/p>\n\n\n\n Iako ve\u0107ina odredbi toga zakona stupa na snagu s po\u010detkom ove godine, jedna va\u017ena odredba stupit \u0107e na snagu sredinom godine \u2013 od 1. srpnja 2021. godine i u Hrvatskoj \u0107e se na uvoz dobara iz tre\u0107ih zemalja za proizvode male vrijednosti \u2013 do 22 eura (do 160 kuna) pla\u0107ati PDV.<\/p>\n\n\n\n Fiskalizacija \u2013 blagajni\u010dki maksimum pravilnikom \u0107e propisati ministar financija<\/strong><\/p>\n\n\n\n U paketu petog kruga porezne reforme su i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, \u010dijim se odredbama vi\u0161e ne propisuje blagajni\u010dki maksimum ve\u0107 \u0107e to pravilnikom propisati ministar financija, i to prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.<\/p>\n\n\n\n S po\u010detkom godine po\u010dinje i primjena nekih odredbi usvojenih jo\u0161 krajem 2019. godine pa tako od 1. sije\u010dnja 2021. po\u010dinje obveza provo\u0111enja postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlu\u017enih ure\u0111aja, kao i obveza iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom ra\u010dunu.<\/p>\n\n\n\n Zakon o strancima \u2013ukidaju se kvote za strane radnike<\/strong><\/p>\n\n\n\n RH s po\u010detkom 2021. godine ukida model kvota za zapo\u0161ljavanje stranaca iz tre\u0107ih dr\u017eava i prelazi na novi model koji bi poslodavcima trebao olak\u0161ati zapo\u0161ljavanje stranaca. <\/p>\n\n\n\n Naime, do sada je Vlada RH donosila odluke o utvr\u0111ivanju godi\u0161nje kvote dozvola za zapo\u0161ljavanje stranaca, kojima je ujedno utvrdila i popis djelatnosti i zanimanja te za njih i broj dozvola u jednoj godini. <\/p>\n\n\n\n Novim Zakonom o strancima, uvodi se novi model koji se temelji na mi\u0161ljenju Hrvatskog zavoda za zapo\u0161ljavanje (HZZ) o opravdanosti zapo\u0161ljavanja dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja i izdavanja dozvola za boravak i rad.<\/p>\n\n\n\n To zna\u010di da \u0107e poslodavci prije podno\u0161enja zahtjeva za dozvolu za boravak i rad stranaca prethodno zatra\u017eiti od HZZ-a provedbu testa tr\u017ei\u0161ta rada. Ako se utvrdi da u RH nema nezaposlenih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca, poslodavci \u0107e tada podnositi zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad Ministarstvu unutarnjih poslova, koje \u0107e po slu\u017ebenoj du\u017enosti od HZZ-a zatra\u017eiti mi\u0161ljenje za zapo\u0161ljavanjem konkretnog stranca kod hrvatskog poslodavca. Postupak izdavanja dozvola za boravak i rad, uklju\u010duju\u0107i provedbu testa tr\u017ei\u0161ta rada, pred nadle\u017enim tijelima trajat \u0107e najvi\u0161e 30 dana.<\/p>\n\n\n\n Zakon je propisao i iznimke od provedbe testa tr\u017ei\u0161ta rada vezano uz deficitarna zanimanja poput tesara, zidara, konobara, mesara te u slu\u010daju sezonskog rada do 90 dana u poljoprivredi, \u0161umarstvu, ugostiteljstvu i turizmu.<\/p>\n\n\n\n Zakon o upu\u0107ivanju radnika u RH<\/strong><\/p>\n\n\n\n S prvim danom nove godine na snagu stupa i Zakon o upu\u0107ivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograni\u010dnoj provedbi odluka o nov\u010danoj kazni. Njime se ure\u0111uju temeljna pitanja vezana uz polo\u017eaj radnika u skladu i na temelju europskih pravnih izvora te se pru\u017ea okvir za naknadu za obavljeni rad i druge uvjete rada upu\u0107enih radnika.<\/p>\n\n\n\n U to spadaju prava i zajam\u010dene visine naknade za obavljeni rad u RH, prava na za\u0161titu na radu, radno vrijeme i odmore, za\u0161titu od diskriminacije, pravo na kvalitetu smje\u0161taja i tro\u0161kove unutarnje mobilnosti radnika na koje ima pravo i doma\u0107i radnik, te sudsku za\u0161titu tih prava.<\/p>\n\n\n\n Regulira se privremeni boravak digitalnih nomada<\/strong><\/p>\n\n\n\n Hrvatska je i me\u0111u rijetkim zemljama koje su regulirale privremeni boravak digitalnih nomada.<\/p>\n\n\n\n Zakon o strancima je definirao i pojam digitalnog nomada \u2013 dr\u017eavljanin tre\u0107e zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u Republici Hrvatskoj i ne obavlja poslove ili pru\u017ea usluge poslodavcima na podru\u010dju RH.<\/p>\n\n\n\n Privremeni boravak mo\u017ee se odobriti dr\u017eavljanima tre\u0107e zemlje koji u RH namjerava boraviti ili boravi u svrhu boravka digitalnih nomada \u2013 regulirao je novi zakon. <\/p>\n\n\n\n Uglavnom je rije\u010d o visokokvalificiranim strancima i IT stru\u010dnjacima, a njihovu privla\u010denju trebalo bi pridonijeti i porezno oslobo\u0111enje njihovih primitaka, regulirano izmjenama Zakona o porezu na dohodak koje su stupile na snagu.<\/p>\n\n\n\n Stopa za obra\u010dun i pla\u0107anje turisti\u010dke \u010dlanarine smanjuje se za 12%<\/strong><\/p>\n\n\n\n Poduzetnici u ovoj godini mogu ra\u010dunati na smanjenje nekih parafistaklnih nameta, te \u0107e pla\u0107ati 12% manju \u010dlanarinu turisti\u010dkoj zajednici, \u0161to je regulirano izmjenama Zakona o \u010dlanarinama u turisti\u010dkoj zajednici.<\/p>\n\n\n\n Njima je tako\u0111er omogu\u0107eno i da Porezna uprava rje\u0161enjem izmijeni visinu mjese\u010dnog predujma \u010dlanarine zbog zna\u010dajnog pada poduzetni\u010dke aktivnosti, a ure\u0111en je i obra\u010dun pau\u0161alnog iznosa \u010dlanarine kada osobe koje pru\u017eaju ugostiteljske usluge u doma\u0107instvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu prvi put ishode rje\u0161enje o odobrenju u teku\u0107oj godini, s obzirom na to da se \u010dlanarina obra\u010dunava temeljem kapaciteta iz prethodne godine prema podacima iz sustava eVisitor.<\/p>\n\n\n\n Za izmjene Zakona o \u010dlanarinama u turisti\u010dkoj zajednici izrijekom je propisano da stupaju na snagu 1. sije\u010dnja 2021. godine, a iako taj datum izrijekom nije predvi\u0111en za izmjene Zakona o \u0161umama, vremenski se ipak s po\u010detkom godine poklapa i primjena tih zakonskih odredbi.<\/p>\n\n\n\n Naime, Sabor je 15. prosinca 2020. godine izglasao izmjene Zakona o \u0161umama, koje su objavljene u Narodnim novinama (145\/2020) 24. prosinca 2020. godine, a kako stupaju na snagu osam dana od objave to se poklapa s po\u010detkom ove godine.<\/p>\n\n\n\n Te zakonske izmjene predvi\u0111aju sni\u017eenje jo\u0161 jednog parafiskalnog nameta \u2013 naknade za op\u0107e korisne funkcije \u0161uma, i to za oko 10% \u2013 s 0,0265% godi\u0161njeg prihoda ili primitka na 0,024%<\/p>\n\n\n\n Ujedno se pove\u0107ava granica za utvr\u0111ivanje obveze nastanka pla\u0107anja te naknade \u2013 s tri na 7,5 milijuna kuna godi\u0161njeg prihoda ili primitka. Procjenjuje se da \u0107e time i broj obveznika pla\u0107anja te naknade biti smanjen za oko 50% \u2013 s dosada\u0161njih ne\u0161to vi\u0161e od 20.000 na njih oko 10.500.<\/p>\n\n\n\n Ukupno rastere\u0107enje za gospodarstvo procijenjeno je na oko 33 milijuna kuna (zbog smanjenja stope oko 19 milijuna kuna, a 14 milijuna kuna temeljem pove\u0107anja granice ukupnog prihoda).<\/p>\n\n\n\n Nova Uredba o posebnom porezu na aute<\/strong><\/p>\n\n\n\n Krajem pro\u0161le godine Vlada RH je donijela i novu Uredbu o posebnom porezu na motorna vozila, \u0161to bi moglo voditi i pojeftinjenju auta, smatraju u Ministarstvu financija.<\/p>\n\n\n\n Tom je Uredbom reguliran izra\u010dun tog posebnog poreza s obzirom na novi sustav mjerenja emisija uglji\u010dnog dioksida (CO2) novih automobila. Naime, s po\u010detkom 2021. godine u Europskoj uniji po\u010dinje puna primjena tzv. Globalno uskla\u0111enog ispitnog postupka za laka vozila (WLTP), a kako to zna\u010di da nova vozila vi\u0161e ne\u0107e imati podatak o mjerenju CO2 prema starim homologacijskim pravilima ve\u0107 isklju\u010divo novi podatak, koji je prosje\u010dno ve\u0107i za 25 posto, nu\u017eno je bilo donijeti novu Uredbu kako ne bi do\u0161lo do poskupljenja vozila.<\/p>\n\n\n\n Uz ekolo\u0161ku komponentu, poseban porez na motorna vozila ima i vrijednosnu komponentu, a novom je Uredbom vrijednosni prag do kojega se poseban porez ne pla\u0107a podignut sa 150 na 200 tisu\u0107a kuna.<\/p>\n\n\n\n Temeljem dosada\u0161njeg praga od 150 tisu\u0107a kuna oko 52% novih vozila je bilo izvan obuhvata poreznih \u0161kara po vrijednosnom kriteriju, a sada \u0107e dizanjem praga na 200 tisu\u0107a kuna to biti tri \u010detvrtine motornih vozila ili njih 75%. <\/p>\n\n\n\n Time se smanjuje ukupno porezno optere\u0107enje, i to izme\u0111u 15 i 27%, \u0161to \u0107e zna\u010diti i oko 160 milijuna kuna manji prihod prora\u010duna temeljem posebnog poreza na aute, procjenjuju u Ministarstvu financija.<\/p>\n\n\n\n DAB mijenja ime u Hrvatska agencija za osiguranje depozita<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nakon \u0161to je Hrvatska sredinom pro\u0161le godine u\u0161la u predvorje za uvo\u0111enje eura \u2013 Europski te\u010dajni mehanizam (ERM II), i u podru\u010dju bankarstva nastavljeno je i uskla\u0111ivanje zakonodavstva s europskim pravilima.<\/p>\n\n\n\n Tako su s 1. sije\u010dnja 2021. godine na snagu stupili novi zakoni o sustavu osiguranja depozita, o likvidaciji i sanaciji kreditnih institucija, o sanaciji investicijskih dru\u0161tava, a nekoliko dana ranije i izmjene Zakona o kreditnim institucijama.<\/p>\n\n\n\n Novost su me\u0111u ostalim vezane uz ovlasti nad izvr\u0161enjem sanacija \u2013 Hrvatska narodna banka (HNB) preuzme ovlast za izvr\u0161enje sanacije nad kreditnim institucijama, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) nad investicijskim dru\u0161tvima.<\/p>\n\n\n\n Do sada je ulogu sanacijskog tijela i za kreditne institucije i investicijska dru\u0161tva, osim HNB-a i Hanfe, imala i Dr\u017eavna agencija za osiguranje \u0161tednih uloga i sanaciju banaka (DAB), no to vi\u0161e ne\u0107e biti u njenom djelokrugu.<\/p>\n\n\n\n Stoga DAB s po\u010detkom ove godine mijenja i ime, i to u \u2013 Hrvatska agencija za osiguranje depozita.<\/p>\n\n\n\n Ina\u010de, cilj je predlo\u017eenim izmjena o likvidaciji i sanaciji kreditnih institucija skratiti trajanje ste\u010dajnih postupaka banaka, kontrolirani izlazak propale banke s tr\u017ei\u0161ta s ciljem smanjenja rizika te prelijevanja negativnih u\u010dinaka na ostatak financijskog tr\u017ei\u0161ta, kao i brzo i u\u010dinkovito skupno namirenje vjerovnika kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji, o\u010duvanjem vrijednosti financijske imovine i unov\u010denjem imovine kreditne institucije u \u0161to kra\u0107em roku.<\/p>\n\n\n\n ARZ se pripaja HAC-u<\/strong><\/p>\n\n\n\n I dok DAB samo mijenja naziv i dijelom nadle\u017enosti, nakon 22 godine s poslovne scene kao samostalan poslovni subjekt nestaje tvrtka Autocesta Rijeka-Zagreb, koja se pripaja Hrvatskim autocestama (HAC).<\/p>\n\n\n\n Tvrtka Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ) osnovana je po\u010detkom 1998. godine, a sukladno ranijim najavama zadnji dan 2020. godine u registar zagreba\u010dkog Trgova\u010dkog suda upisuje se pripajanje ARZ-a tvrtki HAC.<\/p>\n\n\n\n