Korona kriza i dalje uzima svoj danak \u0161to se najbolje vidi u podacima da se na dr\u017eavnu burzu rada u jedanaest mjeseci 2020. godine prijavilo 43 tisu\u0107e radnika koji su ostali bez posla jer poslodavac vi\u0161e nije imao potrebu za njihovim radom, u odnosu na 24 tisu\u0107e takvih prijava u cijeloj pro\u0161loj godini. Na burzi je oko 97 tisu\u0107a radnika kojima je istekao ugovor na odre\u0111eno \u0161to je pribli\u017eno isti broj u odnosu na prethodnu 2019. godinu. Sa druge strane manje je bilo otkaza zbog likvidacije ili ste\u010daja tvrtki, sporazumnih otkaza, kao i otkaza zbog sezonskih poslova, a radnici su tako\u0111er manje otkazivali poslodavcu nego 2019. godine.<\/p>\n\n\n\n
Posljedi\u010dno tome Vlada RH je krenula u izmjene Zakona o radu kako bi uz postoje\u0107i rad na izdvojenom mjestu ozakonila i rad na daljinu te pripremila izmjene u re\u017eimu zapo\u0161ljavanja, odnosno otkazivanja. Namjera Vlade RH je pove\u0107ati broj ugovora na neodre\u0111eno i smanjiti broj ugovora na odre\u0111eno vrijeme, ali s realnim mogu\u0107nostima, odnosno s pojednostavljivanjem otkazivanja ugovora na neodre\u0111eno vrijeme kako bi za\u0161titili poslodavce od potencijalnih problema koje bi mogli imati s odre\u0111enim vrstama radnika, a opet s druge strane \u017eele za\u0161tititi i radna prava i na\u0107i tu ravnote\u017eu.<\/p>\n\n\n\n
Po mi\u0161ljenju Viktora Gotovca, profesora na katedri za radno pravo zagreba\u010dkog Pravnog fakulteta, Vlada RH bi mogla ”olak\u0161ati” otkaze na tri na\u010dina: smanjenjem iznosa otpremnina, skra\u0107enjem otkaznog roka te druk\u010dijim definiranjem razloga otkaza uz smanjenje za\u0161tite za pojedine kategorije zaposlenih kao \u0161to su invalidi, sindikalni povjerenici, zaposleni stariji od 60 godina i sl. Kriza nije najoptimalnije vrijeme za mijenjanje ovako va\u017ene odredbe, mi\u0161ljenje je Gotovca. Gotovac isti\u010de da bi se kao \u201csmislena i prihvatljiva promjena\u201d moglo uvesti skra\u0107enje otkaznog roka te u tom podru\u010dju vidi prostor za dogovor. Postoje situacije u kojima niti radnik smije raditi niti ga poslodavac treba, no to nisu razlozi zbog kojih bi radnika trebalo li\u0161iti prava na otpremninu \u2013 ka\u017ee Gotovac.<\/p>\n\n\n\n
Zakonska otpremnina u Republici Hrvatskoj iznosi tre\u0107inu pla\u0107e po godini sta\u017ea, a radnik koji dobije poslovno uvjetovani otkaz ima pravo na otpremninu od najvi\u0161e \u0161est svojih pla\u0107a \u0161to i nije neki bitan tro\u0161ak. No s druge strane u kolektivnim ugovorima u javnom sektoru postoje rje\u0161enja prema kojima je otpremnina 65% prosje\u010dne pla\u0107e po godini rada. Temeljem toga Gotovac smatra da bi dr\u017eava prvenstveno trebala u svojim kolektivnim ugovorima djelovati na tro\u0161ak jer se ispla\u0107uje iz sredstava koja se prikupljaju porezima. <\/p>\n\n\n\n
Sudac \u017dupanijskog suda u Zagrebu Ivica Veseli\u0107 isti\u010de da u sudskoj praksi ne vidi previ\u0161e parnica vezanih uz otkaze. Ako nema takvih prijepora na sudovima, onda ni u praksi nema prijepora takve vrste koji bi tra\u017eili intervenciju zakonodavca u taj dio Zakona o radu \u2013 isti\u010de Veseli\u0107. Sporovi vezani za nov\u010dana potra\u017eivanja rje\u0111i su u privatnom sektoru i ve\u0107inom se odnose na javne i dr\u017eavne slu\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n
Viktor Gotovac sla\u017ee se da radno pravo treba osuvremenjivati, a intervencija u otkaznu proceduru u ovoj bi se situaciji mogla shvatiti i kao provociranje. Sudac Veseli\u0107 smatra da dobrog radnika \u0161titi isklju\u010divo njegov rad, malo \u0107e koji poslodavac otkazati radni odnos dobrom radniku. No danas je poslodavcima te\u0161ko pre\u017eivjeti stoga njegovo je mi\u0161ljenje da se nikome ne bi smjelo onemogu\u0107avati da pre\u017eivi ovo vrijeme koje je izuzetno te\u0161ko.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Korona kriza i dalje uzima svoj danak \u0161to se najbolje vidi u podacima da se na dr\u017eavnu burzu rada u jedanaest mjeseci 2020. godine prijavilo 43 tisu\u0107e radnika koji su ostali bez posla jer poslodavac vi\u0161e nije imao potrebu za njihovim radom, u odnosu na 24 tisu\u0107e takvih prijava u cijeloj pro\u0161loj godini. Na burzi […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1433","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1433","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1433"}],"version-history":[{"count":0,"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1433\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1433"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1433"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1433"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}