{"id":1437,"date":"2020-12-14T14:53:21","date_gmt":"2020-12-14T13:53:21","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=1437"},"modified":"2020-12-14T14:53:21","modified_gmt":"2020-12-14T13:53:21","slug":"zbog-pandemije-zaposleni-u-hrvatskoj-ostali-bez-10-posto-godisnjeg-dohotka-ostvarenog-u-2019","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/zbog-pandemije-zaposleni-u-hrvatskoj-ostali-bez-10-posto-godisnjeg-dohotka-ostvarenog-u-2019\/","title":{"rendered":"Zbog pandemije zaposleni u Hrvatskoj ostali bez 10 posto godi\u0161njeg dohotka ostvarenog u 2019."},"content":{"rendered":"<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"alignleft size-large is-resized\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/eurostat.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1784\" width=\"184\" height=\"123\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><br>Prema podacima Eurostata, pandemija i zatvaranje ekonomije doveli su do zna\u010dajnog pove\u0107anja broja radnika koji su ili izostajali s posla ili su radili kra\u0107e radno vrijeme ili su ostali bez posla. Posljedica toga je smanjenje primanja zaposlenih u Europskoj uniji u ovoj godini za oko 5% u odnosu na prihode iz 2019. godine, a prema prvom istra\u017eivanju Eurostata koje se bavilo u\u010dincima pandemije na prihode, hrvatski gra\u0111ani su pro\u0161li najlo\u0161ije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zaposleni i oni koji se vode kao samozaposleni u Republici Hrvatskoj su ostali bez 10,6% dohotka ostvarenog u 2019. godini. Slijede Grci, Francuzi i Ciprani \u010diji se gubitak kre\u0107e vi\u0161e od 7%. Najmanje gubitaka bilje\u017ei se u Latviji, Ma\u0111arskoj, Danskoj i \u0160vedskoj, s tim \u0161to u analizu nisu uklju\u010deni gubici koji \u0107e nastati zbog drugog vala pandemije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ve\u0107ina izgubljenog dohotka zaposlenih radnika posljedica je izostanaka, bilo da se radi o bolovanju, privremenom nedostatku posla ili smanjenom broju radnih sati.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Eurostat procjenjuje da se usred zaklju\u010davanja u travnju broj odsutnih radnika ili smanjenih radnih sati kretao od 1% do 50% u najugro\u017eenijim zemljama. U otprilike polovici \u010dlanica EU udio radnika koji su radili 80% ili manje sati prelazio je 20%, dok se u ostalih 11 zemalja taj udio kretao izme\u0111u 11% i 20%. Gubici dohotka iz radnog odnosa odnose se na tri razli\u010dite situacije. Prva je kada radnici ostaju bez posla ili im se ugovor ne obnavlja, druga je kada radnici ostaju zaposleni ali ulaze u privremena otpu\u0161tanja te tre\u0107a situacija kada radnici ostaju zaposleni, ali rade samo dio svog uobi\u010dajenog radnog vremena.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Polovica zemalja registrirala je vi\u0161e od 50% odsutnih radnika ili u privremenom programu dr\u017eavne potpore u sektoru hrane i smje\u0161taja. Na razini Europske unije najve\u0107i gubitak dohotka evidentiran je u turizmu i ugostiteljstvu 16,8%, te umjetnosti i zabave 10,9%. Gubici dohotka visoko su koncentrirani u ranjivim podskupinama, prije svega kod mladih, privremeno nezaposlenih i \u017eena. U Republici Hrvatskoj je udio izgubljenog dohotka 13% najve\u0107i u ni\u017eim dohodovnim skupinama zaposlenih.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sedam od deset osoba koje su u Republici Hrvatskoj izgubile posao zbog pandemije, Eurostat je okarakterizirao kao osobe sa ni\u017eim primanjima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ve\u0107ina dr\u017eava uspjela je kompenzirati dio gubitaka onima koji su ostali zaposleni, pa su i u Republici Hrvatskoj dr\u017eavne potpore za o\u010duvanje radnih mjesta nadoknadile radnicima oko polovice izgubljenih prihoda. Me\u0111utim, ta kompenzacija nije dosezala do osoba koje su ostale bez posla.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema podacima Eurostata, pandemija i zatvaranje ekonomije doveli su do zna\u010dajnog pove\u0107anja broja radnika koji su ili izostajali s posla ili su radili kra\u0107e radno vrijeme ili su ostali bez posla. Posljedica toga je smanjenje primanja zaposlenih u Europskoj uniji u ovoj godini za oko 5% u odnosu na prihode iz 2019. godine, a prema [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1437","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1437","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1437"}],"version-history":[{"count":0,"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1437\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1437"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1437"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1437"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}