{"id":1571,"date":"2020-05-15T15:47:35","date_gmt":"2020-05-15T13:47:35","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=1571"},"modified":"2020-05-15T15:47:35","modified_gmt":"2020-05-15T13:47:35","slug":"prekarni-rad-simbol-nesigurne-egzistencije","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/prekarni-rad-simbol-nesigurne-egzistencije\/","title":{"rendered":"Prekarni rad &#8211; simbol nesigurne egzistencije"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>300.000 nezaposlenih u Hrvatskoj do kraja godine ne zvu\u010di pesimisti\u010dno ve\u0107 realno<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U sve \u0161iroj lepezi promjena koje nosi pandemija COVID-a 19 jest rast prekarnog rada u Europi jer je obuzdavanje virusa prisililo milijune poslodavca da sre\u017eu radno vrijeme, privremeno prekinu poslovanje ili trajno stave klju\u010d u bravu. Pro\u0161le godine, 2,3 posto svih zaposlenika u Europskoj uniji imalo je prekarni posao, po definiciji Eurostata onaj s ugovorom ne duljim od tri mjeseca, pri \u010demu je Hrvatska otprije neslavna rekorderka s dvostruko ve\u0107im udjelom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prekarni rad \u2013 simbol nesigurne egzistencije i pristupa kreditiranju zbog niske sigurnosti dohotka i zaposlenja, nepovoljnih radnih uvjeta te ograni\u010denog pristupa sustavima socijalne sigurnosti \u2013 u proteklom desetlje\u0107u bio je relativno stabilan u Europi. Prosje\u010dno se kretao od 2,3 posto 2009. do 2,5 posto u ukupnoj zaposlenosti u razdoblju od 2015. &#8211; 2017.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Statistika je varljiva zbog \u0161arolike situacije po \u010dlanicama; Hrvatska je neslavna rekorderka od 2012.; \u010dak 8 posto zaposlenih bilo je osu\u0111eno na prekarni rad 2016., no otad se udio postupno smanjivao da bi pro\u0161le godine dosegnuo povijesno najni\u017eih 5,8 posto.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u017deljko Lovrin\u010devi\u0107 iz Ekonomskog instituta smatra da udio prekarnog rada ovisi dobrim dijelom o strukturi ekonomije, ali i dru\u0161tvene prihvatljivosti odre\u0111enih pojava. U Europi u kojoj vlada socijaldemokracija manja je prihvatljivost takvih oblika rada. Problem je u Hrvatskoj \u0161to su ti oblici rada u\u0161li i u one sektore gdje to nije uobi\u010dajeno poput industrije i transporta. Isti\u010de da je visok udio takvog rada kod nas godinama bio posljedica velike nezaposlenosti \u0161to se tek po\u010delo mijenjati u korist radnika sna\u017enim odlaskom radne snage u inozemstvo. To oslikava primarno odnose izme\u0111u poslodavaca i radnika, a u tek manjoj mjeri sliku ekonomije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Analiza Ekonomskog instituta o prekarnom radu od prije dvije godine pokazala je da 80 posto hrvatskih prekarnih radnika radi na ugovor na odre\u0111eno, 12 posto je na sezonskim poslovima, 8 posto na povremenim poslovima, a tek 4,5 posto bilo je zaposleno uz asistenciju Agencije za zapo\u0161ljavanje. Pritom je 81 posto zaposleno u privatnom sektoru, a u 9 posto slu\u010dajeva poslodavac je dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Davorko Vidovi\u0107, savjetnik za radnu politiku i zapo\u0161ljavanje Hrvatske gospodarske komore takvu sliku obja\u0161njava strukturom ekonomije i izrazite sezonalnosti turizma na njega naslonjenih grana, daleko vi\u0161e od drugih turisti\u010dkih zemalja poput Italije, \u0160panjolske ili Gr\u010dke. Institut rada na odre\u0111eno (zlo)upotrebljava se na na\u010din da ga poslodavci bez kontrole koriste umjesto probnog rada posebno tijekom visoke nezaposlenosti. Kad je korona kriza u pitanju smatra da \u0107e turizam biti najpogo\u0111eniji, premda bi tu moglo do\u0107i do ve\u0107eg skoka nezaposlenosti nego prekarijata, a za vidjeti je kako \u0107e se situacija razvijati u drugim sektorima. Procjene o dramati\u010dnom rastu nezaposlenosti prema 300.000 ne \u010dine mu se pesimisti\u010dne ve\u0107 realne. Dok se ne na\u0111e lijek za virus smatra da \u0107e u\u010dinak biti razaraju\u0107i za podru\u010dje usluga, turizam i vezane djelatnosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kriza na le\u0111ima radnika<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Da \u0107e se trend okretati i situacija vra\u0107ati na staro, ne sumnja ni Lovrin\u010devi\u0107. Smatra da zasad jo\u0161 poma\u017ee dr\u017eava mjerama isplate pla\u0107a koje su zaustavile tr\u017ei\u0161te rada, no stvara se problem neizvjesnosti izlaska iz tih mjera. S perspektivnom izbora u srpnju, ka\u017ee da je te\u0161ko o\u010dekivati da se dr\u017eava zaustavi na lipanjskim isplatama jer to otvara vrata skoku nezaposlenosti tik uo\u010di zaokru\u017eivanja rednih brojeva na izbornim listi\u0107ima. Ina\u010de, i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u ponedjeljak je od Vlade zatra\u017eila hitno o\u010ditovanje ho\u0107e li se gospodarske mjere nastaviti i po\u0161to sada\u0161nji paket istekne, izgledno imaju\u0107i u vidu kalkulaciju otkaznih rokova.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111u zahtjevima poslodavaca &nbsp;jest i onaj o uvo\u0111enju odredbe o izvanrednom stanju u Zakon o radu. Lovrin\u010devi\u0107 isti\u010de da je Vlada trebala proglasiti izvanredno stanje u dr\u017eavi jer bi to imalo reperkusije na raskidivost svih ugovora bez penala \u2013 izme\u0111u poduzetnika, zatim na relaciji poduzetnici \u2013 dr\u017eava, dok ograni\u010denje na ZOR de facto zna\u010di da \u0107e se glavnina tereta krize preliti na le\u0111a radnika, bilo u vidu rasta nezaposlenosti ili prekarijata.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Prvaci Hrvati i Francuzi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema podacima Eurostata, najvi\u0161e stope prekarnog rada imaju Francuska (5%), \u0160panjolska (3,8%), Belgija (3,6%) i Italija (3,4%). Najmanje radnika tako je zaposleno u \u010ce\u0161koj i Rumunjskog, samo 0,2 posto. O\u010dekivano, prekarni rad (dijelom) je odraz visoke sezonalnosti gospodarstva koja se prelijeva na sezonalnost tr\u017ei\u0161ta rada.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Radnici u sektorima poljoprivrede, \u0161umarstva i ribarstva predvode brojem takvih ugovora; pro\u0161le godine na razini Unije bilo ih je 7,5 posto, zabilje\u017eio je Eurostat. Slijede veleprodaja i maloprodaja, transport, usluge smje\u0161taja i pripreme hrane (2,8%). Promatra li se posljednjih pet godina, ve\u0107ina gospodarskih aktivnosti pokazuje trend odre\u0111ene sezonalnosti, no razli\u010dite magnitude.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tre\u0107i kvartal godine, od po\u010detka srpnja do kraja rujna, u pravilu nosi najve\u0107i broj prekarnih poslova. Upravo su sektori veleprodaje, maloprodaje, transporta, smje\u0161taja i pripreme i uslu\u017eivanja hrane oni s najve\u0107im fluktuacijama broja zaposlenih na prekarnim poslovima, s prosje\u010dnim skokom od 30 posto izme\u0111u drugog i tre\u0107eg tromjese\u010dja.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>300.000 nezaposlenih u Hrvatskoj do kraja godine ne zvu\u010di pesimisti\u010dno ve\u0107 realno U sve \u0161iroj lepezi promjena koje nosi pandemija COVID-a 19 jest rast prekarnog rada u Europi jer je obuzdavanje virusa prisililo milijune poslodavca da sre\u017eu radno vrijeme, privremeno prekinu poslovanje ili trajno stave klju\u010d u bravu. Pro\u0161le godine, 2,3 posto svih zaposlenika u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1571","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1571","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1571"}],"version-history":[{"count":0,"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1571\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1571"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1571"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1571"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}