{"id":1145,"date":"2022-03-04T13:27:47","date_gmt":"2022-03-04T12:27:47","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=1145"},"modified":"2022-03-04T13:27:47","modified_gmt":"2022-03-04T12:27:47","slug":"odrzana-edukacija-u-organizaciji-svjetske-organizacije-radnika-wow-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/odrzana-edukacija-u-organizaciji-svjetske-organizacije-radnika-wow-2\/","title":{"rendered":"Odr\u017eana edukacija u organizaciji Svjetske organizacije radnika \u2013 WOW"},"content":{"rendered":"
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Dana 24. i 25. velja\u010de 2022. godine u Valenciji (\u0160panjolska) odr\u017eao se seminar u organizaciji Svjetske organizacije radnika (WOW), Sindikata Krifa i Europskog centra za radni\u010dka pitanja (EZA) a uz potporu Europske komisije (EK). Tema seminara je bila \u201eSindikat \u2013 vrijednosno osvije\u0161ten neovisni igra\u010d u politi\u010dkom okru\u017eenju”<\/strong>. Seminar se odr\u017eao u\u017eivo ali i virtualno putem Zoom platforme, a ispred Republi\u010dkog sindikata radnika (RSR) sudjelovala je \u010dlanica predsjedni\u0161tva, g\u0111a. Mihaela Kemenovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Uvodne rije\u010di i pozdravne govore uputili su gosp. Eik Dahl Bidstrup<\/strong>, predsjednik Krifa-e (Danska), te gosp. Gonzalo Postigo Zabay<\/strong>, \u010dlan Odbora WOW i predsjednik Sindikata CIC and ASIPA (\u0160panjolska) koji je ujedno i otvorio seminar.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Seminarom su moderirali gosp.  Mikael Arendt Laursen,<\/strong> potpredsjednik WOW-Europe i \u010dlan Uprave Krifa-e (Danska), gosp. Gonzalo Postigo Zabay g\u0111a. Ike Wiersinga<\/strong>, \u010dlanica odbora WOW- Europe, pregovara\u010dica CNV Vakmensen (Nizozemska)  i izvr\u0161ni tajnik WOW gosp. Bj\u00f8rn Anders van Heusden.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Gosp. Bart Vanhercke<\/strong>, ravnatelj Europskog socijalnog opservatorija (Belgija) govorio je (on-line) o temi  \u201eUlaze li neki dru\u0161tveni igra\u010di u Europski oporavak kroz stra\u017enja vrata Semestra?\u201c<\/p>\n\n\n\n

Klju\u010dne poruke: Stvaranje Fonda za oporavak i otpornost (RRF) dovelo je do inicijative da se akteri dru\u0161tvenih poslova ostave po strani, \u0161to je bio rezultat upravljanja krizom, a ne strate\u0161kog poteza. Dr\u017eavni slu\u017ebenici EU-a bili su spremni anga\u017eirati socijalne partnere, ali je li to imalo zna\u010daja? Organizacije civilnog dru\u0161tva EU-a ostale su uglavnom po strani u procesu stvaranja Fonda za oporavak i otpornost, uvjeti Uredbe o RRF-u po\u0161tivani su u ve\u0107ini dr\u017eava \u010dlanica. Treba gledati unaprijed, jer 2022. je jo\u0161 jedna prijelazna godina za Semestar. Trenutak je za razmi\u0161ljanje i ispravljanje stvari sljede\u0107ih nekoliko godina. Potreba za kvalitetom standarda savjetovanja s dionicima trebala bi \u010dvrsto biti na dnevnom redu EU-a, kao i vrijeme predvi\u0111eno za konzultacije, transparentnost, doprinos i dr. Sindikati bi mogli dobiti klju\u010dnu ulogu u pra\u0107enju sustavnog i transparentnog uklju\u010divanja nacionalnih socijalnih partnera i provedbi.<\/p>\n\n\n\n

Gosp. Martijn Hordijk,<\/strong> savjetnik za politiku u Ministarstvu socijalnih poslova i zapo\u0161ljavanje (Nizozemska) prezentirao je (online) vizije nizozemskog Ministarstva za socijalna pitanja i zapo\u0161ljavanje.<\/p>\n\n\n\n

O socijalnom dijalogu i sindikalnoj neovisnosti govorio je gosp. Goce Trajkovski,<\/strong> glavni tajnik Sindikata financija Sjeverne Makedonije \u2013 SFDM (Sjeverna Makedonija).<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je socijalni dijalog? Prema Me\u0111unarodnoj organizaciji rada (ILO), socijalni dijalog uklju\u010duje sve vrste pregovora, konzultacija ili jednostavno razmjenu informacija izme\u0111u ili predstavnika vlada, zaposlenika i radnika, od zajedni\u010dkog interesa u vezi s ekonomskom i socijalnom politikom. Socijalni dijalog mo\u017ee biti tripartitni proces (izme\u0111u Vlade, organizacija poslodavaca i sindikata) ili bilateralni proces (organizacija poslodavaca i sindikata).<\/p>\n\n\n\n

Uvjeti za vo\u0111enje dru\u0161tvenog dijaloga su u prvom redu jaki, nezavisni sindikati i organizacije poslodavaca, zatim sna\u017ena volja i predanost uklju\u010divanju stranaka u dru\u0161tveni dijalog, te po\u0161tivanje temeljnih prava na slobodu udru\u017eivanja i kolektivno pregovaranje.<\/p>\n\n\n\n

Uloga sindikata je da za\u0161titi radna mjesta, osigura zadovoljavaju\u0107u razinu pla\u0107a, adekvatne uvjete rada, da provodi anti mobing aktivnosti, promi\u010de socijalna prava zaposlenika, te da osigura bonus za izvanredne rezultate na radnom mjestu.<\/p>\n\n\n\n

Sindikalna neovisnost? Nezavisni sindikati su sindikati koji predstavljaju radnike, svoje \u010dlanove i nisu pod kontrolom poslodavca. Tu je va\u017ena financijska neovisnost, koji su izvori financiranja \u2013 da li od \u010dlanarina, donacija ili i zarade od nekih ulaganja. Va\u017ena je i operativna neovisnost, samo sindikalno djelovanje. Tu se prvenstveno misli na pregovore s poslodavcima o pla\u0107i i radnom mjestu, razgovor o otpu\u0161tanjima, rasprava o odr\u017eivosti ekonomskih i socijalnih prava zaposlenika, pomo\u0107 \u010dlanovima s pravnim i financijskim problemima i sl.<\/p>\n\n\n\n

Izazovi u o\u010duvanju neovisnosti su prvenstveno mala veli\u010dina sindikata, odnosno vi\u0161e sindikata na jednom podru\u010dju, financijska slabost, rivalstvo me\u0111u sindikatima, gubitak pregovara\u010dke mo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Kako odr\u017eati kr\u0161\u0107anske vrijednosti odr\u017eivima u svijetu sekularne politike, raznolikih manjina i te\u0161kog okru\u017eenja za raspravu, govorila je g\u0111a. Isabella Arendt Vlasman<\/strong>, predsjednica Kristendemokraterne (Danska).<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Isabella Arendt Ike Wiersinga<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

G\u0111a Louise Hoon<\/strong>, znanstvena asistentica u Think Tank Minervi i istra\u017eiva\u010dica politi\u010dkih znanosti Vrije Universiteit Brussel (VUB) govorila je  (on-line) o ulozi civilnog dru\u0161tva u osmi\u0161ljavanju i provedbi Europskog zelenog dogovora.<\/p>\n\n\n\n

Koja je uloga civilnog dru\u0161tva u osmi\u0161ljavanju i provedbi tranzicije? Europska strategija za klimatsku neutralnost do 2050. je donesena ali strategija nije ograni\u010dena na klimatske ciljeve. Prijelaz na neutralnost klime treba shvatiti kao priliku za smanjenje sustavne nejednakosti. Klimatska kriza je kriza nejednakosti. Klimatske promjene, migracija i prilagodba utje\u010du na sve nas, ali ne podjednako. Nismo svi jednako odgovorni, niti jednako sposobni rije\u0161iti problem. Rje\u0161avanje klimatskih promjena zahtijeva politike koje se istodobno bave globalnim, regionalnim i pojedina\u010dnim obrascima ekonomske nejednakosti.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017ee li Europski zeleni dogovor ostvariti pravednu tranziciju? Europski zakon o klimi: CO2<\/sub><\/strong> neutralan do 2050. – 55% do 2030. Europski zeleni dogovor pro\u017eima sve domene i instrumente politike EU-a. Sustav trgovanja emisijama u EU: \u201epostavljanje cijene na emisije ugljika\u201c. Za sustav trgovanja emisijama – ETS1, koji se odnosi na te\u0161ku industriju i proizvodnju energije, tro\u0161kovi ugljika uglavnom su preba\u010deni na male potro\u0161a\u010de i ku\u0107anstva.  Za ETS2 (transport i zgrade) ima ve\u0107i utjecaj i rizik od \u201ezaklju\u010davanja\u201c u sve skuplji obrazac potro\u0161nje energije najve\u0107i je kod najranjivijih skupina. Oporezivanje energije mo\u017ee biti osmi\u0161ljeno tako da se izuzmu ranjive skupine.<\/p>\n\n\n\n

Mehanizam za prilagodbu granice ugljika (CBAM) je klju\u010dna poluga za postepeno ukidanje besplatnih naknada (i sigurnog zapo\u0161ljavanja), ali mo\u017ee imati posljedice na cijenu odre\u0111enih proizvoda. Fond za socijalnu klimu poti\u010de dr\u017eave \u010dlanice da ula\u017eu u dekarbonizaciju gospodarstva kod najranjivijih skupina. Dru\u0161tveni klimatski planovi: javni prijevoz i infrastruktura kako bi se izbjegao gubitak mobilnosti u udaljenim regijama i ranjivim ku\u0107anstvima s niskim prihodima; obnova socijalnih stanova, subvencije i poticaji za ku\u0107anstva s niskim primanjima; izravna potpora dohotku. Fond se preraspore\u0111uje po dr\u017eavama \u010dlanicama a dizajn i implementacija su klju\u010dni. Velika odgovornost le\u017ei na dr\u017eavama \u010dlanicama a zna\u010dajna je uklju\u010denost aktera civilnog dru\u0161tva i ciljnih skupina u i me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Zaposlenost u industrijskoj tranziciji: potrebno je ulo\u017eiti napore za smanjenje intenzivne proizvodnje i potro\u0161nje ugljika (ETS1, ETS2, novi automobili), pad i transformacija sektora intenzivnih fosilnih goriva i stakleni\u010dkih plinova, nezaposlenost, gubitak prihoda, op\u0107i gospodarski i dru\u0161tveni izazovi na podru\u010djima s intenzivnim ugljikom (deindustrijalizacija, depopulacija, pad javnih i privatnih ulaganja\u2026). Pojava i rast odr\u017eive i kru\u017ene ekonomije zna\u010dajno za nova radna mjesta a tako\u0111er i o\u010duvanje i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta.<\/p>\n\n\n\n

Naknada za utjecaj industrijske tranzicije na zapo\u0161ljavanje kroz Fond za pravednu tranziciju. Podr\u017eati podru\u010dja, industrije i radnike najvi\u0161e pogo\u0111ene klimatskom tranzicijom. Koncentrirati ulaganja u regije, u skladu s potencijalom zelene tranzicije i otvaranja novih radnih mjesta, poticati ekonomsku diverzifikaciju (mala i srednja poduze\u0107a, novoosnovana, ali pod odre\u0111enim uvjetima, velika poduze\u0107a tako\u0111er mogu biti prihvatljiva), ponovno usavr\u0161avanje radnika i tra\u017eitelja posla, te pomo\u0107 pri tra\u017eenju posla. Ostali zna\u010dajni projekti: istra\u017eivanje i inovacije, pametna i odr\u017eiva lokalna mobilnost, dru\u0161tvena infrastruktura, regeneracija tla. Planovi teritorijalne pravedne tranzicije: rizik i izazovi, ulaganja.<\/p>\n\n\n\n

Uloga sindikata u sektorima koji se transformiraju i opadaju treba biti u  uspostavi socijalnog dijaloga i predstavljanja u zelenim, kru\u017enim sektorima u nastajanju.<\/p>\n\n\n\n

O ulozi \u0161panjolskih sindikata u reformi rada govorila je (on-line) g\u0111a. Ana Bel\u00e9n Mu\u00f1oz Ruiz,<\/strong> profesorica prava, rada i socijalnog osiguranja sa Sveu\u010dili\u0161ta Carlos III u Madridu (\u0160panjolska).<\/p>\n\n\n\n

G\u0111a. Alexandra van Selm,<\/strong> direktorica programa \u2013 Me\u0111unarodno odgovorno poslovno pona\u0161anje u Socijalno-ekonomskom vije\u0107u (SER, Nizozemska) govorila je (online) o ulozi vrijednosti u vi\u0161e dionika i socijalnom dijalogu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Socijalno-ekonomsko vije\u0107e je savjetodavno tijelo vlade i parlamenta po pitanjima socijalne i ekonomske politike. Izvr\u0161ava posebne zakone: uglavnom tamo gdje se izravno odnosi na socijalne partnere (npr. radni\u010dka vije\u0107a), uskla\u0111uje i provodi zajedni\u010dka pitanja (npr. prava potro\u0161a\u010da), organizira debate, uklju\u010duje socijalne partnere i \u0161ire grupe u relevantna pitanja politike. Uvjeti za uspjeh su sna\u017eni socijalni partneri sa \u017eeljom da rade zajedno, uvjerenjem u vrijednost socijalnog dijaloga, otvoreno prema drugim grupama, politi\u010dkom voljom da slu\u0161aju i govore savjete i dru\u0161tvenom legitimno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Odgovorno poslovno pona\u0161anje pretpostavlja dugoro\u010dnu orijentaciju na stvaranje vrijednosti u tri dimenzije, profit, ljudi i planet, zahtijeva otvorenost i dijalog s raznim dionicima i dru\u0161tvom u cjelini. Biznis je dru\u0161tvena aktivnost, poduze\u0107e je subjekt koji stvara vrijednost i oblik suradnje razli\u010ditih dionika a  zaposlenici me\u0111u primarnim dionicima. Vrijednosti i svrha trebaju biti sastavni dio poslovanja.<\/p>\n\n\n\n

Odgovorno poslovno pona\u0161anje podrazumijeva poslovne radnje koje su u skladu s va\u017ee\u0107im zakonima i me\u0111unarodno priznatim standardima. Temelji se na ideji da poduze\u0107e mo\u017ee raditi dobro, a da ne \u010dini \u0161tetu. To je \u0161iroki koncept koji se fokusira na dva aspekta odnosa, poslovnog i dru\u0161tva. Prvi aspekt  odnosi na pozitivan doprinos koji poslovanje mo\u017ee dati odr\u017eivom razvoju i uklju\u010divom rastu, i drugi aspekt koji se odnosi na izbjegavanje negativnih utjecaja i njihovo rje\u0161avanje kada se pojave. Dubinska analiza temeljena na riziku i stvaranju vrijednosti u sredi\u0161tu su ovog napretka. Pa\u017enja za vrijednostima i svrhom raste a u isto vrijeme dijalog, me\u0111usobno slu\u0161anje, kolektivno djelovanje, \u010dlanstvo i prihva\u0107anje zastupanja je pod pritiskom.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to to zna\u010di za sindikate? Sindikati su klju\u010dni za moralni kompas gospodarstvu, sindikati kao nositelji vrijednosti. Mnogo je mogu\u0107nosti za to na nacionalnoj, europskoj i me\u0111unarodnoj razini. Omogu\u0107ava pravo na slobodu udru\u017eivanja i pravo na kolektivno pregovaranje, za \u010dlanove sindikata, ali i za one koji nisu organizirani. Socijalni dijalog usmjeren je na strukturne promjene. Sindikati moraju imati svoju ulogu legitimnih predstavnika radnika. Sve vi\u0161e je dijaloga s vi\u0161e dionika, koji uklju\u010duje sindikate i nevladine organizacije.<\/p>\n\n\n\n

Neki preduvjeti da sindikati nastave igrati svoju klju\u010dnu ulogu: pronala\u017eenje novih modela \u010dlanstva, zastupanja i kolektivnog djelovanja, raznolikost je odraz dru\u0161tva. Zlatno pravilo: pona\u0161ajte se prema drugima onako kako biste \u017eeljeli da se prema vama pona\u0161aju i platinasto pravilo: pona\u0161ajte se prema drugima onako kako se prema njima treba odnositi. Ovo drugo zahtijeva vi\u0161e slu\u0161anja i vi\u0161e dijaloga.<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dci seminara i preporuke za politi\u010dare i socijalne partnere:<\/p>\n\n\n\n

Koje vrijednosti su va\u017ene u sindikatu i kako koristiti te vrijednosti u svakodnevnom \u017eivotu? Za svaki sindikat je izazov kako privu\u0107i nove \u010dlanove, osobite mlade. I na to utje\u010de politika. U kolektivu treba biti human, radniku treba prvo pomo\u0107i kad se na\u0111e u problemu, bez obzira \u0161to nije \u010dlan sindikata, a \u010dlanstvo \u0107e do\u0107i nakon toga. Mora se imati povjerenja u radnike i oni sindikat kako bi se obratili za pomo\u0107, treba graditi i dobar odnos s poslodavcem, kao istinskim socijalnim partnerom. Sindikat treba biti reprezentativan, kako bi imao svoju snagu za pregovore s poslodavcem.<\/p>\n\n\n\n

Sindikati okupljeni oko WOW sna\u017eno vjeruju u socijalne kr\u0161\u0107anske vrijednosti, treba vjerovati da ono \u0161to se radi je za bolje sutra. Problem sindikata je fragmentacija \u010dlanstva, \u0161to dovodi do slabije pregovara\u010dke pozicije spram poslodavca. Treba biti ponosan zbog \u010dlanstva u sindikatu i pripadnosti velikoj obitelji WOW koja djeluje punih sto godina i njeguje socijalne vrijednosti. Treba njegovati vrijednosti kao \u0161to su sloboda, demokracija, dijalog, povjerenje, solidarnost, odgovornost, subsidijarnost i timski rad. Te vrijednosti trebaju biti u svim sindikalnim akcijama.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Na kraju seminara, u ime Svjetske organizacije radnika \u2013 WOW obratio se izvr\u0161ni tajnik gosp. Bj\u00f8rn Anders van Heusden. Izjavio je\u00a0 kako WOW najo\u0161trije osu\u0111uje\u00a0 napad Rusije na suverenu dr\u017eavu Ukrajinu, izrazio solidarnost s gra\u0111anima Ukrajine i za\u017eelio im puno snage i mudrosti u ovim nestabilnim vremenima. Isto tako izrazio je iskrenu podr\u0161ku i duboku solidarnost kolegama iz ukrajinskog sindikata VOST \u201eVOLYA\u201c, koji je \u010dlan Svjetske organizacije radnika \u2013 WOW.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dana 24. i 25. velja\u010de 2022. godine u Valenciji (\u0160panjolska) odr\u017eao se seminar u organizaciji Svjetske organizacije radnika (WOW), Sindikata Krifa i Europskog centra za radni\u010dka pitanja (EZA) a uz potporu Europske komisije (EK). Tema seminara je bila \u201eSindikat \u2013 vrijednosno osvije\u0161ten neovisni igra\u010d u politi\u010dkom okru\u017eenju”. Seminar se odr\u017eao u\u017eivo ali i virtualno putem […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1145","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1145","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1145"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1145\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1145"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1145"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1145"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}