{"id":1159,"date":"2022-02-12T10:21:05","date_gmt":"2022-02-12T09:21:05","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=1159"},"modified":"2022-02-12T10:21:05","modified_gmt":"2022-02-12T09:21:05","slug":"nova-direktiva-o-adekvatnoj-minimalnoj-placi-u-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/nova-direktiva-o-adekvatnoj-minimalnoj-placi-u-eu\/","title":{"rendered":"Nova direktiva o adekvatnoj minimalnoj pla\u0107i u EU"},"content":{"rendered":"
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Nakon one o minimalnoj pla\u0107i, \u2018kuha\u2019 se nova direktiva za zaposlenike. Iz briselske \u2018kuhinje\u2019 ve\u0107 do lipnja mogla bi iza\u0107i nova direktiva o adekvatnoj minimalnoj pla\u0107i u Europskoj uniji.<\/p>\n\n\n\n

Iako je njezin stup uvo\u0111enje instituta minimalne pla\u0107e koju, za razliku od Hrvatske, jo\u0161 nemaju sve \u010dlanice, doma\u0107e tr\u017ei\u0161te rada mogao bi protresti dodatni zahtjev koji ona donosi, a to je da \u010dlanica aktivno te\u017ei k tome da najmanje 70 do 80 posto radnika bude pokriveno kolektivnim ugovorima. <\/p>\n\n\n\n

Direktivom se \u017eeli osna\u017eiti europska ideja socijalne sigurnosti i ona ima \u010dvrstu politi\u010dku podr\u0161ku, uvjeravali su nas nedavno u briselskim hodnicima.<\/p>\n\n\n\n

Na stolu je saziva Europskog parlamenta u nastavku mandata, a \u2018gura\u2019 ju aktualna predsjedateljica Francuska. Predsjedniku Emmanuelu Macronu adut je uo\u010di travanjskih izbora i idealna prilika za osna\u017eivanje liderske pozicije Francuske u Uniji nakon odlaska njema\u010dke kancelarke Angele Merkel.<\/p>\n\n\n\n

Premda se u Hrvatskoj redovno lome koplja o visini minimalne pla\u0107e koju Vlada donosi uredbom (za radnike nedovoljno, za poslodavce uvijek pitanje konkurentnosti), Hrvatska je me\u0111u 21 \u010dlanicom koja poznaje taj institut.<\/p>\n\n\n\n

Iznimke su Danska, Italija, Cipar, Austrija, Finska i \u0160vedska. Podizanjem \u2018minimalca\u2019 na 3750 kuna u 2022. godini Hrvatska se pribli\u017eila cilju koji postavlja i direktiva, a to je da minimalna pla\u0107a bude u visini 60 posto bruto medijalne i 50 posto prosje\u010dne bruto pla\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Direktiva dakle, ne isklju\u010duje instrument minimalnih pla\u0107a ve\u0107 daje jasniju kalkulaciju kako ju ra\u010dunati te predvi\u0111a i mehanizam testiranja adekvatnosti njezine nacionalne razine.<\/p>\n\n\n\n

\u201cNadali smo se da \u0107e se direktiva donijeti jo\u0161 za portugalskog predsjedanja, no neke zemlje su davale cijeli niz primjedbi, a i Hrvatska je dvojila ho\u0107e li cilj od najmanje 70 posto radnika pokrivenih kolektivnim ugovorima biti prete\u0161ko ostvariti\u201d, ka\u017ee nam predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Kre\u0161imir Sever.<\/p>\n\n\n\n

Ina\u010de, prijedlog Komisije je da to bude 70 posto radnika, dok europarlamentarci amandmanima predla\u017eu 80 posto. \u201cCilj je osigurati da svaki radnik u EU za svoj rad bude pla\u0107en da od njega mo\u017ee dostojno \u017eivjeti, a ne ni\u017ee od toga. Hrvatska je blizu spomenutog cilja minimalne pla\u0107e o kojem se govori, no jo\u0161 ga nije dosegnula u bruto iznosu. Ono \u0161to je problem u Hrvatskoj su niske pla\u0107e pa je niska i minimalna pla\u0107a\u201d, dodaje sindikalac.<\/p>\n\n\n\n

Koliko je kod nas radnika pokriveno kolektivnim ugovorima, te\u0161ko procjenjuju i sami sindikati. Sever procjenjuje da oko 50 posto zaposlenih u Hrvatskoj uz ugovor o radu posjeduje i kolektivni, no uz ogradu da nema podataka o \u201cku\u0107nim\u201d ugovorima.<\/p>\n\n\n\n

Za taj kontekst va\u017eno je napomenuti da Europa ide u smjeru ja\u010danja uloge sindikata, ne samo kao predstavnika radnika, ve\u0107 i tijela koje kolektivno pregovaraju s poslodavcima.<\/p>\n\n\n\n

Valja napomenuti da direktiva ne obvezuje, ve\u0107 poti\u010de dr\u017eave da dosegnu visok postotak pokrivenosti kolektivnim ugovorima. Jo\u0161 se pregovara o postavljanju mjerila i modaliteta, kao i vremenskim rokovima u kojima bi pojedina \u010dlanica trebala dosegnuti te ciljeve. <\/p>\n\n\n\n

Okr\u0161aji poslodavaca i radnika<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Iako se iz prakse kolektivni ugovori \u010desto percipiraju kao okr\u0161aji poslodavaca i radnika, njihova rasprostranjenost nosi \u0161iroke dru\u0161tvene posljedice.<\/p>\n\n\n\n

\u201c\u0160iroka primjena kolektivnih ugovora jest jedan na\u010din koordinacije politika pla\u0107a koji na nacionalnoj ili sektorskoj razini mo\u017ee osigurati ve\u0107u transparentnost i izvjesnost prihoda radnicima, ali i stabilnost radne snage te kontrolu tro\u0161ka rada poslodavcima, a bez grubih, u pravilu univerzalnih zakonskih intervencija dr\u017eave\u201d, ka\u017ee vi\u0161i znanstveni suradnik Instituta za dru\u0161tvena istra\u017eivanja Teo Matkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Podsje\u0107a da u Hrvatskoj zakonski instrument minimalne pla\u0107e postoji tek ne\u0161to vi\u0161e od desetlje\u0107a, a zna\u010dajno raste unazad nekoliko godina. Suprotno je s kolektivnim ugovorima \u010dija se uporaba zna\u010dajno smanjila u zadnjih 20-ak godina.<\/p>\n\n\n\n

\u201cKod nas je obuhva\u0107enost kolektivnim ugovorima skromna, a sadr\u017eaj \u201ctanak\u201d, posebno izvan javnog sektora, tako da \u0107e na ovom mehanizmu koordinacije trebati poraditi ukoliko bi se adekvatnost primanja u Hrvatskoj trebala oslanjati na njega\u201d, ka\u017ee Matkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Smatra da bi zna\u010dajno ve\u0107i prostor za kolektivno pregovaranje, koje pru\u017ea direktiva, \u201cosna\u017eilo poziciju rada \u0161irom EU, a u Hrvatskoj izgledno smanjilo emigraciju i potaknulo ulaganje u vje\u0161tine i produktivnost\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Za poduzetnike je tro\u0161ak rada kalkulacija konkurentnosti, posebno nagla\u0161ena u okolnostima ubrzanja inflacije i rastu\u0107ih tro\u0161kova sirovina. \u201cSvako pove\u0107anje minimalne pla\u0107e ima zna\u010dajne posljedice na poslodavce, posebno u situaciji kakvoj sada svjedo\u010dimo kada dolazi i do inflacije, pove\u0107anja tro\u0161kova \u017eivota te rasta cijena energenata na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n

Uzmemo li u obzir i posljedice korona krize, jasno je da poslodavci te\u0161ko mogu podnijeti novo podizanje tro\u0161kova, bez da te tro\u0161kove prati smanjenje optere\u0107enja na rad\u201d, ka\u017eu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Isti\u010du da su svjesni potrebe za pove\u0107anjem standarda \u017eivota gra\u0111ana, \u201cno, nu\u017eno je primijeniti racionalan pristup koji ne\u0107e posljedi\u010dno dovesti do novih otpu\u0161tanja\u201d.<\/p>\n\n\n\n

S obzirom na velike razlike diljem Europe u sektorima i pojedinim granama, ka\u017eu, logi\u010dno je da se odustaje od ideje jednozna\u010dnog pove\u0107anja minimalne pla\u0107e. <\/p>\n\n\n\n

Rezultat dogovora<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201cNova direktiva prema kojoj \u0107e 70-80 posto radne snage biti pokriveno kolektivnim ugovorima vidimo kao napredak u odnosu na ranije postupanje jer vjerujemo da \u0107e na ovaj na\u010din odluka o visini pla\u0107e biti rezultat dogovora poslodavaca i sindikata te ne\u0107e biti podlo\u017ena vanjskim pritiscima.<\/p>\n\n\n\n

Kolektivni ugovori jedan su od najboljih na\u010dina za sprje\u010davanje crnog tr\u017ei\u0161ta, odnosno, sive ekonomije i mnoge \u010dlanice HGK dobrovoljno im pristupaju s ciljem ure\u0111enja sektorskih odnosa i podizanja kvalitete poslovanja u razli\u010ditim gospodarskim resorima\u201d, poru\u010duju gospodarstvenici okupljeni u HGK.<\/p>\n\n\n\n

Source: https:\/\/www.poslovni.hr\/hrvatska\/eu-trazi-da-do-80-radnika-ima-kolektivne-ugovore-u-rh-ih-je-50-4324575<\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nakon one o minimalnoj pla\u0107i, \u2018kuha\u2019 se nova direktiva za zaposlenike. Iz briselske \u2018kuhinje\u2019 ve\u0107 do lipnja mogla bi iza\u0107i nova direktiva o adekvatnoj minimalnoj pla\u0107i u Europskoj uniji. Iako je njezin stup uvo\u0111enje instituta minimalne pla\u0107e koju, za razliku od Hrvatske, jo\u0161 nemaju sve \u010dlanice, doma\u0107e tr\u017ei\u0161te rada mogao bi protresti dodatni zahtjev koji […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1159","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1159","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1159"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1159\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1159"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1159"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1159"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}