{"id":1183,"date":"2021-12-21T09:39:26","date_gmt":"2021-12-21T08:39:26","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=1183"},"modified":"2021-12-21T09:39:26","modified_gmt":"2021-12-21T08:39:26","slug":"odrzana-edukacija-o-nediskriminaciji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/odrzana-edukacija-o-nediskriminaciji\/","title":{"rendered":"Odr\u017eana edukacija o nediskriminaciji"},"content":{"rendered":"
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Dana 16. i 17. prosinca 2021. godine odr\u017eala se on-line edukacija o nediskriminaciji koju je organizirao Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.<\/p>\n\n\n\n

Predavanja su 16. prosinca 2021. godine virtualno odr\u017eale g\u0111a. Dijana Kesonja, univ.spec.iur.,  zamjenica Pu\u010dke pravobraniteljice i  g\u0111a. Gordana Palajsa, voditeljica pravno-kadrovskih poslova i javnih politika u podru\u010dju za\u0161tite na radu, SSSH.<\/p>\n\n\n\n

 Drugi dan edukacija, 17. prosinca 2021. godine, koje su se odvijale u realnom vremenu, otvorila je dr.sc. Nikolina Patalen, savjetnica u Vladi  i Vladinom Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, koja je ujedno bila i moderatorica, dok su navedene predava\u010dice odgovarale na pitanja sudionika koji su se uklju\u010divali u raspravu putem Zoom platforme.<\/p>\n\n\n\n

Edukacija je bila namijenjena \u010dlanovima radni\u010dkih vije\u0107a, predstavnicima radnika za za\u0161titu na radu, sindikalnim povjerenicima i poslodavcima. Na edukaciji je ispred Republi\u010dkog sindikata radnika sudjelovala Mihaela Kemenovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Pravo na jednakost je jedno od temeljnih ljudskih prava koje je zajam\u010deno me\u0111unarodnim dokumentima i nacionalnim zakonodavstvom Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

Ustav, kao temeljni pravni akt u RH, \u010dlankom 14. stavkom 1. jam\u010di pravo na jednakost gra\u0111ana reguliraju\u0107i:<\/p>\n\n\n\n

 \u201cSvaki \u010dovjek i gra\u0111anin u Republici Hrvatskoj ima sva prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji ko\u017ee, spolu, jeziku, vjeri, politi\u010dkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, ro\u0111enju, naobrazbi, dru\u0161tvenom polo\u017eaju ili drugim osobinama.\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Zakonom o suzbijanju diskriminacije (ZSD) je razra\u0111ena za\u0161tita od diskriminacije, reguliraju\u0107i podru\u010dja primjene, oblike diskriminacije, diskriminacijske osnove, izuzetke od diskriminacije, postupanje sredi\u0161njeg tijela za suzbijanje diskriminacije, sudsku za\u0161titu od diskriminacije te prekr\u0161ajne odredbe.<\/p>\n\n\n\n

\u010clankom 1. zakona taksativno je navedeno 17 diskriminacijskih osnova<\/strong>, kao razloga nepovoljnog postupanja. Na zatvorenoj listi diskriminacijskih osnova nalaze se rasa ili etni\u010dka pripadnost ili boja ko\u017ee, spol, jezik, vjera, politi\u010dko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovno stanje, \u010dlanstvo u sindikatu, obrazovanje, dru\u0161tveni polo\u017eaj, bra\u010dni ili obiteljski status, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, genetsko naslije\u0111e, rodni identitet, izra\u017eavanje ili spolna orijentacija.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

ZSD regulira vi\u0161e oblika diskriminacije i to izravnu diskriminaciju, neizravnu diskriminaciju, uznemiravanje, spolno uznemiravanje, poticanje na diskriminaciju, propu\u0161tanje razumne prilagodbe, segregaciju, viktimizaciju kao i te\u017ee oblike diskriminacije.<\/p>\n\n\n\n

Izravna diskriminacija<\/u><\/strong> je postupanje uvjetovano nekim od osnova iz \u010dlanka 1. stavka 1. ZSD-a kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji polo\u017eaj od druge osobe u usporedivoj situaciji.<\/p>\n\n\n\n

Osnovni elementi ovog oblika diskriminacije jesu:<\/p>\n\n\n\n

  • stavljanje u nepovoljniji polo\u017eaj osoba u usporedivoj pravnoj situaciji,<\/li>
  • uvjetovanost nepovoljnog postupanja nekom od diskriminacijskih osnova,<\/li>
  • nije nu\u017eno postojanje namjere po\u010dinitelja da diskriminira, ve\u0107 je bitan u\u010dinak.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

    Neizravna diskriminacija<\/u><\/strong> postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji polo\u017eaj po osnovi iz \u010dlanka 1. stavka 1. ZSD-a, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nu\u017ena.<\/p>\n\n\n\n

    Osnovni elementi ovog oblika diskriminacije jesu:<\/p>\n\n\n\n

    • zabranjena osnova diskriminacije je kriterij nejednakog postupanja u usporedivoj situaciji,<\/li>
    • nije bitno postoji li namjera diskriminiranja, ve\u0107 je bitan u\u010dinak,<\/li>
    • opravdani izuzeci neizravne diskriminacije – test objektivnog legitimnog cilja i primjerenosti i nu\u017enosti primijenjenih sredstava.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

      Uznemiravanje<\/u><\/strong> je svako ne\u017eeljeno pona\u0161anje uzrokovano nekim od osnova iz \u010dlanka 1. stavka 1. ZSD-a koje ima za cilj prouzro\u010denje straha drugome ili stvaranje neprijateljskog, poni\u017eavaju\u0107eg ili uvredljivog okru\u017eenja, s posljedicom povrede dostojanstva osobe.<\/p>\n\n\n\n

      Osnovni elementi ovog oblika diskriminacije su:<\/p>\n\n\n\n

      • ne\u017eeljeno pona\u0161anje (\u010dinjenje i\/ili propu\u0161tanje),<\/li>
      • pona\u0161anje uvjetovano nekom od diskriminacijskih osnova,<\/li>
      • ima za cilj stvaranje straha, neprijateljskog, poni\u017eavaju\u0107eg ili uvredljivog okru\u017eenja,<\/li>
      • posljedica takvog postupanja je povreda dostojanstva osobe,<\/li>
      • rije\u010d je o prekr\u0161aju za koji su ZSD-om nov\u010dane kazne u visini od 5.000,00 kn do 300.000,00 kn (naj\u010de\u0161\u0107a vrsta prekr\u0161aja u prekr\u0161ajnim postupcima vezanim uz diskriminaciju).<\/li><\/ul>\n\n\n\n

        Za\u0161tita od viktimizacije<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

        Nitko ne smije biti doveden u nepovoljniji polo\u017eaj zbog toga jer je u dobroj vjeri prijavio diskriminaciju, nazo\u010dio diskriminaciji, odbio nalog za diskriminatornim postupanjem ili na bilo koji na\u010din sudjelovao u postupku vo\u0111enom povodom diskriminacije sukladno odredbama ovoga Zakona. Rije\u010d je o prekr\u0161aju za koji je ZSD-om regulirana nov\u010dana kazna u visini od 1.000,00 kn do 200.000,00 kn, ovisno o po\u010dinitelju. Iako se rijetko pokre\u0107u ovi prekr\u0161ajni postupci, \u010desta je bojazan od viktimizacije zbog prijave diskriminacije na radu ili svjedo\u010denja o istoj.<\/p>\n\n\n\n

        Te\u017eim oblicima diskriminacije smatra se:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

        • vi\u0161estruka diskriminacija (po\u010dinjena po vi\u0161e osnova \u2013 npr. diskriminacija radnica u dobi za prijevremenu mirovinu),<\/li>
        • ponovljena diskriminacija (po\u010dinjena vi\u0161e puta),<\/li>
        • produljena diskriminacija (po\u010dinjena kroz du\u017ee vrijeme),<\/li>
        • diskriminacija koja posljedicama posebno te\u0161ko poga\u0111a \u017ertvu.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

          Navedene su okolnosti bitne pri odmjeravanju visine naknade neimovinske \u0161tete u gra\u0111anskim\/radnim postupcima radi diskriminacije te kazne za prekr\u0161aje i kaznena djela vezana uz diskriminaciju.<\/p>\n\n\n\n

          Diskriminacija temeljem povezanosti<\/u><\/strong> je stavljanje u nepovoljniji polo\u017eaj bilo koje osobe zbog njezine povezanosti rodbinskim ili drugim vezama s osobom koja je nositelj osobne vezane uz diskriminacijsku osnovu.<\/p>\n\n\n\n

          Diskriminacija temeljem pogre\u0161ne predod\u017ebe<\/u><\/strong> je stavljanje osobe u nepovoljniji polo\u017eaj na temelju pogre\u0161ne predod\u017ebe o postojanju osnove za diskriminaciju \u010dl.1.st.1. ZSD-a.<\/p>\n\n\n\n

          Iznimke od diskriminacije<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

          ZSD taksativno navodi iznimke od zabrane diskriminacije u \u010dl.9.st.2., kada se stavljanje u nepovoljniji polo\u017eaj NE smatra diskriminacijom. Sve iznimke trebaju ostvarivati svoj legitimni cilj za koji su odre\u0111ene, moraju biti primjerene i nu\u017ene za ostvarenje toga cilja te se trebaju restriktivno tuma\u010diti.<\/p>\n\n\n\n

          Iznimke koje je potrebno spomenuti u kontekstu radnih odnosa jesu:<\/p>\n\n\n\n

          • kada je priroda posla takva ili se posao obavlja u takvim uvjetima da karakteristike povezane s nekom od osnova iz \u010dl. 1 ZSD-a predstavljaju stvarni i odlu\u010duju\u0107i uvjet obavljanja posla, pod uvjetom da je svrha koja se time \u017eeli posti\u0107i opravdana i uvjet odmjeren<\/li>
          • odre\u0111ivanje najni\u017ee dobi i\/ili profesionalnog iskustva i\/ili stupnja obrazovanja kao uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ili kao uvjeta za stjecanje drugih pogodnosti vezanih uz radni odnos kada je to predvi\u0111eno posebnim propisima<\/li>
          • pri obavljanju profesionalnih aktivnosti, odnosno zasnivanju radnog odnosa, uklju\u010denju u \u010dlanstvo te u djelovanju koje je u skladu s naukom i poslanjem crkve i vjerske zajednice upisane u Evidenciju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, te druge javne ili privatne organizacije \u010diji se sustav vrijednosti temelji na vjeri ili uvjerenju, a koja djeluje u skladu s Ustavom i zakonom, ako tako zahtijevaju vjerska doktrina ili uvjerenja, u slu\u010daju kada zbog prirode tih aktivnosti ili okolnosti u kojima se obavljaju, vjera ili uvjerenje neke osobe predstavljaju istinski, zakonit i opravdan uvjet za obavljanje posla, uzimaju\u0107i u obzir sustav vrijednosti te organizacije.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

            ZA\u0160TITA OD DISKRIMINACIJE<\/strong><\/p>\n\n\n\n

            Osobe koje su diskriminirane, za\u0161titu svojih prava mogu ostvariti na vi\u0161e na\u010dina i to:<\/p>\n\n\n\n

            • podno\u0161enjem pritu\u017ebe<\/strong> pu\u010dkoj ili posebnim pravobraniteljicama (pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, pravobraniteljica za djecu),<\/li>
            • podno\u0161enjem poslodavcu zahtjeva za za\u0161titu dostojanstva,<\/strong><\/li>
            • pokretanjem sudskog postupka<\/strong> koji ovisno o okolnostima konkretnog slu\u010daja mo\u017ee biti prekr\u0161ajni, kazneni ili gra\u0111anski, radni postupak (individualna\/udru\u017ena antidiskriminacijska tu\u017eba),<\/li>
            • podno\u0161enjem prijave policiji ili DORH-u<\/strong> radi po\u010dinjenja prekr\u0161aja ili kaznenog djela vezanog uz diskriminaciju.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

              Razlikovanje diskriminacije od mobinga<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

              Radi uspje\u0161ne sudske za\u0161tite od diskriminacije potrebno je razlikovati diskriminaciju od mobinga. Pritom pojam \u201cmobinga\u201d<\/strong> nije reguliran zakonom te je isti uglavnom definiran kao specifi\u010dni oblik pona\u0161anja na radnom mjestu kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihi\u010dki zlostavlja i poni\u017eava drugu osobu ili vi\u0161e njih s ciljem ugro\u017eavanja ugleda, \u010dasti, ljudskog dostojanstva i integriteta, koje \u010desto ima za posljedicu naru\u0161eno zdravstveno stanje osobe te uklanjanje s njezinog radnog mjesta. Navedene aktivnosti se trebaju ponavljati kroz odre\u0111eno vrijeme, odnosno nije rije\u010d o jednokratnom postupanju.<\/p>\n\n\n\n

              Osnovna razlika izme\u0111u diskriminacije i mobinga jest da je kod diskriminacije<\/strong> nepovoljno postupanje uvjetovano nekom od diskriminacijskih osnova, \u0161to nije slu\u010daj kod mobinga<\/strong> koji predstavlja ciljano i trajnije psihi\u010dko zlostavljanje, \u0161ikaniranje na radnom mjestu bez obzira na diskriminacijsku osnovu.<\/p>\n\n\n\n

              Sudska za\u0161tita se u slu\u010daju diskriminacije potra\u017euje temeljem ZSD-a, dok u slu\u010daju mobinga primjenjuje Zakon o obveznim odnosima i odredbe o naknadi neimovinske \u0161tete radi povrede prava osobnosti.<\/p>\n\n\n\n

              Prekr\u0161ajni postupci vezani uz diskriminaciju temeljem ZSD-a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

              • Uznemiravanje (\u010dl. 25 ZSD-a) \u2013 nov\u010dane kazne visini od 5.000,00 do 300.000,00 kn<\/li>
              • Spolno uznemiravanje (\u010dl. 26 ZSD-a) \u2013 nov\u010dane kazne u visini od 5.000,00 kn do 350.000,00 kn<\/li>
              • Viktimizacija (\u010dl. 28. ZSD-a) \u2013 nov\u010dane kazne u visini od 1.000,00 do 200.000,00 kn<\/li>
              • nov\u010dani razred za svaki prekr\u0161aj definiran je ovisno o tome tko je po\u010dinitelj prekr\u0161aja<\/li><\/ul>\n\n\n\n

                Kazneni postupci vezani uz diskriminaciju<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                \u2022 Zlostavljanje na radu<\/strong> (\u010dl. 133. KZ):<\/p>\n\n\n\n

                \u201eTko na radu ili u vezi s radom drugog vrije\u0111a, poni\u017eava, zlostavlja ili na drugi na\u010din uznemirava i time naru\u0161i njegovo zdravlje, kaznit \u0107e se kaznom zatvora do dvije godine.\u201d<\/u><\/em><\/p>\n\n\n\n

                • Povreda ravnopravnosti (\u010dl. 125. KZ):<\/li><\/ul>\n\n\n\n

                  \u201eTko na temelju razlike u rasi, etni\u010dkoj pripadnosti, boji ko\u017ee, spolu, jeziku, vjeri, politi\u010dkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, ro\u0111enju, naobrazbi, dru\u0161tvenom polo\u017eaju, bra\u010dnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslije\u0111u, izra\u017eavanju rodnog identiteta, spolnom opredjeljenju ili drugim osobinama uskrati, ograni\u010di ili uvjetuje drugome pravo na stjecanje dobara ili primanje usluga, pravo na obavljanje djelatnosti, pravo na zapo\u0161ljavanje i napredovanje, ili tko na temelju te razlike daje drugome povlastice ili pogodnosti glede navedenih prava, kaznit \u0107e se kaznom zatvora do tri godine.\u201d<\/u><\/em><\/p>\n\n\n\n

                  • Spolno uznemiravanje<\/strong> (\u010dl. 156. KZ):<\/li><\/ul>\n\n\n\n

                     \u201d(1) Tko spolno uznemirava drugu osobu kojoj je nadre\u0111en ili koja se prema njemu nalazi u odnosu zavisnosti ili koja je posebno ranjiva zbog dobi, bolesti, invaliditeta, ovisnosti, trudno\u0107e, te\u0161ke tjelesne ili du\u0161evne smetnje, kaznit \u0107e se kaznom zatvora do dvije godine.<\/u><\/em><\/p>\n\n\n\n

                    (2) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizi\u010dko ne\u017eeljeno pona\u0161anje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobi, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, poni\u017eavaju\u0107e ili uvredljivo okru\u017eenje.\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n

                    RAVNOPRAVNOST SPOLOVA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                    Zakon o ravnopravnosti spolova (\u201eNarodne novine\u201c 82\/08 i 69\/17) ure\u0111uje op\u0107e osnove za za\u0161titu i promicanje ravnopravnosti spolova kao temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, te definira i ure\u0111uje na\u010din za\u0161tite od diskriminacije na temelju spola i stvaranje jednakih mogu\u0107nosti za \u017eene i mu\u0161karce.<\/p>\n\n\n\n

                    Nitko ne smije biti doveden u nepovoljniji polo\u017eaj ili trpjeti \u0161tetne posljedice, uklju\u010duju\u0107i biti tu\u017een ili izlo\u017een drugim pravnim postupcima zbog toga \u0161to je:<\/p>\n\n\n\n

                    • u dobroj vjeri slu\u017ebeno ili neslu\u017ebeno prijavio diskriminaciju,<\/li>
                    • prisustvovao diskriminaciji,<\/li>
                    • odbio nalog za diskriminatornim postupanjem,<\/li>
                    • na bilo koji na\u010din svjedo\u010dio u postupku za\u0161tite od diskriminacije na temelju spola ili<\/li>
                    • na bilo koji drugi na\u010din sudjelovao u bilo kojem postupku vo\u0111enom povodom diskriminacije na temelju spola,<\/li>
                    • upozorio javnost na slu\u010daj diskriminacije na temelju spola.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

                      Dr\u017eavna tijela, tijela jedinica lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima, te pravne osobe u prete\u017eitom vlasni\u0161tvu dr\u017eave i jedinica lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave du\u017eni su:<\/p>\n\n\n\n

                      • u svim fazama planiranja, dono\u0161enja i provedbe pravnih akata, odluka ili akcija, ocjenjivati i vrednovati u\u010dinke na polo\u017eaj \u017eena, odnosno mu\u0161karaca, radi postizanja stvarne ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca<\/li>
                      • provoditi programe izobrazbe o ravnopravnosti spolova za svoje djelatnike\/ce.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

                        Ravnopravnost spolova<\/strong> zna\u010di da su \u017eene i mu\u0161karci jednako prisutni u svim podru\u010djima javnog i privatnog \u017eivota, da imaju jednak status, jednake mogu\u0107nosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata.<\/p>\n\n\n\n

                        Diskriminacija na temelju spola<\/strong> ozna\u010dava svaku razliku, isklju\u010denje ili ograni\u010denje u\u010dinjeno na osnovi spola kojemu je posljedica ili svrha ugro\u017eavanje ili onemogu\u0107avanje priznanja, u\u017eivanja ili kori\u0161tenja ljudskih prava i osnovnih sloboda u politi\u010dkom, gospodarskom, dru\u0161tvenom, obrazovnom, socijalnom, kulturnom, gra\u0111anskom ili drugom podru\u010dju na osnovi ravnopravnosti mu\u0161karaca i \u017eena.<\/p>\n\n\n\n

                        Zabranjena je diskriminacija:<\/p>\n\n\n\n

                        • na temelju bra\u010dnog i obiteljskog statusa,<\/li>
                        • nepovoljnije postupanje prema \u017eenama na osnovi trudno\u0107e i materinstva smatra se  diskriminacijom,<\/li>
                        • na temelju spolne orijentacije,<\/li>
                        • u odnosu na mogu\u0107nosti dobivanja i nabave roba kao i diskriminacija u pru\u017eanju i pristupu uslugama,<\/li>
                        • tako\u0111er se poticanje druge osobe na diskriminaciju smatra diskriminacijom, ako je u\u010dinjeno s namjerom.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

                          Izravna diskriminacija<\/strong> je svako postupanje uvjetovano spolom kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji polo\u017eaj od druge osobe u usporedivoj situaciji.<\/p>\n\n\n\n

                          Neizravna diskriminacija<\/strong> postoji kada neutralna pravna norma, kriteriji ili praksa stavljaju osobe jednoga spola u nepovoljniji polo\u017eaj u odnosu na osobe suprotnog spola, osim ako je ta pravna norma, kriterij ili praksa objektivno opravdana legitimnim ciljem, a sredstva usmjerena postizanju tog cilja su primjerena i nu\u017ena.<\/p>\n\n\n\n

                          Uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavljaju diskriminaciju.<\/p>\n\n\n\n

                          Uznemiravanje<\/strong> je svako ne\u017eeljeno pona\u0161anje uvjetovano spolom osobe, koje ima za cilj ili koje stvarno predstavlja povredu osobnog dostojanstva i koje stvara neugodno, neprijateljsko, poni\u017eavaju\u0107e ili uvredljivo okru\u017eenje.<\/p>\n\n\n\n

                          Spolno uznemiravanje<\/strong> je svako ne\u017eeljeno verbalno, neverbalno ili fizi\u010dko pona\u0161anje spolne naravi, koje ima za cilj ili predstavlja povredu osobnog dostojanstva, a posebice ako stvara neugodno, neprijateljsko, poni\u017eavaju\u0107e ili uvredljivo okru\u017eenje.<\/p>\n\n\n\n

                          Posebne mjere<\/strong> su specifi\u010dne pogodnosti kojima se osobama odre\u0111enog spola omogu\u0107uje ravnopravno sudjelovanje u javnom \u017eivotu, otklanjaju postoje\u0107e nejednakosti ili im se osiguravaju prava u kojima su ranije bili uskra\u0107eni. Uvode se privremeno radi ostvarivanja stvarne ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca i ne smatraju se diskriminacijom kao niti mjere usmjerene na za\u0161titu \u017eena, posebno u vezi s trudno\u0107om i materinstvo. Du\u017eni su ih donijeti tijela dr\u017eavne uprave i pravne osobe u prete\u017eitom vlasni\u0161tvu dr\u017eave, kao i planove djelovanja.<\/p>\n\n\n\n

                          Socijalni partneri<\/strong> (poslodavci\/udruge poslodavaca i sindikati\/udruge sindikata vi\u0161e razine) su obvezni pri kolektivnom pregovaranju i u kolektivnim ugovorima na svim razinama po\u0161tivati odredbe i mjere za uspostavljanje ravnopravnosti spolova.<\/p>\n\n\n\n

                          Njihovim provo\u0111enjem promi\u010de se ravnopravno sudjelovanje \u017eena i mu\u0161karaca u tijelima zakonodavne, izvr\u0161ne i sudbene vlasti, uklju\u010duju\u0107i javne slu\u017ebe te postupno pove\u0107avati uklju\u010divanje podzastupljenog spola tako da njegova zastupljenost dosegne razinu njegovog udjela u ukupnom stanovni\u0161tvu Republike Hrvatske. Uvodit \u0107e se posebne mjere kada je zastupljenost jednoga spola osjetno neuravnote\u017eena, a ona postoji ako je zastupljenost jednog spola u tijelima politi\u010dkog i javnog odlu\u010divanja ni\u017ea od 40%.<\/p>\n\n\n\n

                          DISKRIMINACIJA NA PODRU\u010cJIMA ZAPO\u0160LJAVANJA I RADA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                          Diskriminacija na podru\u010dju zapo\u0161ljavanja i rada zabranjena je u javnom i privatnom sektoru, uklju\u010duju\u0107i dr\u017eavna tijela, u odnosu na:<\/p>\n\n\n\n

                          1. uvjete za zapo\u0161ljavanje, samozapo\u0161ljavanje ili obavljanje zanimanja, uklju\u010duju\u0107i kriterije i uvjete za izbor kandidata\/tkinja za radna mjesta, u bilo kojoj grani djelatnosti i na svim razinama profesionalne hijerarhije,<\/li>
                          2. napredovanje na poslu,<\/li>
                          3. pristup svim vrstama i stupnjevima \u0161kolovanja, profesionalne orijentacije, stru\u010dnog usavr\u0161avanja i osposobljavanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije,<\/li>
                          4. uvjete zaposlenja i rada, sva prava iz rada i na temelju rada, uklju\u010duju\u0107i jednakost pla\u0107a za jednaki rad i rad jednake vrijednosti,<\/li>
                          5. \u010dlanstvo i djelovanje u udrugama radnika ili poslodavaca ili u bilo kojoj drugoj profesionalnoj organizaciji, uklju\u010duju\u0107i povlastice koje proizlaze iz tog \u010dlanstva,<\/li>
                          6. uskla\u0111ivanje profesionalnog i privatnog \u017eivota,<\/li>
                          7. trudno\u0107u, porod, roditeljstvo i sve oblike skrbni\u0161tva.<\/li><\/ol>\n\n\n\n

                            ULOGA SINDIKATA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                            Sindikati su usvojili kolektivno pregovaranje kao pravo, a kolektivne ugovore<\/strong> kao alat otklanjanja nejednakosti pla\u0107a za \u017eene i unapre\u0111enje radnih uvjeta.<\/p>\n\n\n\n

                            \u017dene u prosjeku zara\u0111uju 14,3 % manje od mu\u0161karaca, te je jedini na\u010din da se to ispravi pove\u0107anje minimalnih pla\u0107a te redefiniranje vrijednosti rada kojeg obavljaju \u017eene. Sindikati tra\u017ee pove\u0107anje minimalne pla\u0107e na 60 % medijalne i 50 % prosje\u010dne pla\u0107e. Ovime bi se smanjile razlike u pla\u0107ama \u017eena i mu\u0161karaca. U Hrvatskoj \u017eene imaju 13% ni\u017eu pla\u0107u i 22% ni\u017eu mirovinu.<\/p>\n\n\n\n

                            U Hrvatskoj \u017eene \u010dine 51 % stanovni\u0161tva, obrazovanije su, a rade na poslovima koji su manje pla\u0107eni, jednostavniji, prekarniji, te\u017ee se zapo\u0161ljavaju i njihov udio u tijelima odlu\u010divanja je ni\u017ei. Stoga, sindikati sudjeluju\u0107i u oblikovanju javnih politika tra\u017ee:<\/p>\n\n\n\n

                            • poticanje zapo\u0161ljavanja \u017eena,<\/li>
                            • ve\u0107i udio \u017eena u tijelima odlu\u010divanja od uprava trgova\u010dkih dru\u0161tava do predstavni\u010dkih tijela i to ne po principu kvota nego po pravu na paritetnu zastupljenost \u017eena (npr. u Norve\u0161koj \u017eene sudjeluju u radu uprava sa 50 %) jer je to dru\u0161tveno po\u017eeljno i prihvatljivo,<\/li>
                            • zapo\u0161ljavanje \u017eena na neodre\u0111eno vrijeme (sada se prete\u017eito zapo\u0161ljavaju na odre\u0111eno vrijeme u prekarnim oblicima i uvjetima rada),<\/li>
                            • stvarnu za\u0161titu \u017eena na radu u slu\u010daju trudno\u0107e i kori\u0161tenja prava na porodiljni, rodiljni i roditeljski dopust kao i drugih prava koja proizlaze iz toga jer se vrlo \u010desto susre\u010du sa raznim oblicima diskriminacije upravo po osnovi spola za vrijeme kori\u0161tenja tih prava, onemogu\u0107avanje kori\u0161tenja prava \u010dak do grube povrede istih kroz bianco potpisivanje otkaza prilikom sklapanja ugovora o radu,<\/li>
                            • bolje uvjete na radu prilago\u0111ene \u017eenama.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

                              Ako \u017eene nisu u dovoljnoj mjeri zastupljene u izvr\u0161nim tijelima sindikata, oni ne\u0107e imati dovoljan kredibilitet u o\u010dima potencijalnih \u010dlanica, niti \u0107e biti dovoljno osjetljivi za posebne probleme zaposlenih \u017eena\u201c, tvrdi Me\u0111unarodna organizacija rada.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                              Dana 16. i 17. prosinca 2021. godine odr\u017eala se on-line edukacija o nediskriminaciji koju je organizirao Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH. Predavanja su 16. prosinca 2021. godine virtualno odr\u017eale g\u0111a. Dijana Kesonja, univ.spec.iur.,  zamjenica Pu\u010dke pravobraniteljice i  g\u0111a. Gordana Palajsa, voditeljica pravno-kadrovskih poslova i javnih politika u podru\u010dju za\u0161tite na […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1183","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1183","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1183"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1183\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1183"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1183"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1183"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}