{"id":1188,"date":"2021-12-06T10:52:44","date_gmt":"2021-12-06T09:52:44","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=1188"},"modified":"2021-12-06T10:52:44","modified_gmt":"2021-12-06T09:52:44","slug":"pandemija-snazno-pogodila-zaposlene-zene-vecina-ih-je-manje-optimisticna-o-buducnosti-njihove-karijere","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/pandemija-snazno-pogodila-zaposlene-zene-vecina-ih-je-manje-optimisticna-o-buducnosti-njihove-karijere\/","title":{"rendered":"Pandemija sna\u017eno pogodila zaposlene \u017eene, ve\u0107ina ih je manje optimisti\u010dna o budu\u0107nosti njihove karijere"},"content":{"rendered":"

Prema Deloitteovom izvje\u0161\u0107u \u201e\u017dene na radnom mjestu: globalna perspektiva<\/a>\u201c, pove\u0107anje opsega rada i ku\u0107anskih obveza tijekom pandemije bolesti COVID-19 uzrok su sna\u017enog nezadovoljstva brojnih zaposlenih \u017eena. Prema podacima iz izvje\u0161\u0107a, ve\u0107i broj odgovornosti ima razoran u\u010dinak na zaposlene \u017eene: 51 posto ispitanica trenuta\u010dno nije optimisti\u010dno kad je rije\u010d o budu\u0107nosti njihove karijere. Osim toga, ispitanice su navele kako je njihovo mentalno zdravlje palo za 35 posto, a njihova motivacija na radnom mjestu za 29 posto u usporedbi s razdobljem prije po\u010detka pandemije.<\/p>\n\n\n\n

Ispitivanje koje je obuhvatilo stajali\u0161ta 5.000 \u017eena otkrilo je okrutno stanje stvari za zaposlene \u017eene: rodna ravnopravnost oti\u0161la je korak unazad u razdoblju pandemije, zaustaviv\u0161i godine polaganog, no stalnog napretka. Ve\u0107i broj odgovornosti na radnom mjestu i kod ku\u0107e tijekom pandemije, u kombinaciji s neuklju\u010divom kulturom na radnom mjestu dovode do smanjenog zadovoljstva na radnom mjestu i odanosti poslodavcu kad su u pitanju \u017eene.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Pandemija je prouzro\u010dila niz nepogoda za brojne \u017eene koje se suo\u010davaju s pove\u0107anim opsegom posla na radnom mjestu i ve\u0107im odgovornostima kod ku\u0107e, kao i sve nejasnijim granicama izme\u0111u tih dviju uloga te stalnu izlo\u017eenost neuklju\u010divim pona\u0161anjima na radnom mjestu \u2013 izjavila je Helena Schmidt, partnerica u Deloitteovom odjelu poreznog savjetovanja i regionalna voditeljica SheXO inicijative za CE South regiju.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Premda je nepovoljan u\u010dinak na dobrobit, motivaciju i anga\u017eman \u017eena o\u010digledan, na\u0161e istra\u017eivanje isto tako pokazuje da se neki poslodavci znaju nositi s novonastalom situacijom: \u017eene koje rade u takvim organizacijama su aktivnije, produktivnije i zadovoljnije svojim karijerama. Kako nastaju radna mjesta budu\u0107nosti, imamo izvanrednu priliku ostvariti pravu rodnu ravnopravnost i uklju\u010divost te ne odbaciti godine napretka \u2013 dodala je Schmidt.<\/p>\n\n\n\n

Smanjenje dobrobiti<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Otkako je pandemija po\u010dela, 77 posto ispitanica izjavilo je kako se njihov opseg posla pove\u0107ao, \u0161to je ujedno i promjena koju su ispitanice naj\u010de\u0161\u0107e izdvajale kao posljedicu pandemije. Osim toga, \u017eene preuzimaju vi\u0161e zadataka kad je rije\u010d o vo\u0111enju ku\u0107anstva i brizi za druge: 59 posto njih izjavilo je kako tro\u0161e vi\u0161e vremena na ku\u0107anske poslove; 35 posto tro\u0161i vi\u0161e vremena na brigu o djeci; a 24 posto ispitanica navelo je kako provode vi\u0161e vremena brinu\u0107i se za \u010dlanove obitelji koji nisu djeca.<\/p>\n\n\n\n

Slijedom toga, prema rezultatima ispitivanja, dobrobit \u017eena u znatnom je padu od po\u010detka pandemije: samo jedna tre\u0107ina \u017eena navodi kako je njihovo mentalno stanje ‘dobro’ ili ‘iznimno dobro’, u usporedbi sa 68 posto njih prije po\u010detka pandemije. S obzirom na pad njihova mentalnog zdravlja, \u017eene diljem svijeta brinu se za utjecaj mentalnog zdravlja na njihove karijere. Dvadeset devet posto \u017eena koje su izjavile kako njihova karijera ne napreduje onoliko brzo koliko bi to \u017eeljele navode kako je upravo lo\u0161e mentalno zdravlje \u010dimbenik koji tomu najvi\u0161e pridonosi.<\/p>\n\n\n\n

Prema istra\u017eivanju, razine mentalne dobrobiti i zadovoljstva ravnote\u017eom izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota ni\u017ee su kod \u017eena koje se identificiraju kao LGBT+ i\/ili nebjelkinja, u usporedbi s ostalim ispitanicama.<\/p>\n\n\n\n

Problem kulture<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Premda se brojne organizacije hvale svojom predanosti uklju\u010divom radnom mjestu, brojne su \u017eene i dalje izlo\u017eene neuklju\u010divim radnim okru\u017eenjima. Vi\u0161e od pola ispitanica izjavilo je kako su iskusile neki oblik uznemiravanja ili neprimjerenog pona\u0161anja na radnom mjestu u protekloj godini, od ne\u017eeljenog fizi\u010dkog kontakta i uvredljivih primjedbi do dovo\u0111enja u pitanje njihovih prosudbi i manjeg broja prilika za napredak zbog njihova spola.<\/p>\n\n\n\n

LGBT+ \u017eene skoro su \u010detiri puta \u010de\u0161\u0107e izlo\u017eene \u0161alama seksualne prirode i pet puta \u010de\u0161\u0107e izlo\u017eene omalova\u017eavaju\u0107im komentarima u pogledu roda. Jedna od deset nebjelkinja izjavila je kako je izlo\u017eena komentarima o rasi na radnom mjestu. Nadalje, one su \u010de\u0161\u0107e izlo\u017eene komentarima o na\u010dinu komunikacije nego bjelkinje (15 posto u odnosu na 5 posto).<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107ina \u017eena koje su iskusile navedena pona\u0161anja nije ih prijavila poslodavcu, osobito kad je rije\u010d o neuklju\u010divim pona\u0161anjima jer su smatrale kako to \u010demu su bile izlo\u017eene nije dovoljno \u201eozbiljno\u201c za prijavu. \u010cetvrtina \u017eena navodi strah od posljedica za njihovu karijeru kao glavni razlog neprijavljivanja takvih pona\u0161anja. U nekim slu\u010dajevima organizacije \u010dak nemaju uspostavljene mehanizme za prijavu: samo 31 posto ispitanih \u017eena smatra kako na njihovom radnom mjestu trenuta\u010dno postoji postupak za prijavu diskriminacije i uznemiravanja.<\/p>\n\n\n\n

\u017dene razmatraju napu\u0161tanje trenuta\u010dnog radnog mjesta<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u017dene tra\u017ee potporu u razdoblju pandemije, no ispitivanje pokazuje da poslodavci ne odgovaraju na njihovu potrebu na adekvatan na\u010din. Samo 22 posto \u017eena smatra da su im njihovi poslodavci pomogli u definiranju jasnih granica izme\u0111u privatnog i poslovnog vremena. Ve\u0107ina \u017eena isto tako smatra kako uvijek moraju \u201esvijetliti zeleno\u201c te 63 posto njih smatra da ih poslodavci ocjenjuju na temelju vremena koje provode prijavljene na mre\u017eu, a ne kvaliteti rada.<\/p>\n\n\n\n

Brojke su jo\u0161 gore za LGBT+ \u017eene i\/ili nebjelkinje. Samo 35 posto LGBT+ \u017eena izjavilo je kako je predanost njihovih poslodavaca pru\u017eanju podr\u0161ke \u017eenama dostatna u razdoblju od po\u010detka pandemije, u odnosu na 44 posto \u017eena koje ne pripadaju skupini LGBT+. Me\u0111utim, mla\u0111e nebjelkinje u dobi od 18 do 37 godina danas su manje optimisti\u010dne nego ostatak uzorka kad je rije\u010d o budu\u0107nosti njihove karijere u odnosu na razdoblje prije po\u010detka pandemije (58 posto u odnosu na 51 posto) te \u010desto smatraju kako se njihove karijere ne razvijaju dovoljno brzo (54 posto u odnosu na 42 posto).<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eda upravo zbog velikog nedostatka potpore, zadovoljstvo ispitanica na radnom mjestu palo je za 29 posto od po\u010detka pandemije te 57 posto svih ispitanica (i skoro 60 posto nebjelkinja) namjerava dati otkaz poslodavcu unutar dvije godine ili manje, a kao glavni razlog tomu navode nedostatak ravnote\u017ee izme\u0111u privatnog i poslovnog \u017eivota. Ne samo da brojne \u017eene preispituju svoje trenuta\u010dne izglede kad je rije\u010d o karijeri, ve\u0107 \u010detvrtina njih razmatra i prestanak rada u potpunosti.<\/p>\n\n\n\n

Bolje radno okru\u017eenje<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Premda je prethodna godina svakako bila prepuna izazova za \u017eene, postoji skupina poslodavaca koji su udvostru\u010dili svoje napore za izgradnju uklju\u010divih kultura i pru\u017eanje podr\u0161ke \u017eenama u razvoju karijera. \u201ePredvodnici u rodnoj ravnopravnosti\u201c su poslodavci otprilike \u010detiri posto ispitanica koji su stvorili uklju\u010divije kulture koje odlikuje povjerenje i gdje \u017eene osje\u0107aju podr\u0161ku.<\/p>\n\n\n\n

Prednosti predvodnika u rodnoj ravnopravnosti su jasne:<\/p>\n\n\n\n