Ljudska prava \u017eena i djevoj\u010dica su neotu\u0111iv, integralni i nedjeljivi dio univerzalnih ljudskih prava.
Op\u0107a skup\u0161tina Ujedinjenih naroda je usvajanjem Rezolucije 54\/134 slu\u017ebeno odredila 25. studenoga kao Me\u0111unarodni dan borbe protiv nasilja nad \u017eenama.
Aktivisti za \u017eenska prava su ve\u0107 od 1981. godine 25. studenog smatrali kao dan borbe protiv rodno utemeljenog nasilja. Ovaj dan je izabran kao odavanje po\u010dasti sestrama Mirabel, politi\u010dkim aktivistkinjama iz Dominikanske Republike koje su brutalno ubijene 1960. godine po naredbi Rafaela Trujilla.<\/p>\n\n\n\n
Dana 20. prosinca 1993. godine Op\u0107a skup\u0161tina UN-a usvojila je Deklaraciju o eliminaciji nasilja nad \u017eenama kroz rezoluciju 48\/104, utiru\u0107i put prema iskorjenjivanju nasilja nad \u017eenama i djevoj\u010dicama \u0161irom svijeta.<\/p>\n\n\n\n
Dana 25. studenoga zapo\u010dinje i kampanja 16 dana aktivizma protiv rodno utemeljenog nasilja (25.studenoga do 10. prosinca), ove godine pod temom \u201eOrange the World: End Violence against Women Now!\u201c<\/p>\n\n\n\n
Ova kampanja, koju od 2008. vode glavni tajnik UN-a i UN Women, ima za cilj sprije\u010diti i eliminirati nasilje nad \u017eenama i djevojkama diljem svijeta, pozivaju\u0107i na globalno djelovanje za pove\u0107anje svijesti, promicanje zagovaranja i stvaranje prilika za raspravu o izazovima i rje\u0161enjima.<\/p>\n\n\n\n
Kao po\u010detak obilje\u017eavanja, UN Women izdao je Izvje\u0161\u0107e o utjecaju pandemije COVID-19 na sigurnost \u017eena kod ku\u0107e i na javnim mjestima. Izvje\u0161taj pokazuje kako se sigurnost \u017eena smanjila te vodi prema zna\u010dajnim negativnim utjecajima na njihovo mentalnu i emocionalnu dobrobit.<\/p>\n\n\n\n
Izvje\u0161\u0107e \u201cMjerenje pandemije u sjeni: Nasilje nad \u017eenama tijekom COVID-19\u201d, temeljeno na podatcima ankete iz 13 zemalja, pokazuje kako je gotovo 1 od 2 \u017eene izjavila da je ona ili \u017eena koju poznaju do\u017eivjela oblik nasilja od pojave pandemije COVID-19. \u017dene koje su to prijavile imale su 1,3 puta ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e prijaviti pove\u0107an mentalni i emocionalni stres od \u017eena koje nisu.<\/p>\n\n\n\n
Nalazi su tako\u0111er otkrili da se otprilike 1 od 4 \u017eene osje\u0107a manje sigurno kod ku\u0107e, dok su se postoje\u0107i sukobi u ku\u0107anstvima pove\u0107ali od po\u010detka pandemije. Kada su \u017eene upitane za\u0161to se kod ku\u0107e osje\u0107aju nesigurno, kao jedan od razloga navele su fizi\u010dko zlostavljanje (21 posto). Neke \u017eene su posebno navele da su ih povrijedili drugi \u010dlanovi obitelji (21 posto) ili da su druge \u017eene u ku\u0107anstvu ozlije\u0111ene (19 posto).<\/p>\n\n\n\n
Izvan svojih domova, \u017eene se tako\u0111er osje\u0107aju izlo\u017eenije nasilju, a 40% ispitanica ka\u017ee da se osje\u0107aju manje sigurno hodaju\u0107i same no\u0107u od po\u010detka COVID-19. Otprilike 3 od 5 \u017eena tako\u0111er misli da se seksualno uznemiravanje na javnim mjestima pogor\u0161alo tijekom COVID-19.<\/p>\n\n\n\n
Dru\u0161tveno-ekonomski stresori kao \u0161to su financijski pritisak, zapo\u0161ljavanje, nesigurnost hrane i obiteljski odnosi istaknuli su se kao zna\u010dajan utjecaj ne samo na do\u017eivljaj sigurnosti (ili nasilja), ve\u0107 i na op\u0107u dobrobit \u017eena.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, postoje jaki dokazi da je prestanak nasilja nad \u017eenama i djevoj\u010dicama mogu\u0107.<\/p>\n\n\n\n
\u201cNasilje nad \u017eenama nije neizbje\u017eno. Prave politike i programi donose rezultate. To zna\u010di sveobuhvatne, dugoro\u010dne strategije koje se bave temeljnim uzrocima nasilja, \u0161tite prava \u017eena i djevojaka i promi\u010du jake i autonomne pokrete za prava \u017eena. Promjena je mogu\u0107a, a sada je vrijeme za udvostru\u010denje na\u0161ih napora kako bismo zajedno eliminirali nasilje nad \u017eenama i djevoj\u010dicama do 2030.,\u201d rekao je glavni tajnik UN-a Ant\u00f3nio Guterres.<\/p>\n\n\n\n
Europska konfederacija sindikata upozorava kako institucije EU-a zna\u010dajno odga\u0111aju va\u017ene mjere za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja unato\u010d porastu broja napada.<\/p>\n\n\n\n
Nagla\u0161avaju kako je hitno potrebna ja\u010da za\u0161tita za \u017eene nakon Covid krize, tijekom koje se zna\u010dajno pove\u0107ao broj prijavljenih slu\u010dajeva nasilja nad \u017eenama. To je uklju\u010divalo porast nasilja prema radnicama na prvoj liniji, kao i obiteljsko nasilje i uznemiravanje na internetu \u0161to je olak\u0161ano nametljivim softverom za nadzor koji koriste neke tvrtke.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er upozoravaju kako su tri va\u017ene inicijative trenutno blokirane na europskoj razini:<\/p>\n\n\n\n
\u2022 Europska komisija trebala je 8. prosinca predstaviti prijedloge za “sprje\u010davanje i borbu protiv specifi\u010dnih oblika rodno uvjetovanog nasilja”, ali su pro\u0161li tjedan nestali s dnevnog reda Komisije. Pro\u0161lo je \u0161est mjeseci od zaklju\u010denja konzultacija Komisije o tom pitanju.<\/p>\n\n\n\n
\u2022 Pristupanje EU Istanbulskoj konvenciji o nasilju nad \u017eenama zapo\u010delo je 2015., ali je tako\u0111er blokirano u Europskom vije\u0107u unato\u010d presudi Europskog suda u listopadu da EU ne mora \u010dekati dovr\u0161etak ratifikacije od strane svih dr\u017eava \u010dlanica.<\/p>\n\n\n\n
\u2022 Vije\u0107e EU-a odga\u0111a ratifikaciju Konvencije MOR-a o uklanjanju nasilja i uznemiravanja na radu od strane dr\u017eava \u010dlanica navode\u0107i kako \u0107e izdati pravno mi\u0161ljenje o ratifikaciji uz istovremeno odugovla\u010denje u davanju pravnog mi\u0161ljenja.<\/p>\n\n\n\n
Pozivaju sve dr\u017eave \u010dlanice da slijede vodstvo Gr\u010dke i Italije i da hitno ratificiraju Konvenciju MOR-a.<\/p>\n\n\n\n
Source:<\/p>\n\n\n\n
https:\/\/www.unwomen.org\/en\/news-stories\/press-release\/2021\/11\/press-release-new-un-women-data-confirms-violence-against-women-has-worsened-due-to-the-covid-19-pandemic<\/a><\/p>\n\n\n\n