{"id":1208,"date":"2021-10-30T07:29:37","date_gmt":"2021-10-30T05:29:37","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=1208"},"modified":"2021-10-30T07:29:37","modified_gmt":"2021-10-30T05:29:37","slug":"konferencija-o-buducnosti-europe-rasprava-o-tranziciji-hrvatske-prema-klimatskoj-neutralnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/konferencija-o-buducnosti-europe-rasprava-o-tranziciji-hrvatske-prema-klimatskoj-neutralnosti\/","title":{"rendered":"Konferencija o budu\u0107nosti Europe: \u201eRasprava o tranziciji Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti\u201c"},"content":{"rendered":"

<\/a>Hrvatska je podr\u017eala Europski propis o klimi, koji postavlja zajedni\u010dki cilj smanjenja emisije stakleni\u010dkih plinova za najmanje 55% do 2030. u odnosu na 1990. godinu i postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. godine. Klimatska ambicija Europske unije utjecat \u0107e na cijelo dru\u0161tvo, stoga je Ministarstvo gospodarstva i odr\u017eivog razvoja pokrenulo raspravu s razli\u010ditim dionicima i op\u0107om javno\u0161\u0107u o izazovima i mogu\u0107nostima za pravednu i u\u010dinkovitu tranziciju Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti.<\/p>\n\n\n\n

Zavr\u0161na konferencija o tranziciji Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti odr\u017eana je 27. listopada 2021. godine u Zagrebu u organizaciji Ministarstva gospodarstva i odr\u017eivog razvoja. Doga\u0111aj je odr\u017ean u okviru Konferencije o budu\u0107nosti Europe koju su pokrenuli Europska komisija, Vije\u0107e i Parlament kako bi se \u010duo glas gra\u0111ana Europske unije o izazovima i prioritetima Europe. <\/p>\n\n\n\n

Klju\u010dni dio Zavr\u0161ne konferencije bio je odr\u017eavanje panel rasprave na kojoj su iznesene preporuke i zaklju\u010dci s prethodnih osam panela koji su se tijekom rujna i listopada odr\u017eali za ciljane skupine: poslovni sektor, donositelji odluka na lokalnoj i regionalnoj razini, znanstvenici, mediji, sindikati, obrazovni sektor,  organizacije civilnog dru\u0161tva i mladi.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Iz provedenih anketa i razgovora na konferenciji vidljivo je kako velika ve\u0107ina gra\u0111ana shva\u0107a da je klimatska kriza problem za sve te se tra\u017ei poduzimanje konkretnih aktivnosti i rje\u0161enja za tranziciju na klimatski neutralno dru\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dci sa sindikalne panel rasprave o tranziciji Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U sindikalnoj raspravi je, me\u0111u ostalim, zaklju\u010deno kako odgovornost za djelovanje na ubla\u017eavanju klimatskih promjena i pravednoj prilagodbi le\u017ei na dru\u0161tvu u cjelini i izvr\u0161noj vlasti, no kako inicijativu mora voditi izvr\u0161na vlast. Sindikati su va\u017ean dionik ovog procesa, a njihova bi uloga trebala biti zagovaranje ambicioznijih politika i ciljeva vezanih uz ubla\u017eavanje klimatskih promjena, te osiguravanje socijalno pravedne prilagodbe klimatskim promjenama i tranzicije prema niskouglji\u010dnoj ekonomiji.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Interesi radnika neraskidivo su vezani uz ubla\u017eavanje klimatskih promjena i tranziciju prema niskouglji\u010dnoj ekonomiji jer “na mrtvom planetu nema radnih mjesta”. Stoga je nu\u017ean u\u010dinkovit dijalog i sna\u017eno sudjelovanje radnika, odnosno sindikata u svim fazama procesa prilagodbe promjenama i tranzicije. Vezano uz to, sindikati u Hrvatskoj trebali bi se aktivnije baviti izazovima klimatskih promjena i njihovom utjecaju na radna mjesta, a javne bi im vlasti trebale u tome pru\u017eiti poticaj i podr\u0161ku.<\/p>\n\n\n\n

O klimatskim bi se promjenama i tranziciji prema niskouglji\u010dnoj ekonomiji trebalo vi\u0161e raspravljati na Gospodarsko-socijalnom vije\u0107u<\/strong> (GSV) i ostalim forumima tripartitnoga dijaloga. Vlada bi sa socijalnim partnerima trebala voditi kontinuirani sadr\u017eajni dijalog o ovim pitanjima.<\/p>\n\n\n\n

Klimatske promjene i danas poga\u0111aju radnike koji rade na otvorenom, pogotovo u sektorima gra\u0111evinarstva, \u0161umarstva i poljoprivrede. Njihovu za\u0161titu od vru\u0107ina treba rje\u0161avati sustavno.<\/p>\n\n\n\n

Posebnu pozornost treba obratiti i na unapre\u0111enje obrazovanja<\/strong> o klimatskim promjenama, njihovim uzrocima i posljedicama. Programi cjelo\u017eivotnog u\u010denja moraju bolje odgovoriti na potrebe prilagodbe radnih mjesta i otvaranje novih radnih mjesta, odnosno omogu\u0107iti radnicima da usvajaju znanja i vje\u0161tine potrebne zbog uvo\u0111enja novih materijala i tehnologija do kojih dolazi zbog klimatskih promjena i politika njihova ubla\u017eavanja.<\/p>\n\n\n\n

Dr\u017eava mora poticati sindikate i poslodavce da na granskoj razini kolektivnim ugovorima<\/strong> autonomno ure\u0111uju okvire tr\u017ei\u0161ta rada, posebice u podru\u010dju za\u0161tite na radu i cjelo\u017eivotnog u\u010denja.<\/strong> Ure\u0111ena i efikasna tr\u017ei\u0161ta rada bolje \u0107e se nositi s promjenama koje zahtijeva prilagodba klimatskim promjenama i tranzicija prema niskouglji\u010dnoj ekonomiji.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, nedostaju i znanstvene analize o utjecaju klimatskih promjena na tr\u017ei\u0161te rada u Hrvatskoj, kao i \u0161ire socioekonomske analize o utjecaju klimatskih promjena na dru\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n

Naposljetku, sredstvima Europske unije treba adresirati problem nedostatnih kapaciteta sindikata da se bave ovom problematikom. Potrebno je omogu\u0107iti financiranje projekata koji \u0107e poticati suradnju izme\u0111u sindikata, poslodavaca, znanstvenika i obrazovnog sustava na podru\u010dju prilagodbe klimatskim promjenama i tranzicije prema niskouglji\u010dnoj ekonomiji.<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dci i preporuke s ostalih odr\u017eanih panela dostupni su na poveznici:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/mingor.gov.hr\/o-ministarstvu-1065\/djelokrug\/uprava-za-klimatske-aktivnosti-1879\/konferencija-o-buducnosti-europe-tranzicija-hrvatske-prema-klimatskoj-neutralnosti\/8289<\/a><\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161e:<\/p>\n\n\n\n

Konferencija o budu\u0107nosti Europe: \u201eRasprava o tranziciji Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti\u201c<\/strong><\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatska je podr\u017eala Europski propis o klimi, koji postavlja zajedni\u010dki cilj smanjenja emisije stakleni\u010dkih plinova za najmanje 55% do 2030. u odnosu na 1990. godinu i postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. godine. Klimatska ambicija Europske unije utjecat \u0107e na cijelo dru\u0161tvo, stoga je Ministarstvo gospodarstva i odr\u017eivog razvoja pokrenulo raspravu s razli\u010ditim dionicima i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1208","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1208","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1208"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1208\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1208"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1208"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1208"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}