{"id":1210,"date":"2021-10-30T07:26:26","date_gmt":"2021-10-30T05:26:26","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=1210"},"modified":"2021-10-30T07:26:26","modified_gmt":"2021-10-30T05:26:26","slug":"gotovo-140-000-hrvatskih-radnika-trebat-ce-promijeniti-zanimanje-do-2030-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/gotovo-140-000-hrvatskih-radnika-trebat-ce-promijeniti-zanimanje-do-2030-godine\/","title":{"rendered":"Gotovo 140.000 hrvatskih radnika trebat \u0107e promijeniti zanimanje do 2030. godine"},"content":{"rendered":"
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Gotovo 140 tisu\u0107a hrvatskih radnika trebat \u0107e promijeniti zanimanje do 2030. godine,<\/strong> jedan je od zaklju\u010daka analize  “Budu\u0107nost rada u Hrvatskoj – Preobrazba hrvatske radne snage u dobu automatizacije i digitalizacije<\/strong>“, koju je objavila konzultantska tvrtka McKinsey&Company.<\/p>\n\n\n\n

U analizi, koju je McKinsey&Company Adriatic proveo u suradnji s istra\u017eiva\u010dkim institutom McKinsey Global Institute, navodi se da \u0107e pribli\u017eno 340 tisu\u0107a radnih mjesta nestati <\/strong>zbog automatizacije i trendova koje je potaknula pandemija bolesti COVID-19, no ona \u0107e biti zamijenjena gotovo istim brojem novih radnih mjesta u novim zanimanjima i rastu\u0107im industrijama te uslijed op\u0107eg porasta proizvodnosti. <\/p>\n\n\n\n

– No, dok \u0107e neto potra\u017enja za radnom snagom ostati prakti\u010dki nepromijenjena, do\u0107i \u0107e do zna\u010dajnih promjena u strukturi zanimanja. Stoga \u0107e do kraja desetlje\u0107a gotovo 140 tisu\u0107a radnika u Hrvatskoj trebati promijeniti zanimanje da bi ostali zaposleni –  istaknuli su iz McKinseya.<\/p>\n\n\n\n

Analiza je tako pokazala da \u0107e do 2030. godine \u0161est posto ukupnog broja radnih sati u Hrvatskoj prije\u0107i iz poslova koji tra\u017ee fizi\u010dke vje\u0161tine za rje\u0161avanje radnih zada\u0107a u poslove koji zahtijevaju kognitivne, dru\u0161tvene, emocionalne i tehnolo\u0161ke vje\u0161tine. Specifi\u010dne vje\u0161tine, poput onih koje su potrebne za upravljanje ure\u0111ajima i opremom te za jednostavan unos i obradu podataka, najvjerojatnije \u0107e do\u017eivjeti najve\u0107i pad potra\u017enje u udjelu zaposlenih do 2030. godine. <\/p>\n\n\n\n

To je o\u010dekivano, jer su aktivnosti koje zahtijevaju fizi\u010dku snagu i vje\u0161tinu, kao i vje\u0161tine prikupljanja i obrade podataka, ne\u0161to \u0161to se mo\u017ee vrlo lako automatizirati, napomenuli su iz McKinseya.<\/p>\n\n\n\n

Apostrofirali su da \u0107e ostvarenje punog ekonomskog potencijala koji donosi automatizacija i digitalizacija, ali i zadr\u017eavanje postoje\u0107e razine zaposlenosti, zahtijevati suradnju svih dionika kako bi na\u0161li na\u010dine kojima \u0107e radnoj snazi u Hrvatskoj omogu\u0107iti preobrazbu i usvajanje vje\u0161tina koje \u0107e se tra\u017eiti u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n

Iz McKinseya su napomenuli da analiza uzima u obzir sastav radne snage u cijeloj zemlji, kombinirano s o\u010dekivanom brzinom usvajanja automatizacije, temeljenoj na dostupnim tehnologijama i ekonomskoj izvedivosti njihove implementacije. <\/p>\n\n\n\n

– Kad se potencijalna brzina automatizacije pogleda iz perspektive trendova koje je potaknula pandemija bolesti COVID-19, Hrvatska \u0107e do 2030. godine ostvariti stopu usvajanja automatizacije od oko 22 posto. Drugim rije\u010dima, aktivnosti na koje se trenutno tro\u0161i oko 22 posto ukupnog broja radnih sati zaposlenih u Hrvatskoj bit \u0107e automatizirane do kraja desetlje\u0107a. Usvajanje automatizacije varirat \u0107e od sektora do sektora – proizvodnja, veleprodaja, poslovne funkcije koje slu\u017ee kao potpora administraciji te dr\u017eavna uprava – bit \u0107e podru\u010dja s najvi\u0161om stopom usvajanja automatizacije –  napisali su iz McKinseya.<\/p>\n\n\n\n

Nu\u017eno pobolj\u0161anje produktivnosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Hrvatska mora pobolj\u0161ati svoju produktivnost kako bi postigla odr\u017eiv gospodarski rast te rast prihoda u svim segmentima stanovni\u0161tva. To je posebno va\u017eno jer stanovni\u0161tvo Hrvatske sve vi\u0161e stari, istaknuli su. Iz McKinseya su apostrofirali i da je automatizacija prilika za ostvarenje hrvatskih nacionalnih interesa. <\/p>\n\n\n\n

– Tvrtke, ako budu podr\u017eane prikladnim politikama i ulaganjima u razvoj vje\u0161tina, mogu razviti nove usluge i proizvode, pove\u0107ati produktivnost i stvoriti nova i bolje pla\u0107ena radna mjesta. Prihva\u0107anjem promjena koje \u0107e se dogoditi u svijetu rada tijekom teku\u0107eg desetlje\u0107a, Hrvatska mo\u017ee izbje\u0107i strukturnu nezaposlenost i stvoriti novo nacionalno bogatstvo na na\u010din koji \u0107e promicati dru\u0161tvenu uklju\u010denost –  ustvrdili su.<\/p>\n\n\n\n

Ubrzanu digitalizaciju su, pak, naveli kao onu koja mo\u017ee biti najva\u017eniji novi pokreta\u010d rasta. <\/p>\n\n\n\n

“Hrvatsko digitalno gospodarstvo, koje obuhva\u0107a sve digitalne aktivnosti u svim gospodarskim sektorima, sada \u010dini pribli\u017eno pet posto BDP-a, \u0161to je jednako vrijedno iznosu od 2,4 milijarde eura. Do 2025. godine digitalizirano gospodarstvo u Hrvatskoj mo\u017ee dose\u0107i 11 posto BDP-a, \u0161to zna\u010di da \u0107e doprinijeti vrijednosti ukupnog gospodarstva s 8,3 milijarde eura”, jedan je od zaklju\u010daka analize.<\/p>\n\n\n\n

Automatizacija i digitalizacija se ne bi trebale dogoditi ni prebrzo ni presporo<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Iako automatizacija i digitalizacija donose priliku za stvaranje produktivnije i konkurentnije hrvatske radne snage, upozorili su iz McKinseya, one donose i nekoliko izazova, posebno u smislu gubitka postoje\u0107ih radnih mjesta i razvoja budu\u0107ih vje\u0161tina. Tako, kao i u drugim zemljama Europske unije, svi dionici u Hrvatskoj moraju uravnote\u017eiti ritam automatizacije i stjecanja novih vje\u0161tina ako \u017eele da zemlja ima koristi od automatizacije i uvo\u0111enja novih tehnologija. <\/p>\n\n\n\n

– Ako se automatizacija i digitalizacija dogode prebrzo, mo\u017ee se dogoditi da \u0107e nova radna mjesta, koja \u0107e se tako stvoriti, ostati nepopunjena. A to, potencijalno, mo\u017ee dovesti do pogor\u0161anja nejednakosti u prihodima. S druge strane, ako se automatizacija i digitalizacija budu doga\u0111ale presporo, to bi moglo na\u0161tetiti hrvatskoj konkurentnosti i sprije\u010diti gospodarski rast – upozorili su iz McKinseya.<\/p>\n\n\n\n

Direktor tvrtke McKinsey & Company Adriatic Tomislav Brezin\u0161\u010dak ustvrdio je da Hrvatska mo\u017ee iskoristiti prilike koje se pojavljuju s automatizacijom, upravljati rizicima te se pobrinuti da se dobici od iste raspodijele \u0161to pravednije i na \u0161to ve\u0107i broj stanovnika. <\/p>\n\n\n\n

– Napor po tom pitanju treba uklju\u010divati sna\u017ene mehanizme za koordinirano djelovanje. Tvrtke i javne ustanove mogu krenuti u strate\u0161ko planiranje radne snage kako bi premostile nesta\u0161icu ljudi s potrebnim vje\u0161tinama i stvorile radnu snagu koja \u0107e se mo\u0107i nositi s izazovima budu\u0107nosti. Tvrtke mogu poduzeti i korake kojima \u0107e pomo\u0107i radnicima koji izgube posao te na taj na\u010din dopuniti napore dr\u017eavnih ustanova u za\u0161titi najranjivijih i promociji uklju\u010divog gospodarskog rasta. Obrazovne ustanove mogu sura\u0111ivati s ostalim dionicima u postavljanju smjernica i okvira za razvoj novih vje\u0161tina kod zaposlenih te u nadogradnji postoje\u0107ih modela naobrazbe kako bi se adresirao problem nedostatka potrebnih vje\u0161tina – rekao je Brezin\u0161\u010dak.<\/p>\n\n\n\n

Source:https:\/\/lider.media\/poslovna-scena\/hrvatska\/mckinsey-do-2030-gotovo-140-000-hrvatskih-radnika-trebat-ce-promijeniti-zanimanje-139407<\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Gotovo 140 tisu\u0107a hrvatskih radnika trebat \u0107e promijeniti zanimanje do 2030. godine, jedan je od zaklju\u010daka analize  “Budu\u0107nost rada u Hrvatskoj – Preobrazba hrvatske radne snage u dobu automatizacije i digitalizacije“, koju je objavila konzultantska tvrtka McKinsey&Company. U analizi, koju je McKinsey&Company Adriatic proveo u suradnji s istra\u017eiva\u010dkim institutom McKinsey Global Institute, navodi se da \u0107e pribli\u017eno 340 tisu\u0107a radnih […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1210","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1210","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1210"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1210\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1210"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1210"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1210"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}