{"id":1226,"date":"2021-10-15T19:30:33","date_gmt":"2021-10-15T17:30:33","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=1226"},"modified":"2021-10-15T19:30:33","modified_gmt":"2021-10-15T17:30:33","slug":"odrzana-edukacija-u-organizaciji-svjetske-organizacije-radnika-wow","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/odrzana-edukacija-u-organizaciji-svjetske-organizacije-radnika-wow\/","title":{"rendered":"Odr\u017eana edukacija u organizaciji Svjetske organizacije radnika – WOW"},"content":{"rendered":"
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Od 4. do 6. listopada 2021. godine u Be\u010du (Austrija) odr\u017eao se seminar u organizaciji Svjetske organizacije radnika (WOW) i Europskog centra za radni\u010dka pitanja (EZA) a uz potporu Europske komisije (EK). Tema seminara je bila: \u201cGospodarski rast i vrijednosti: Jesu li oni doista kompatibilni i koji nas od to dvoje danas vi\u0161e vodi? ” <\/strong>Predstavnici Republi\u010dkog sindikata radnika (RSR), kao \u010dlanovi WOW, sudjelovali su na ovom seminaru.<\/p>\n\n\n\n

Uvodne rije\u010di i pozdravne govore uputili su g. Mikael Arendt Laursen,<\/strong> potpredsjednik WOW-Europe i \u010dlan Uprave Krife (Danska) i g\u0111a Cornelia P\u00f6ttinger<\/strong>, \u010dlanica odbora WOW-Europe i FCG\/GPA (Austrija), te g. Adalbert Ewen<\/strong>, \u010dlan odbora WOW-Europe (Njema\u010dka).<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Dr. Vahagn Jerbashian<\/strong>, docent za ekonomiju sa Sveu\u010dili\u0161ta u Barceloni (\u0160panjolska) otvorio je predavanja na temu tehnolo\u0161kih promjena i gospodarskog rasta, odnosno govorio je o budu\u0107nosti rada. Gospodarstvo mo\u017ee rasti zbog ve\u0107eg obilja resursa (primjerice akumulacije fizi\u010dkog kapitala) i u\u010dinkovitijeg kori\u0161tenja postoje\u0107ih resursa (odnosno rasta produktivnosti). Izvor rasta produktivnosti je ljudski kapital koji pojedinci akumuliraju na radnom mjestu (u\u010de rade\u0107i) i koji namjerno za to izdvajaju svoje vrijeme. Potra\u017enja za visokokvalificiranim osobama je porasla i to je pove\u0107alo njihove pla\u0107e, kao i ponudu radne snage visokih vje\u0161tina. Nasuprot tome, potra\u017enja za nekvalificiranim osobama je opala, a to je smanjilo njihove pla\u0107e, kao i ponudu radne snage. IT je odgovoran za pove\u0107anje premije vje\u0161tina. Istra\u017eiva\u010di i menad\u017eeri s visokim vje\u0161tinama, kao i niskokvalificirani knjigovo\u0111e i blagajnici koriste ra\u010dunala. Kako se pokazalo, apstraktne zadatke obi\u010dno obavljaju visokokvalificirani radnici dok rutinske zadatke obi\u010dno obavljaju radnici ni\u017eih vje\u0161tina. Budu\u0107i izazovi na poslu: \u00a0tehnolo\u0161ke promjene donijele su vi\u0161e zapo\u0161ljavanja. \u0160to nosi budu\u0107nost? Umjetnu inteligenciju, automobile koji sami voze, robote, otvorenost ili ograni\u010denja trgovine, rad od ku\u0107e, privremene ugovore, porast u internetskoj trgovini i lokalnoj trgovini.<\/p>\n\n\n\n

Gospo\u0111a Birgit Wintermann,<\/strong> voditeljica projekta – Programsko poslovanje u dru\u0161tvu, Bertelsmann Stiftung (Njema\u010dka) uklju\u010dila se on-line i govorila o ulozi digitalizacije za ve\u0107u (ekonomsku) odr\u017eivost. Za ve\u0107inu digitalizacija zna\u010di ve\u0107u u\u010dinkovitost, gubitak posla, kori\u0161tenje vi\u0161e sirovina, ve\u0107u ekolo\u0161ku \u0161tetu, ve\u0107i profit. S jedne strane, digitalizacija zna\u010di mehanizaciju ali i promjenu na\u010dina rada. Kori\u0161tenje tehnologije va\u017eno je za inoviranje proizvodnje i proizvoda, ali i kori\u0161tenje na\u010dina rada kako bi ostali prilagodljivi u smislu proizvoda, na\u010dina proizvodnje i poslovnog modela. Va\u017eno je kori\u0161tenje digitalne tehnologije za proizvodnju na ekolo\u0161ki odr\u017eiv na\u010din ali i kori\u0161tenje na\u010dina rada u cilju pribli\u017eavanja ekolo\u0161koj i dru\u0161tvenoj odr\u017eivosti. Zna\u010dajno je i postati prilagodljiv i napraviti potrebne promjene u kori\u0161tenju digitalnog na\u010dina rada radi postizanja dru\u0161tvene odr\u017eivosti i u pogledu vlastitih radnika.<\/p>\n\n\n\n

Gospo\u0111a Micha\u00e9la Schippers<\/strong>, profesorica pona\u0161anja i upravljanja u\u010dinkom, znanstvena voditeljica Erasmus Centra za prou\u010davanje i karijerni uspjeh, \u0160kole za menad\u017ement u Rotterdamu (Nizozemska) uklju\u010dila  se on-line i u svojoj prezentaciji je govorila o \u017eivotu u doba pandemije COVID-19. Problemi lockdowna financijski su pogodili polovicu svjetski radnog stanovni\u0161tva, izgubljena su mnoga radna mjesta, naru\u0161eno je psihi\u010dko ali i mentalno zdravlje ljudi, pove\u0107ana je stopa burnouta, anksioznosti, depresije osobito kod studenata, dok su pogo\u0111eniji time studenti iz inozemstva. U 2020. godini izgubljeno je 255 milijuna stalnih radnim mjesta, \u0161to je \u010detiri puta vi\u0161e nego kroz globalnu financijsku krizu 2009. godine. Oko 30% globalne populacije nije imalo pristup adekvatnoj hrani. Socijalna nejednakost postala je ve\u0107a. Gospo\u0111a Schippers predstavila je ciljeve i na\u010dine kako intervenirati u odre\u0111ena podru\u010dja i tako si olak\u0161ati svakodnevnicu .<\/p>\n\n\n\n

Gospodin Andreas Gjecaj, <\/strong>glavni tajnik Kr\u0161\u0107anske sindikalne grupe (Austrija) prezentirao je Europski stup socijalnih prava u svjetlu kr\u0161\u0107anskog dru\u0161tvenog u\u010denja.  Pravo na op\u0107e i strukovno obrazovanje trebalo bi omogu\u0107iti sudjelovanje u dru\u0161tvu, a cjelo\u017eivotno u\u010denje (LLL) trebalo bi dovesti do uspje\u0161nog upravljanja profesionalnim prijelazima. Jednaki tretman \u017eena i mu\u0161karaca mora se promicati i jam\u010diti u svim podru\u010djima \u017eivota kao i jednaku pla\u0107u za rad jednake vrijednosti. Pravo na jednak tretman i mogu\u0107nosti mora se primjenjivati \u200b\u200bna sve ljude, bez obzira na spol, rasu ili etni\u010dko podrijetlo, vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju. Pravo na potporu temeljenu na potrebama za pobolj\u0161anje mogu\u0107nosti zapo\u0161ljavanja i samozapo\u0161ljavanja odnosi se na sve. Posebno mladi imaju pravo na obrazovanje i osposobljavanje. Po\u0161teni uvjeti rada i pristup socijalnoj za\u0161titi moraju biti zajam\u010deni za \u0161to ve\u0107i broj radnih mjesta. Istovremeno, poslodavcima je potrebna fleksibilnost u konkurenciji (fleksigurnost). Socijalni dijalog treba promicati uklju\u010divanjem radnika. Socijalni partneri se poti\u010du na osmi\u0161ljavanje i provedbu ekonomske politike, politike zapo\u0161ljavanja i socijalne politike. Radi boljeg uskla\u0111ivanja posla i obitelji, roditelji i osobe koje brinu o obitelji imaju pravo na primjereno odsustvo i fleksibilno radno vrijeme. Radnici imaju pravo na zdravo, sigurno i prikladno radno okru\u017eenje koje im omogu\u0107uje dugotrajno sudjelovanje na tr\u017ei\u0161tu rada, kao i pravo na za\u0161titu podataka. Djeca imaju pravo na skrb i kvalitetno obrazovanje u ranom djetinjstvu. Bez obzira na vrstu i trajanje radnog odnosa, radnici i samozaposleni koji rade pod usporedivim uvjetima imaju pravo na odgovaraju\u0107u socijalnu za\u0161titu. Nezaposleni imaju pravo na odgovaraju\u0107u potporu javnih slu\u017ebi za zapo\u0161ljavanje u reintegraciji kroz politike tr\u017ei\u0161ta rada i na odgovaraju\u0107e beneficije. Budu\u0107i da \u017eene i mu\u0161karci imaju jednaka prava u stjecanju mirovinskih prava, svatko ima pravo na mirovinu koja odgovara njegovim doprinosima i osigurava dostojanstven \u017eivot. Svatko ima pravo na pravodobnu, kvalitetnu i pristupa\u010dnu zdravstvenu skrb i lije\u010denje. Svatko ima pravo na pristupa\u010dne i visokokvalitetne usluge dugotrajne skrbi, osobito na ku\u0107nu njegu i lokalne usluge. Pristupa\u010dno stanovanje mora biti zajam\u010deno za sve ljude. Potrebni i socijalno ugro\u017eeni ljudi imaju pravo pristupa socijalnom stanovanju i za\u0161titi od delo\u017eacija. Svatko ima pravo pristupa osnovnim uslugama kao \u0161to su voda, kanalizacija i energija, prijevoz, financijske usluge i digitalna komunikacija.<\/p>\n\n\n\n

Sveu\u010dili\u0161ni prof. dr.<\/strong> Leopold Neuhold<\/strong>, ravnatelj Instituta za etiku i sociologiju na Sveu\u010dili\u0161tu u Grazu (Austrija) govorio je o temi da je gospodarstvo ipak vi\u0161e. A \u0161to se ti\u010de  rasta, ostaje pitanje koji rast? Nije sav rast isti, rast nije vrijednost sama po sebi, prazna vrijednost. Postavlja se pitanje kojim bi ciljevima rast trebao slu\u017eiti? Ekonomija kao sredstvo ili kao cilj? Zna\u010dajno je da ekonomski poslujete, da poslujete na human na\u010din, na ekolo\u0161ki prihvatljiv na\u010din, da poslujete za budu\u0107nost i na dru\u0161tveno odgovoran na\u010din. Odr\u017eivost i rast za \u0161to? U\u010dinkovitost je pobolj\u0161anje zadanog a dosljednost je pobolj\u0161anje povezanog. Rad je vi\u0161e, ali posao nije sve. Va\u017ena je proizvodna funkcija, \u0161to se proizvodi. Tako\u0111er i dru\u0161tvena funkcija kako radite. I na kraju zna\u010dajna funkcija, koji je cilj djela.<\/p>\n\n\n\n

O pro\u0161irenju moralnog kruga: longtermizam i antispecizam, govorila je  dr.<\/strong> Doris Schneeberger,<\/strong> sa  Instituta za upravljanje promjenama i razvoja upravljanja, Sveu\u010dili\u0161ta za ekonomiju i poslovanje u Be\u010du (Austrija).<\/p>\n\n\n\n

O ra\u010dunovodstvu za odr\u017eivo europsko gospodarstvo odnosno europsku odr\u017eivost, izvje\u0161\u0107ivanje i novi na\u010din pozivanja europskih tvrtki na odgovornost, izvjestio je mr. Josef Baum\u00fcller<\/strong>, znanstveni suradnik sa Sveu\u010dili\u0161ta za ekonomiju i poslovanje u Be\u010du (Austrija).<\/p>\n\n\n\n

Gospo\u0111a Ike Wiersinga<\/strong>, \u010dlanica odbora WOW-Europe i pregovara\u010dica CNV Vakmensen (Nizozemska) govorila je o tome \u0161to je smisao rada. Mo\u017ee se re\u0107i da je to sigurnost, svrha, zadovoljstvo, povjerenje, etika, vrijednosti, veza, autonomija, zahvala, izdr\u017eljivost, zna\u010daj\u2026Sigurnost je va\u017ena kako bi se osje\u0107ali sigurno i za\u0161ti\u0107eno u svom poslu i dobra je za produktivnost rada. Sigurnost zna\u010di dobre pla\u0107e i da su svi uklju\u010deni, kao i stalni poslovi za sve i po\u0161tivanje i uklju\u010divanje svih radnika. Poznavanje svrhe poduze\u0107a i uklju\u010divanje radnika u svrhu poduze\u0107a je va\u017eno i radi pobolj\u0161anja organizacije. Kada se ne u\u017eiva u onome \u0161to se radi svaki dan, motivacija \u0107e biti nula pa \u0107e takva biti i produktivnost rada. Va\u017ene su dobre pla\u0107e koje odgovaraju poslu odre\u0111enog radnika, tvrtki i talentu odre\u0111enog radnika kao i talentu kolega.<\/p>\n\n\n\n

Povezanost sa samim sobom, svojom okolinom i svojim kolegama je tako\u0111er va\u017ena. Zajedni\u010dki rad va\u017ean je za osje\u0107aj povezanosti sa kolegama i poslom. Va\u017eno je omogu\u0107iti i pravo na nedostupnost. Zadovoljstvo je kombinacija zadovoljstva i ponosa. Ponos na ono \u0161to se radilo tijekom dana. Ali ipak te\u0161ko sa svim reorganizacijama koje se doga\u0111aju. Ako je radnik autonoman u svom poslu i ako ima priliku za pobolj\u0161anja, motiviraniji je. Ravnote\u017ea izme\u0111u autonomije i zajedni\u010dkog rada daje najbolje rezultate. Problem je \u0161to ne postoje ugovori o ravnote\u017ei izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota. Ako se dobije povjerenje od kolega i nadre\u0111enih mo\u017ee se u\u010diniti mnogo. Zahvalnost mo\u017ee biti financijska (dobro pla\u0107eno) i nefinancijska (cijenjenje nadre\u0111enih i kolega). Mo\u017ee se o\u010ditovati kroz jednaku pla\u0107u za jednak rad, nema mini poslova i pozvanih poslova, dobri su uvjeti rada. Izdr\u017eljivost zna\u010di ustrajnost, ali i trpljenje nesre\u0107e. Ne mo\u017ee se sve rije\u0161iti.  Vrijednosti su kompas za smjer \u017eivota, \u0161to je va\u017eno za pojedinca. Osim ekonomskih vrijednosti, postoje moralne vrijednosti. Idealna tvrtka – zarada i razvoj radnika, ravnote\u017ea izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota, raznolikost, klimatske promjene, me\u0111unarodna solidarnost. Zna\u010daj da rad \u010dini svijet malo boljim.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od 4. do 6. listopada 2021. godine u Be\u010du (Austrija) odr\u017eao se seminar u organizaciji Svjetske organizacije radnika (WOW) i Europskog centra za radni\u010dka pitanja (EZA) a uz potporu Europske komisije (EK). Tema seminara je bila: \u201cGospodarski rast i vrijednosti: Jesu li oni doista kompatibilni i koji nas od to dvoje danas vi\u0161e vodi? ” […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1226","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1226","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1226"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1226\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1226"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1226"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1226"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}