Polo\u017eaj radnika \u010dije tvrtke zavr\u0161e u ste\u010daju, a nisu im mjesecima prije toga ispla\u0107ivali pla\u0107e, malo \u0107e se pobolj\u0161ati, kao i pozicija radnika koji su i prije otvaranja ste\u010daja prestali raditi u tim tvrtkama, a one su im ostale du\u017ene nekoliko pla\u0107a. Sada se razdoblje za koje dr\u017eava pru\u017ea kakvu-takvu za\u0161titu podi\u017ee na pet mjeseci, a pravo na tu pomo\u0107 imat \u0107e i radnici koji su prestali raditi u poduze\u0107u u ste\u010daju deset mjeseci prije otvaranja ste\u010daja.<\/p>\n\n\n\n
Tako \u0107e se izmjenama zakona o osiguranju radni\u010dkih tra\u017ebina s tri na pet mjeseci pove\u0107ati broj pla\u0107a koje na ra\u010dun dr\u017eave, odnosno Agencije za osiguranje radni\u010dkih potra\u017eivanja, mogu dobiti radnici \u010dija je tvrtka zavr\u0161ila u ste\u010daju, a oni prije ste\u010daja nisu dobivali pla\u0107u. Dosad je u takvim slu\u010dajevima Agencija radnicima ispla\u0107ivala po tri minimalca, a pravo na tu pomo\u0107 imali su i radnici koji su u poduze\u0107u u ste\u010daju prestali raditi \u0161est mjeseci prije otvaranja ste\u010daja. Njima bi dr\u017eava tako\u0111er na ime neispla\u0107enih pla\u0107a osigurala tri minimalca.<\/p>\n\n\n\n
Ministarstvo rada mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike na Vladinom portalu e Savjetovanja najavilo je da razdoblje za koje dr\u017eava pru\u017ea za\u0161titu podi\u017ee na pet mjeseci, a pravo na tu pomo\u0107 imat \u0107e i radnici koji su prestali raditi u poduze\u0107u u ste\u010daju deset mjeseci prije otvaranja ste\u010daja. Te promjene najavilo je uz obja\u0161njenje da je radnicima poduze\u0107a u ste\u010daju ugro\u017eena socijalna sigurnost, a da tome doprinosi \u010dinjenica dugotrajnosti ste\u010dajnog postupka te neuspjelog postupka predste\u010dajne nagodbe. Navodi se da je materijalno pravna za\u0161tita temeljem ovoga Zakona u pravilu i jedina za\u0161tita koju radnici ostvare zbog ste\u010daja poslodavca, s obzirom na to da je naplata ostatka radni\u010dkih potra\u017eivanja u samom ste\u010dajnom postupku izuzetno mala, tek oko 22 posto.<\/p>\n\n\n\n
Ministarstvo propisuje obvezu ste\u010dajnom upravitelju za otvaranje posebnog ra\u010duna ako je dru\u0161tvo u ste\u010daju imalo zaposlenih radnika, jer je praksa pokazala da ste\u010dajni upravitelji ne \u017eele otvoriti poseban ra\u010dun za prihvat sredstava radni\u010dkih tra\u017ebina, ako se ste\u010dajni postupak ne provodi, \u010dime se produ\u017euje rok u kojemu radnici mogu ostvariti svoja prava i po sedam mjeseci \u010dekaju na isplatu. Podaci Ministarstva pravosu\u0111a i uprave pokazuju da je tijekom 2018., 2019., 2020. i u prvoj polovini 2021. godine pokrenuto ukupno 5.860 redovnih ste\u010dajnih postupaka, a da je od po\u010detka 2018. do 7. rujna ove godine Agencija dobila ukupno 5.984 zahtjeva radnika, od \u010dega je 331 zahtjev odba\u010den zbog ranijeg prestanka radnog odnosa. Kao primjer takve prakse Ministarstvo navodi slu\u010daj tvrtki Uljanik poslovno informacijski sustavi i A-G Dinas.<\/p>\n\n\n\n