{"id":1248,"date":"2021-09-19T18:51:47","date_gmt":"2021-09-19T16:51:47","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=1248"},"modified":"2021-09-19T18:51:47","modified_gmt":"2021-09-19T16:51:47","slug":"ugovor-na-neodredeno-vrijeme-i-dalje-najdrazi-ali","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/ugovor-na-neodredeno-vrijeme-i-dalje-najdrazi-ali\/","title":{"rendered":"Ugovor na neodre\u0111eno vrijeme i dalje najdra\u017ei, ali\u2026"},"content":{"rendered":"<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"alignleft size-large\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/v20210919_07.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-3136\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/lider.media\/images\/slike\/2021\/09\/10\/o_398721_1024.jpg\"><\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I najtradicionalnije organizacije u posljednjih su godinu i pol do\u017eivjele neki oblik transformacije, a najagilnije su odmah prigrlile nove forme rada, modele zapo\u0161ljavanja i naknada. Budu\u0107nost rada mo\u017eda jest u \u2018frilensanju\u2018, ali neke se stvari na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu ipak ne mijenjaju<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Je li isplativije i produktivnije dobivati pla\u0107u ili honorar za obavljeni zadatak odnosno projekt ili je obavljanje zadataka u radnom vremenu na\u010din na koji vidimo svoju radnu budu\u0107nost? Vjerujemo da odgovor na to pitanje doista ovisi o interesima, ambicijama i potrebama svakog pojedinca. Nekima vi\u0161e odgovara raditi na projektima i za to primati pla\u0107u jer pritom zadr\u017eavaju odre\u0111enu slobodu i samostalnost, a nekima odgovaraju dosljednost i sigurnost, pa i rutina koju nosi unaprijed zadano, naj\u010de\u0161\u0107e osmosatno, radno vrijeme kod poslodavca. Naravno, mnogo toga ovisi i o zanimanju kojim se bavimo.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Sigurn(ij)a opcija<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Termin&nbsp;<em>future of work<\/em>&nbsp;\u200bu poslovnom se svijetu spominje ve\u0107 nekoliko godina, a u posljednjih godinu i pol postao je stvarnost u ve\u0107ini organizacija. \u010cak su i one najtradicionalnije do\u017eivjele neki oblik transformacije, a najagilnije, brze i inovativne odmah su prigrlile nove forme rada, modele zapo\u0161ljavanja i naknada.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Fleksibilni rad (fleksibilan prema koli\u010dini radnog vremena i honorarima) do sada se vezivao uglavnom uz neke industrije, primjerice kreativnu, i neke vrste poslova, no to se promijenilo. Sve to mijenja i prizmu kroz koju se gledaju modeli zapo\u0161ljavanja na rad izvan ureda. Tvrtke napu\u0161taju povlastice za koje se smatralo da bi ih bilo dobro imati i one relevantne za fiksno radno mjesto, poput besplatnih ru\u010dkova i naknada za putovanje na posao, u korist pogodnosti koje vi\u0161e utje\u010du na na\u010din na koji danas radimo, a nastavit \u0107emo raditi i sutra (npr. opremanje ku\u0107nog ureda). No kad se bira izme\u0111u ugovora, onaj na neodre\u0111eno vrijeme i dalje se preferira jer jam\u010di sigurnost i \u010de\u0161\u0107e omogu\u0107ava napredovanje, \u0161to potvr\u0111uju i u tvrtki Deloitte.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Konkretno, ako gledamo Deloitte, potencijalni kandidati preferiraju ugovor na neodre\u0111eno vrijeme jer ga smatraju sigurnijom opcijom. No svakako treba imati na umu tehnolo\u0161ke promjene koje dodatno omogu\u0107uju, pa \u010dak i poti\u010du, pla\u0107anje prema obavljenom zadatku. Takve tehnologije mijenjaju temeljne poslovne modele cijelih industrija, kao \u0161to je to na po\u010detku zami\u0161ljeno za Uberovu uslugu, pa se tako njegovi zaposlenici transformiraju iz zaposlenika u suradnike, odnosno podizvo\u0111a\u010de \u2013 ka\u017ee vi\u0161i menad\u017eer u Deloitteu&nbsp;Gordan Ko\u017eulj.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Prednosti i nedostaci<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tehnolo\u0161ke promjene zasigurno \u0107e znatno utjecati na budu\u0107nost rada. Zapravo, ve\u0107 i utje\u010du, \u0161to se vidi u \u201enovonormalnoj\u201c pojavi zvanoj \u201ehibridni rad\u201c. Dosad provedena istra\u017eivanja na temu rada od ku\u0107e potvrdila su da mu se ve\u0107ina ljudi uspje\u0161no prilagodila i pokazala da mnogi \u017eele zadr\u017eati mogu\u0107nost barem povremenog rada od ku\u0107e i nakon zavr\u0161etka pandemije i povrataka u normalu. Prema njihovu mi\u0161ljenju, <strong><em>glavne su prednosti rada od ku\u0107e: u\u0161teda vremena na putovanju do posla i natrag, fleksibilnost u radu, ve\u0107a udobnost te lak\u0161e uskla\u0111ivanje poslovnog i obiteljskog dijela \u017eivota.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Rad od ku\u0107e nosi prednosti i za poslodavce: ve\u0107e zadovoljstvo zaposlenika, manje izostanaka s posla te rast produktivnosti radnika. Kao najve\u0107e izazove rada od ku\u0107e isti\u010du se pak <strong><em>nedostatak komunikacije licem u lice s kolegama<\/em><\/strong>, ometanje uku\u0107ana te pojedini operativni zadaci koje je te\u0161ko rije\u0161iti na daljinu \u2013 ka\u017ee&nbsp;Alen Mrvac, novinar portala MojPosao.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Novi dizajn organizacije<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema nedavnom istra\u017eivanju o radu na daljinu koje je u velja\u010di proveo MojPosao, me\u0111u onima koji su u posljednjih godinu dana iskusili rad iz udobnosti vlastitoga doma dvojbi nema: 84 posto ispitanih \u017eeli zadr\u017eati mogu\u0107nost barem povremenog rada od ku\u0107e, a 16 posto pri\u017eeljkuje povratak u ured. S druge strane, dvije tre\u0107ine radnika (69 posto) koji dosad nisu imali priliku posao obavljati od ku\u0107e htjeli bi isku\u0161ati tu opciju, a 41 posto ljudi nema nikakvu \u017eelju za radom na daljinu. Op\u0107enito gledaju\u0107i, 81 posto ispitanika koji su u posljednjih godinu dana radili od ku\u0107e smatra da takav rad treba omogu\u0107iti i nakon zavr\u0161etka pandemije. No to mi\u0161ljenje dijeli samo tre\u0107ina (36 posto) onih koji nisu iskusili rad od ku\u0107e. Njihovo je stajali\u0161te (44 posto) da je rad od ku\u0107e nepotreban u normalnim okolnostima i da bi svi trebali raditi na radnome mjestu. To smatra samo 13 posto onih koji su radili od ku\u0107e.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sanja Petek Muja\u010di\u0107, direktorica konzultantske ku\u0107e Hauska &amp; Partner, ka\u017ee da su s obzirom na okolnosti promjene o kojima se naj\u010de\u0161\u0107e razgovara na svim sastancima menad\u017ementa uglavnom vezane uz mjesto i vrijeme rada.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Prema mojim informacijama, ve\u0107ina organizacija poku\u0161ava uskladiti svoje poslovanje, procese i modele i istodobno se prilagoditi ili potpuno radu na daljinu ili hibridnomu modelu rada. Oba zahtijevaju dosta promi\u0161ljanja. Trenuta\u010dno najpopularnije rje\u0161enje jest hibridni model rada ili barem neki njegov okvir. Naime, ne postoji univerzalni hibridni model \u2013 svaka tvrtka razvija ga prema svojim potrebama, infrastrukturi, broju i vrsti zaposlenika, ali i potrebama pojedinog zaposlenika. Sada poku\u0161avamo prona\u0107i rje\u0161enje koje je najbolje za organizaciju i njezine ljude jer svi uvidi s tr\u017ei\u0161ta ili istra\u017eivanja govore nam da su i sami zaposlenici podijeljeni kad je rije\u010d o \u017eeljama i prilagodbi radu od ku\u0107e ili u uredu. Ve\u0107 se sad unutar hibridnog modela razaznaju gradacije, od rada na daljinu kao prvog odabira, zatim povremenih dolazaka u ured, rada u uredu do dopu\u0161tenoga rada na daljinu. U idu\u0107em razdoblju tra\u017eit \u0107emo \u0161to nam najvi\u0161e odgovara i kako pojedini na\u010din rada utje\u010de na anga\u017eiranost i produktivnost, poslovni rezultat, ali i dobrobit zaposlenika \u2013 ka\u017ee Petek Muja\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>\u017delje poslodavaca<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Razvoj novih rje\u0161enja doista nam omogu\u0107uje da se dio radnih zadataka dodijeli odnosno raspodijeli, a zatim i obavlja izvan tvrtke, i pri tome se sve detaljnije mo\u017ee pratiti radni u\u010dinak svakog zaposlenika. Tako se poslodavcu omogu\u0107uje da upotrijebi radnu snagu dostupnu na globalnom tr\u017ei\u0161tu rada te da prati njezin rad i upravlja njime bez obzira na lokaciju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Oblik anga\u017emana tih zaposlenika ovisi o pregovara\u010dkim polugama obiju strana. Za rutinske poslove, za koje bi na globalnom tr\u017ei\u0161tu lak\u0161e mogao na\u0107i zaposlenike, poslodavac bi op\u0107enito preferirao pla\u0107anje radnika prema obavljenom zadatku jer ima polugu da podi\u017ee konkurenciju i u\u010dinkovitost me\u0111u zaposlenicima, a svojoj tvrtki zadr\u017eava fleksibilnije upravljanje tro\u0161kovima. Za stru\u010dne poslove iz temeljne djelatnosti obi\u010dno \u017eeli vezati klju\u010dne zaposlenike trajnijom vrstom ugovora. Me\u0111utim, ti zaposlenici, svjesni svojih kompetencija i sposobnosti, \u017eele to kapitalizirati tako da budu pla\u0107eni prema obavljenom zadatku, ali i da svoje usluge mogu ponuditi i drugim tvrtkama na tr\u017ei\u0161tu, odnosno preferiraju ulogu slobodnjaka \u2013 obja\u0161njava&nbsp;Andreja Nik\u0161i\u0107,&nbsp;HR koordinatorica&nbsp;u Deloitteu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Ulaganje u kadar<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Naposljetku, odnos izme\u0111u poslodavca i posloprimca i dalje \u0107e biti vezan odnosima u pregovara\u010dkim mo\u0107ima, ali nove tehnologije pro\u0161iruju teren tr\u017ei\u0161ta rada za obje strane. Zaposlenici s veoma tra\u017eenim stru\u010dnim znanjima imat \u0107e vi\u0161e prilika postati neovisniji i njima \u0107e forma&nbsp;<em>freelancera<\/em>&nbsp;biti financijski atraktivnija, a radnike srednjeg i ni\u017eeg stru\u010dnog znanja poslodavci \u0107e potaknuti na&nbsp;<em>freelancing<\/em>. Stoga, dugoro\u010dno gledano, postoji tendencija da ve\u0107ina budu\u0107ih poslova bude ugovorena sa slobodnjacima, osim ako se u proces ne uklju\u010di neki od regulatora tr\u017ei\u0161ta rada.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Petek Muja\u010di\u0107 dodaje kako je poslodavcima najva\u017enije imati anga\u017eirane i motivirane zaposlenike koji imaju znanja i vje\u0161tine potrebne za stvaranje vrijednosti poslodavcu, a koji je model zaposlenja u pitanju, ovisit \u0107e isklju\u010divo o potrebama i tempu posla. Treba znati da nema rje\u0161enja koje odgovara svima. Npr. ako povremeno zatrebate stru\u010dno znanje na svojim projektima, tada vam kao poslodavcu odgovara da takvog eksperta anga\u017eirate projektno. Ili ako tempo i opseg projekata jako variraju tijekom godine, i u planiranju i anga\u017emana resursa treba se voditi tim na\u010delom. No ako su neke kompetencije i znanja klju\u010dni za va\u0161 biznis, a na tr\u017ei\u0161tu nije lako brzo prona\u0107i zamjenu, treba ulagati u takav kadar, motivirati ga da \u0161to dulje ostane \u010dlan va\u0161eg tima. Takav, dinami\u010dan pogled na planiranje radne snage kao i razvoj onih ljudi koje \u0107ete trebati u budu\u0107nosti jedna su od velikih zada\u0107a i odjela ljudskih potencijala i cijelog menad\u017ementa.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/lider.media\/poslovna-scena\/hrvatska\/ugovor-na-neodredeno-vrijeme-i-dalje-najdrazi-ali-138732\">https:\/\/lider.media\/poslovna-scena\/hrvatska\/ugovor-na-neodredeno-vrijeme-i-dalje-najdrazi-ali-138732<\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>I najtradicionalnije organizacije u posljednjih su godinu i pol do\u017eivjele neki oblik transformacije, a najagilnije su odmah prigrlile nove forme rada, modele zapo\u0161ljavanja i naknada. Budu\u0107nost rada mo\u017eda jest u \u2018frilensanju\u2018, ali neke se stvari na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu ipak ne mijenjaju Je li isplativije i produktivnije dobivati pla\u0107u ili honorar za obavljeni zadatak odnosno projekt [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1248","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1248","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1248"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1248\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1248"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1248"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1248"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}