{"id":1263,"date":"2021-09-15T10:50:28","date_gmt":"2021-09-15T08:50:28","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=1263"},"modified":"2021-09-15T10:50:28","modified_gmt":"2021-09-15T08:50:28","slug":"povezanost-psihosocijalnih-rizika-i-negativnih-posljedica-na-zdravlje-radnika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/povezanost-psihosocijalnih-rizika-i-negativnih-posljedica-na-zdravlje-radnika\/","title":{"rendered":"Povezanost psihosocijalnih rizika i negativnih posljedica na zdravlje radnika"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\">Rezultati meta analize o povezanosti izme\u0111u psihosocijalnih faktora na poslu i zdravlja pokazuju da je nu\u017eno potrebno obratiti pozornost na ove faktore kako bi se pobolj\u0161alo zdravlje radne populacije.<br><br>Kao dio projekta koji provodi Europski sindikalni institut (ETUI) \u201eTro\u0161kovi psihosocijalnih rizika povezanih s poslom u EU\u201c, meta analiza je dala uvjerljive nalaze o povezanosti izme\u0111u nekih psihosocijalnih faktora na poslu i odre\u0111enih posljedica na zdravlje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Projekt analizira podatke o brojnim radnicima koji su pogo\u0111eni rizikom i s povezanim izravnim ili neizravnim tro\u0161kovima u dr\u017eavama \u010dlanicama EU.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sveobuhvatna&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.sjweh.fi\/article\/3968\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\"><strong>meta analiza<\/strong><\/a>&nbsp;uklju\u010duje ukupno 72 objavljene analize literature s meta analizama koje su objavljene u zadnjih 20 godina. Utemeljeno na dokazima visoke kvalitete, kombinacija visokih psihosocijalnih zahtjeva i niske razine odlu\u010divanja (naporan posao) i dugih radnih sati je zna\u010dajno povezana s bolestima krvo\u017eilnog sustava (osobito koronarnim bolestima srca i sr\u010danog udara) te mentalnih poreme\u0107aja (osobito depresije). Druge zna\u010dajne povezanosti uklju\u010duju naporan posao s dijabetesom i fizi\u010dkom neaktivnosti, duge radne sate s pretilo\u0161\u0107u te nesigurnost posla s dijabetesom, depresijom, anksioznosti te uporabom psihotropnih lijekova. Neravnote\u017ea u nagra\u0111ivanju, tj. nedostatak u reciprocitetu u smislu radnikovog truda i nagrade zauzvrat \u2013 povezana je s koronarnim sr\u010danim bolestima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/link.springer.com\/article\/10.1007\/s00420-021-01737-4\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\"><strong>Naknadna osvje\u017eena istra\u017eivanja<\/strong><\/a>&nbsp;pokazuju kako uzimanje u obzir <strong>pet psihosocijalnih izlo\u017eenosti radnika \u2013 naporni rad, neravnote\u017ea izme\u0111u truda i nagrade, nesigurnost posla, dugi radni sati i bullying<\/strong> \u2013 sveukupne atribucijske frakcije su u rasponu od 17 do 35% za depresiju i izme\u0111u 5 i 11% za koronarne bolesti srca. Atribucijska frakcija je postotak svih slu\u010dajeva odre\u0111ene bolesti u populaciji koja se pripisuje odre\u0111enoj izlo\u017eenosti. Nalazi su zna\u010dajni.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izlo\u017eenost psihosocijalnim faktorima rada mo\u017ee se promijeniti prevencijskim politikama koje se odnose na radnu organizaciju, radne i uvjete zapo\u0161ljavanja.&nbsp;Primjerice, trenutna pandemija COVID-19 naglasila je va\u017enost prava na isklju\u010divanje za radnike kao mjeru smanjenja stresa. Nadalje, stupanj uklju\u010denosti psihosocijalnih rizika ili izri\u010dito spominjanje istih u zakonodavstvu se zna\u010dajno razlikuje izme\u0111u dr\u017eava \u010dlanica te posljedi\u010dno radnici nisu za\u0161ti\u0107eni na istoj razini u svim dr\u017eavama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Source: <a href=\"https:\/\/www.etui.org\/news\/evidence-strong-negative-health-effects-psychosocial-work-factors\"><strong>https:\/\/www.etui.org\/news\/evidence-strong-negative-health-effects-psychosocial-work-factors<\/strong><\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rezultati meta analize o povezanosti izme\u0111u psihosocijalnih faktora na poslu i zdravlja pokazuju da je nu\u017eno potrebno obratiti pozornost na ove faktore kako bi se pobolj\u0161alo zdravlje radne populacije. Kao dio projekta koji provodi Europski sindikalni institut (ETUI) \u201eTro\u0161kovi psihosocijalnih rizika povezanih s poslom u EU\u201c, meta analiza je dala uvjerljive nalaze o povezanosti izme\u0111u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1263","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1263","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1263"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1263\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1263"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1263"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1263"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}