Zakon o minimalnoj pla\u0107i stupio je na snagu 1. sije\u010dnja 2019. godine (NN 118\/18). Nove izmjene i dopune navedenog Zakona Vlada RH predlo\u017eila je na svojoj sjednici 19. kolovoza 2021. godine a stupit \u0107e na snagu 1. studenoga 2021. godine.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107 ranijim Zakonom (NN 130\/17), definicija minimalne pla\u0107e je precizirana te je izrijekom navedeno da se u takvu pla\u0107u ne ubrajaju pove\u0107anja koja radniku pripadaju za no\u0107ni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odre\u0111eno da se ne radi.<\/p>\n\n\n\n
Minimalna pla\u0107a treba biti socijalno ekonomski za\u0161titni instrument odr\u017eavanja egzistencijskog minimuma, njezin bi se udio u prosje\u010dnoj pla\u0107i trebao postepeno pove\u0107avati, a njezina visina trebala bi omogu\u0107iti ostvarivanje gospodarskih i socijalnih interesa radnika koji imaju najni\u017ea primanja te omogu\u0107iti poslodavcima kvalitetnije planiranje poslovne godine, kao i jednostavnije uskla\u0111ivanje s aktualnim gospodarskim kretanjima.<\/p>\n\n\n\n
Postepeno pove\u0107anje spomenutog udjela vidljivo je zadnjih pet godina kada je udio s 38% u 2016. godini porastao na preko 46% u 2020. i 2021. godini.<\/p>\n\n\n\n Minimalna pla\u0107a je propisana kao mjese\u010dni iznos, slijedom \u010dega poslodavac ne smije isplatiti manji iznos od propisanog neovisno o broju radnih sati tijekom mjeseca. To posebno dolazi do izra\u017eaja u prera\u0111iva\u010dkoj industriji, budu\u0107i manji broj radnih dana u mjesecu zna\u010di i manji broj radnih sati, i obrnuto, \u0161to se izravno odra\u017eava na produktivnost.<\/p>\n\n\n\n Kada se minimalna pla\u0107a ispla\u0107uje uvijek u istom mjese\u010dnom iznosu, radnik tada za razli\u010diti broj odra\u0111enih sati dobiva isti iznos, \u0161to \u010dinjeni\u010dno zna\u010di da je zapravo razli\u010dito pla\u0107en za svoj rad odnosno za pojedine sate svoga rada. Tako\u0111er, prilikom propisivanja izuzimanja pojedinih osnova za pove\u0107anje pla\u0107e iz minimalne pla\u0107e, nisu izuzeta i obvezna zakonska pove\u0107anja pla\u0107e koja radniku pripadaju po osnovi ote\u017eanih uvjeta rada.<\/p>\n\n\n\n Uredbom o visini minimalne pla\u0107e za 2021. godinu utvr\u0111en je iznos minimalne pla\u0107e od 4.250,00 kuna bruto, \u0161to predstavlja uve\u0107anje od 187,49 kn u odnosu na 2020. godinu. Me\u0111utim, sukladno podacima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku, ukupan broj radnika koji primaju minimalnu pla\u0107u i dalje je visok. U prosincu 2020. godine udio radnika koji primaju minimalnu pla\u0107u iznosio je 4,22% (ne\u0161to manje od 46.000 radnika) dok je prosje\u010dan udio primatelja minimalne pla\u0107e u prvom kvartalu 2021. godine iznosio 4,73% (ne\u0161to vi\u0161e od 52.000 radnika).<\/p>\n\n\n\n Prema dostupnim podacima Dr\u017eavnog inspektorata – inspekcije rada, i dalje je zna\u010dajan udio pokrenutih prekr\u0161ajnih postupaka koji se odnose na neisplatu zakonom propisane minimalne pla\u0107e radnicima. Naime, tijekom 2020. godine utvr\u0111eno je da poslodavci za 1.689 radnika nisu isplatili niti minimalnu pla\u0107u, zbog \u010dega je Dr\u017eavni inspektorat podnio optu\u017ene prijedloge zbog sumnje na po\u010dinjenje 318 prekr\u0161aja iz Zakona o minimalnoj pla\u0107i.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, evidentirane su i te\u0161ko\u0107e u provedbi propisa i nadzoru nad njihovom primjenom ako se pla\u0107a ugovara u neto iznosu, a odre\u0111ena specifi\u010dna problematika nastaje i uslijed \u010dinjenice da niti u jednom va\u017ee\u0107em propisu nije izrijekom zabranjeno odre\u0107i se od isplate minimalne pla\u0107e. Sve navedeno otvara mogu\u0107nosti zlouporaba.<\/p>\n\n\n\n Zna\u010dajan problem u pojedinim granama gospodarstva predstavlja rad nedjeljom i blagdanom te prekovremeni i no\u0107ni rad koji nisu adekvatno pla\u0107eni za sate rada u takvim uvjetima. Iako Zakon o radu, kao op\u0107i propis o radnim odnosima, propisuje osnove za obvezno zakonsko pove\u0107anje pla\u0107e, iznos pove\u0107anja ure\u0111uju drugi izvori prava koji poslodavca obvezuju. Pove\u0107anje mo\u017ee biti izra\u017eeno i u najmanjoj nov\u010danoj jedinici u Republici Hrvatskoj, a da pritom bude u skladu s op\u0107im propisom o radu odnosno da u takvom slu\u010daju ne postoji prekr\u0161ajna odgovornost poslodavca.<\/p>\n\n\n\n S obzirom da svaka djelatnost ima odre\u0111ene posebnosti koje ju karakteriziraju, pove\u0107anja pla\u0107e su \u010desto definirana kolektivnim ugovorima na vrlo neujedna\u010den na\u010din i bez mogu\u0107nosti prekr\u0161ajnog sankcioniranja ako tako ugovorena pove\u0107anja nisu u cijelosti ispla\u0107ena. Nesigurnosti pridonosi i \u010dinjenica da je u Republici Hrvatskoj nedostatna pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima.<\/p>\n\n\n\n Zakon o radu (NN 93\/14, 127\/17 i 98\/19) ure\u0111uje mogu\u0107nost da ministar nadle\u017ean za rad, na prijedlog svih stranaka kolektivnog ugovora, mo\u017ee pro\u0161iriti primjenu kolektivnog ugovora, sklopljenog s udrugom poslodavaca ili udrugom poslodavaca vi\u0161e razine, na poslodavca koji nije \u010dlan udruge poslodavaca ili udruge poslodavaca vi\u0161e razine koja je potpisnica kolektivnog ugovora. Preduvjeti za to jesu postojanje javnog interesa za pro\u0161irenje kolektivnog ugovora te \u010dinjenica da su kolektivni ugovor zaklju\u010dili sindikati koji imaju najve\u0107i broj \u010dlanova i udruga poslodavaca koja ima najve\u0107i broj radnika, na razini za koju se isti pro\u0161iruje.<\/p>\n\n\n\n U Republici Hrvatskoj trenutno postoji samo jedan kolektivni ugovor koji ima pro\u0161irenu primjenu sukladno op\u0107em propisu o radu i kao takav obvezuju sve poslodavce koji obavljaju djelatnosti podru\u010dju na koje je isti pro\u0161iren. Iako je pretpostavka za pro\u0161irenje primjene kolektivnog ugovora postojanje javnog interesa, i usprkos \u010dinjenici da o pro\u0161irenju kolektivnog ugovora odlu\u010duje ministar, izostala je sustavna kontrola primjene takvih ugovora. Kr\u0161enje njihovih odredbi posebno poga\u0111a radnike u pogledu neisplate najni\u017eih ugovorenih pla\u0107a, dok se neisplata dijela pla\u0107e smatra jednim od pojavnih oblika neprijavljenoga rada.<\/p>\n\n\n\n Nacionalnim programom za suzbijanje neprijavljenoga rada u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2021. – 2024. utvr\u0111ena je mjera uvo\u0111enja nadzora nadle\u017enog inspekcijskog tijela nad primjenom kolektivnih ugovora s pro\u0161irenom primjenom u pogledu isplate minimalne pla\u0107e.<\/p>\n\n\n\n Unaprje\u0111enje zakonodavstva koje se odnosi na ure\u0111enje minimalne pla\u0107e dio je programske politike Vlade RH za mandatno razdoblje 2020.-2024., a dijelom je povezano i s implementacijom na\u010dela Europskog stupa socijalnih prava, usvojenih 17. studenoga 2017. u Goeteborgu, koji predstavljaju smjernice europskim politikama prema jakoj socijalnoj Europi. Naime, minimalna pla\u0107a u fokusu je i europskih politika, a osiguranje pravedne minimalne pla\u0107e za sve radnike u Europskoj Uniji jedan je od prioritetnijih ciljeva jer razina minimalne pla\u0107e izravno utje\u010de na rasprostranjenost siroma\u0161tva me\u0111u zaposlenima (tzv. In-work poverty<\/em>).<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zakon o minimalnoj pla\u0107i stupio je na snagu 1. sije\u010dnja 2019. godine (NN 118\/18). Nove izmjene i dopune navedenog Zakona Vlada RH predlo\u017eila je na svojoj sjednici 19. kolovoza 2021. godine a stupit \u0107e na snagu 1. studenoga 2021. godine. Ve\u0107 ranijim Zakonom (NN 130\/17), definicija minimalne pla\u0107e je precizirana te je izrijekom navedeno da […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1268","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1268","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1268"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1268\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1268"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1268"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1268"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Godina<\/strong><\/td> Bruto iznos<\/strong><\/td> Neto iznos<\/strong><\/td> Udio u bruto prosje\u010dnoj pla\u0107i<\/strong><\/td><\/tr> 2016.<\/strong><\/td> 3.120,00<\/td> 2.496,00<\/td> 38,00%<\/td><\/tr> 2017.<\/strong><\/td> 3.276,00<\/td> 2.620,80<\/td> 38,42%<\/td><\/tr> 2018.<\/strong><\/td> 3.439,80<\/td> 2.751,84<\/td> 41,14%<\/td><\/tr> 2019.<\/strong><\/td> 3.750,00<\/td> 3.000,00<\/td> 44,54%<\/td><\/tr> 2020.<\/strong><\/td> 4.062,51<\/td> 3.250,00<\/td> 46,49%<\/td><\/tr> 2021.<\/strong><\/td> 4.250,00<\/td> 3.400,00<\/td> 46,29%<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n