{"id":1280,"date":"2021-08-12T21:29:25","date_gmt":"2021-08-12T19:29:25","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=1280"},"modified":"2021-08-12T21:29:25","modified_gmt":"2021-08-12T19:29:25","slug":"svaki-treci-radno-sposoban-stanovnik-je-bez-posla","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/svaki-treci-radno-sposoban-stanovnik-je-bez-posla\/","title":{"rendered":"Svaki tre\u0107i radno sposoban stanovnik je bez posla"},"content":{"rendered":"
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Te\u0161ko je razumjeti golemu neravnote\u017eu izme\u0111u broja nepopunjenih radnih mjesta i broja radno neaktivnih stanovnika. Mnogo je razloga za to, a uglavnom se kriju u promjeni strukture lokalnoga gospodarstva i s tim povezanim nedostatkom vje\u0161tina i iskustva, u diskriminaciji prema razli\u010ditim osnovama kao i u neuspjelu tra\u017eenju posla.<\/p>\n\n\n\n

Koliko god zvu\u010dalo nevjerojatno, Hrvatska s jedne strane vapi za velikim brojem radnika usprkos nastavku pandemije, a s druge prema najnovijim podacima Eurostata zauzima uvjerljivo drugo mjesto prema broju radno sposobnih, a neaktivnih stanovnika u Europskoj uniji, odmah iza Italije.<\/p>\n\n\n\n

Iako stru\u010dnjaci sugeriraju da nije lako utvrditi za\u0161to Hrvatska uporno ima toliki nesrazmjer izme\u0111u potrebne i aktivne radne snage, neke se zaklju\u010dke mo\u017ee izvu\u0107i iz dostupnih podataka. Udio radno sposobnih, ali neaktivnih stanovnika ina\u010de se uredno smanjuje, pa je tako u Hrvatskoj pro\u0161le godine neaktivno bilo 32,9 posto radno sposobnog stanovni\u0161tva (15 \u2013 64 godine), \u0161to je 0,6 posto manje u usporedbi s 2019., ali i znatno manje od 37,4 posto od 2002. naovamo.<\/p>\n\n\n\n

Jednostavno ne \u017eele radit<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Usprkos tome, udio neaktivnih radnika tvrdoglavo Hrvatsku dr\u017ei pri vrhu liste, a razloga za to je mnogo, iako nisu svi specifi\u010dni za Hrvatsku. Neovisno o tome, te\u0161ko je razumjeti golemu neravnote\u017eu izme\u0111u broja nepopunjenih radnih mjesta i broja radno neaktivnih stanovnika, pogotovo kada taj trend ni iznimno te\u0161ka pandemijska 2020. nije uspjela osjetno promijeniti. Broj zaposlenih je slijedom dr\u017eavnih mjera uglavnom o\u010duvan tijekom pro\u0161le godine, a neo\u010dekivano brz ekonomski oporavak ove odmah nas je vratio na staro u pogledu manjka radnika u odre\u0111enim sektorima. \u0160tovi\u0161e, dva razorna potresa dodatno su pove\u0107ala potrebu za radnicima u gra\u0111evinskom sektoru, koji je i prije toga muku mu\u010dio s nalaskom radne snage.<\/p>\n\n\n\n

Biv\u0161i ravnatelj Dr\u017eavnog zavoda za statistiku Marko Kri\u0161tof tvrdi da iz statisti\u010dkih podataka nije mogu\u0107e utvrditi razloge ekonomske neaktivnosti, ali isti\u010de pitanje spremnosti radno sposobnih na rad. Primjerice, usprkos smanjenju broja neaktivnih osoba u dobnoj skupini 20 \u2013 64 tijekom 11 godina za 14 posto, s prosje\u010dno 790.750 tisu\u0107a 2010. na 680.000 pro\u0161le godine, posebno u o\u010di upada podatak da u dobnoj skupini od 25 do 49 godina, dakle me\u0111u ljudima u naponu snage, me\u0111u radno neaktivnima \u010dak 69,6 posto ne \u017eeli raditi, a taj postotak za one u rasponu od 50 do 64 godine starosti penje se na iznimno visokih 84,2 posto.<\/p>\n\n\n\n

U Hrvatskoj gospodarskoj komori potvr\u0111uju uvelike Kri\u0161tofovu tezu da neki ljudi jednostavno ne \u017eele raditi, ali i nude razloge za takvo stanje poput povoljne financijske situacije u obitelji (primjerice, ku\u0107anice kao uzdr\u017eavani \u010dlanovi obitelji), korisnika socijalnih transfera, prijevremeno umirovljenih (bilo slijedom vlastitog odabira zahvaljuju\u0107i povoljnim otpremninama, bilo prisilno), pripadnika sive ekonomije te rentijera, \u0161to u hrvatskom slu\u010daju, dobro je poznato, obuhva\u0107a velik dio stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Zbog toga Hrvatska ima i najmanji radni vijek, koji iznosi 32,8 godina i me\u0111u najmanjima je u EU (iza Italije i Gr\u010dke) te je manji za gotovo desetlje\u0107e nego u \u010dlanicama sa sjevera EU, Danske, Nizozemske i \u0160vedske, zaklju\u010duju u HGK.<\/p>\n\n\n\n

Trajno zaboravljeni<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Neboj\u0161a Stoj\u010di\u0107, prorektor za poslovanje na Sveu\u010dili\u0161tu u Dubrovniku, neaktivno radno stanovni\u0161tvo definira kao osobe koje nisu zaposlene, ali su odustale od tra\u017eenja posla, \u0161to je vjerojatno najkoncizniji opis te skupine radnika. Prema Stoj\u010di\u0107u, takve osobe obi\u010dno nisu uklju\u010dene u slu\u017ebene statistike nezaposlenosti ili se smatraju \u201eskriveno zaposlenima\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se njega ti\u010de, razloge za ovako bogatu skupinu radno sposobnih, ali neaktivnih stanovnika treba tra\u017eiti u promjeni strukture lokalnoga gospodarstva i s tim povezanog nedostatka vje\u0161tina i iskustva, u diskriminaciji prema razli\u010ditim osnovama kao i u neuspjelom tra\u017eenju posla.<\/p>\n\n\n\n

Kada govorimo o ovoj kategoriji stanovni\u0161tva iz Hrvatske perspektive, onda uzroke pojave mo\u017eemo tra\u017eiti u nekoliko podru\u010dja. S jedne strane, proteklih desetlje\u0107a struktura na\u0161ega gospodarstva znatno se izmijenila. Aktivnosti koje su dominirale ekonomskim krajobrazom pojedinih podru\u010dja u potpunosti su i\u0161\u010dezle, a lokalnom stanovni\u0161tvu nisu se otvorile nove perspektive u istim ili povezanim sektorima. Posebice je to izra\u017eeno u manjim sredinama koje su nekad slovile za industrijska sredi\u0161ta, a danas bismo ih mogli smatrati podru\u010djima koja su zaboravljena tijekom tranzicije. U takvim uvjetima dio stanovni\u0161tva, ponajprije starije dobi, nije se sna\u0161ao i ostao je izvan tr\u017ei\u0161ta rada, precizan je Stoj\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Dio radne snage, na\u017ealost, ostao je trajno zaboravljen u nerijetko naglim promjenama strukture ekonomije, \u0161to nije slu\u010daj samo u Hrvatskoj, nego i u razvijenim ekonomijama. Problematika \u201ezaboravljenih\u201c u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu ve\u0107 neko je vrijeme politi\u010dki mainstream <\/em>i ima sve ve\u0107i utjecaj na oblikovanje tamo\u0161njih politika. Mnogi upravo te skupine, koje nisu nu\u017eno ograni\u010dene na starije radnike, ve\u0107 i neke mla\u0111e, smatraju klju\u010dnim faktorom u neo\u010dekivanim rezultatima kao \u0161to su odluka Velike Britanije da napusti Europsku uniju ili uspjeh Donalda Trumpa na prethodnim izborima. No, to je tek dio pri\u010de, razloga ima jo\u0161.<\/p>\n\n\n\n

Rentijerski mentalitet<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tako ni Stoj\u010di\u0107 ne propu\u0161ta spomenuti rentijerski mentalitet, koji je ipak ne\u0161to specifi\u010dniji za ovo podneblje zahvaljuju\u0107i razvijenom turisti\u010dkom sektoru. Rentijerska ekonomija, smatra, umanjuje sklonost tra\u017eenju formalnog zaposlenja pa uzroke neaktivnosti dijelom trebamo tra\u017eiti i u rastu apartmanizacije.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, visoka stopa neaktivnosti u Hrvata proizlazi iz obrazovnog sustava koji ne \u201eproizvodi\u201c radnu snagu potrebnu tr\u017ei\u0161tu rada, nastavlja Stoj\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

S jedne strane imamo nedostatak kadrova koje tr\u017ei\u0161te tra\u017ei, a s druge u pojedinim podru\u010djima iz sustava izlazi ve\u0107i broj u\u010denika i studenata nego \u0161to ih tr\u017ei\u0161te mo\u017ee apsorbirati. Me\u0111u njima zasigurno ima i onih koji su obeshrabreni, smatra Stoj\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Posljednji razlog koji nudi stru\u010dnjak s hrvatskog juga je i vrlo niska mobilnost radne snage, isto problem ne\u0161to uo\u010dljiviji u Hrvatskoj u usporedbi s mnogim drugim dr\u017eavama. Hrvati \u010desto jedva mogu pre\u017evakati mjesto rada udaljeno od mjesta stanovanja, kamoli seljenje u sasvim drugi grad radi posla. Ipak, trend nije obeshrabruju\u0107i. Stoj\u010di\u0107 ukazuje na pomake u vezi s time, ali, kako to obi\u010dno bude s Hrvatskom, prespore, zbog \u010dega je zemlja i dalje pri vrhu po stopi neaktivnog stanovni\u0161tva u dobi od 15 do 64 godine.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u njima je manje od deset posto osoba s tercijarnim obrazovanjem, a vi\u0161e od 40 posto populacije starije od 50 godina ubraja se u tu kategoriju, \u0161to potvr\u0111uje tezu da je rije\u010d o dijelu stanovni\u0161tva koji je na neki na\u010din gubitnik tranzicije, obja\u0161njava Stoj\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Planiranje obrazovne politike<\/strong><\/p>\n\n\n\n

S obzirom na sve navedene probleme, jasno je da promjena trenda nije nimalo lak posao jer zahtijeva me\u0111uresorni pristup intervencijama u podru\u010djima obrazovanja, tr\u017ei\u0161ta rada i poduzetni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Stoj\u010di\u0107 vjeruje da se u idu\u0107em razdoblju mo\u017ee o\u010dekivati padanje broja neaktivnih usporedo s dubljom integracijom u europske ekonomske tokove i starenjem populacije, koja ve\u0107 \u010dini ve\u0107inu neaktivnih.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, obrazovnu politiku dugoro\u010dno treba planirati u skladu s razvojnim vizijama i predvi\u0111anjima potreba gospodarstva kako bi tr\u017ei\u0161te rada moglo odgovoriti na njih. U svemu tome ne treba zaboraviti ni nu\u017enost cjelo\u017eivotnog obrazovanja i kontinuiranog usavr\u0161avanja, koja je zapravo najbolji na\u010din smanjivanja udjela obeshrabrenih radnika u populaciji, poru\u010duje.<\/p>\n\n\n\n

Source: https:\/\/lider.media\/poslovna-scena\/hrvatska\/trziste-ne-rada-tko-kaze-da-nema-radnika-svaki-treci-radno-sposoban-stanovnik-bez-posla-je-138074<\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Te\u0161ko je razumjeti golemu neravnote\u017eu izme\u0111u broja nepopunjenih radnih mjesta i broja radno neaktivnih stanovnika. Mnogo je razloga za to, a uglavnom se kriju u promjeni strukture lokalnoga gospodarstva i s tim povezanim nedostatkom vje\u0161tina i iskustva, u diskriminaciji prema razli\u010ditim osnovama kao i u neuspjelu tra\u017eenju posla. Koliko god zvu\u010dalo nevjerojatno, Hrvatska s jedne […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1280","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1280","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1280"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1280\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1280"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1280"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1280"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}