{"id":1282,"date":"2021-08-12T21:27:47","date_gmt":"2021-08-12T19:27:47","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=1282"},"modified":"2021-08-12T21:27:47","modified_gmt":"2021-08-12T19:27:47","slug":"zivimo-u-vrijeme-kontinuiranih-promjena-koje-naglasavaju-vaznost-cjelozivotnog-obrazovanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/zivimo-u-vrijeme-kontinuiranih-promjena-koje-naglasavaju-vaznost-cjelozivotnog-obrazovanja\/","title":{"rendered":"\u017divimo u vrijeme kontinuiranih promjena koje nagla\u0161avaju va\u017enost cjelo\u017eivotnog obrazovanja"},"content":{"rendered":"<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"alignleft size-large\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/v2_082021.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-2849\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Obrazovanje je nu\u017eno za razvoj novih spoznaja, a s druge strane omogu\u0107ava dru\u0161tvu da raste u svim smjerovima. Rad na razvoju obrazovanja se stoga name\u0107e bitnim naporom u gospodarskom i \u0161irem dru\u0161tvenom kontekstu, no da bi se rast zbilja i doga\u0111ao potrebno je obrazovanje pratiti od samih po\u010detaka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>\u201eNajva\u017enije mjerilo vrijednosti diplome jest tr\u017ei<\/strong><strong>\u0161<\/strong><strong>te rada, odnosno poslodavci koji prepoznaju neka u<\/strong><strong>\u010d<\/strong><strong>ili<\/strong><strong>\u0161<\/strong><strong>ta\u201c<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dosta je aspekata u hrvatskom obrazovanju kojima je potreban napredak, a prema informacijama s Instituta za razvoj obrazovanja (IRO), manjkavosti se vide ve\u0107 od pred\u0161kolskog razdoblja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cU Hrvatskoj je u rani i pred\u0161kolski odgoj i obrazovanje uklju\u010deno znatno manje djece od europskog prosjeka, rezultati PISA istra\u017eivanja pokazuju da srednjo\u0161kolci imaju ispodprosje\u010dne rezultate u prirodoslovlju, matematici i pismenosti, udio visokoobrazovanih ni\u017ei je od europskog prosjeka, kao i uklju\u010divanje odraslih u nastavak obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovi podaci ukazuju na to da postoje brojne prepreke i obrazovne nejednakosti, no s druge strane, to nije isklju\u010divo specifi\u010dnost Hrvatske, a postoji dobra volja da se te nejednakosti prepoznaju i da se radi na njihovu uklanjanju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Time se IRO bavi u projektu TEMCO \u2013 Tematska mre\u017ea \u201cCjelo\u017eivotno obrazovanje dostupno svima\u201d, u kojoj je okupljeno 25 stru\u010dnjaka iz 10 partnerskih organizacija, koji \u0107e provesti niz istra\u017eivanja na svim razinama obrazovanja te \u0107e se do kraja projekta imati znanstveno utemeljene preporuke za uklanjanje nejednakosti u obrazovanju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ipak, ka\u017eu iz IRO-a, treba istaknuti i neke pozitivne aspekte hrvatskog obrazovanja. Primjerice, <strong>Hrvatska iz prora\u010duna za obrazovanje izdvaja ne\u0161to vi\u0161e od prosjeka EU,<\/strong> manje osoba rano napu\u0161ta obrazovanje, postoji Nacionalni plan za unaprje\u0111enje socijalne dimenzije visokog obrazovanja, internacionalizacija visokog obrazovanja jedan je od prioriteta, a digitalizacija obrazovanja je na razini te je hrvatskom obrazovnom sustavu omogu\u0107ila brzu reakciju na izazov iznenadnog prelaska na online nastavu zbog pandemije COVID-19.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osim toga, postoje izuzetno motivirani pojedinci koji djeluju kao akceleratori inovacija u obrazovanju, a i javnost je iznimno zainteresirana za obrazovanje jer je prepoznala va\u017enost obrazovanja za dru\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Stjecanje vje\u0161tina<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iako se radi na osuvremenjivanju kurikuluma i podizanju standarda obrazovanja, mladi ljudi ipak i dalje odlaze. To je naravno kritika hrvatskom dru\u0161tvu i nekakvim standardima, me\u0111utim istovremeno govori o tome da se unutar sustava stje\u010du iskoristive vje\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">To potvr\u0111uje i IRO koji ka\u017ee da je to jasan odraz toga kako su <strong>mladi kroz obrazovanje stekli kompetencije koje su zanimljive poslodavcima u inozemstvu <\/strong>te da su ih spremni dalje razvijati i prilago\u0111avati se novim potrebama tr\u017ei\u0161ta rada.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">To je s jedne strane potvrda kvalitete hrvatskog obrazovanja, a s druge strane kritika ekonomskih politika, a mo\u017eda i dnevnopoliti\u010dkog okvira koji su mlade obrazovane ljude potaknuli da karijere grade u nekim drugim zemljama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111utim, postoji i druga perspektiva odlijeva mozgova, a to je perspektiva mobilnosti. <strong>Mobilnost gra\u0111ana<\/strong> je klju\u010dno na\u010delo Europske unije, a me\u0111unarodna mobilnost studenata donosi niz pozitivnih pomaka ne samo na individualnoj, ve\u0107 i institucionalnoj, ali i \u0161iroj dru\u0161tvenoj razini.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mobilni studenti i nastavnici nositelji su novih ideja i kontakata te utje\u010du na pove\u0107anje me\u0111uinstitucijske i me\u0111unarodne suradnje, \u010dime omogu\u0107uju razmjenu znanstvenih i stru\u010dnih spoznaja, dobrih primjera iz prakse te stvaraju okolnosti povoljne za razvoj i unapre\u0111ivanje kvalitete. To je korisno za razvoj institucija visokog obrazovanja, ali i za gospodarstvo te dru\u0161tvo u cjelini.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">IRO smatra da se fenomen odljeva mozgova ne bi trebao vezati uz akademsku mobilnost, ve\u0107 da je puno \u0161iri dru\u0161tveni problem koji se primarno odnosi na ograni\u010dene mogu\u0107nosti na tr\u017ei\u0161tu rada za mlade i ambiciozne visokoobrazovane ljude.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>\u201cKoliki \u0107e postotak na\u0161ih studenata ostati ili vratiti se u Hrvatsku, prvenstveno ovisi o njihovim izgledima za ostvarenje njihovih profesionalnih ciljeva na hrvatskom tr\u017ei\u0161tu rada.<\/strong> Stoga je iznimno va\u017eno koordinirano djelovanje razli\u010ditih nacionalnih politika, dijelova dr\u017eavne uprave (tijela nadle\u017ena za visoko obrazovanje, gospodarstvo, tr\u017ei\u0161te rad i dr.), visokih u\u010dili\u0161ta, predstavnika gospodarstva, organizacija civilnog dru\u0161tva i drugih dionika koji bi trebali osigurali uvjete za zapo\u0161ljavanje na\u0161ih visokoobrazovanih gra\u0111ana\u201d, dodaju iz IRO-a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>\u201e3 privatna sveu<\/strong><strong>\u010d<\/strong><strong>ili<\/strong><strong>\u0161<\/strong><strong>ta i 6 privatnih veleu<\/strong><strong>\u010d<\/strong><strong>ili\u0161ta posluje u Hrvatskoj\u201c<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pristup visokom obrazovanju danas je ve\u0107i, nego ikada, a na izbor su dana javna i privatna visoka u\u010dili\u0161ta. Javnih sveu\u010dili\u0161ta i veleu\u010dili\u0161ta ima vi\u0161e od privatnih \u2013 prema podatcima AZVO-a, <strong>trenutno postoji 9 javnih sveu\u010dili\u0161ta i 12 javnih veleu\u010dili\u0161ta<\/strong>, dok je privatnih sveu\u010dili\u0161ta 3, a privatnih veleu\u010dili\u0161ta 6. Visokih \u0161kola, me\u0111utim, ima vi\u0161e privatnih nego javnih.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Javna visoka u\u010dili\u0161ta<\/strong> \u010desto su \u201estarija\u201c, odnosno imaju du\u017eu tradiciju te <strong>su <\/strong>stoga<strong> vidljivija<\/strong>, <strong>bolje prepoznata i cijenjena u svojim zajednicama.<\/strong> Privatna visoka u\u010dili\u0161ta \u010desto su fleksibilnija i mogu br\u017ee reagirati na nove trendove u obrazovanju te se prilagoditi potrebama studenata. \u010cesto je standard studiranja bolji nego na nekim javnim visokim u\u010dili\u0161tima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111utim, najva\u017enije mjerilo vrijednosti diplome jest tr\u017ei\u0161te rada, odnosno poslodavci koji prepoznaju neka visoka u\u010dili\u0161ta kao mjesta s kojih dolaze kvalitetni zaposlenici.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jedno od visokih u\u010dili\u0161ta koje spada u privatna je i Zagreba\u010dka \u0161kola ekonomije i managementa (Z\u0160EM). Rije\u010d je o poslovnoj \u0161koli koja se na\u0161la u 5 posto najboljih u svijetu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Maja Oblakovi\u0107, voditeljica marketinga u Z\u0160EM isti\u010de, kako je bilo potrebno vremena da se doka\u017eu kvalitetom, ali nakon \u0161to su prve generacije studenata diplomirale i zapo\u010dinjale graditi svoje poslovne karijere, poslovna zajednica spoznavala je njihovu kvalitetu i predrasude su polako nestajale.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Z\u0160EM studentima prenosi vrijednosti, znanja i vje\u0161tine potrebne za dugoro\u010dan uspjeh u globaliziranom poslovnom svijetu, koji je izlo\u017een stalnim promjenama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Studijski programi osmi\u0161ljeni su u suradnji s renomiranim poslovnim \u0161kolama na zapadu, a predava\u010di osim akademskih znanja imaju i vrijedna poslovna i me\u0111unarodna iskustva te su oni ti koji najvi\u0161e vremena provode sa studentima, zbog \u010dega \u0161kola najvi\u0161e resursa ula\u017ee u njihov kontinuirani razvoj.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cStudiranje nije samo slu\u0161anje predavanja i polaganje ispita. Studiranje je puno vi\u0161e od toga. To je vrijeme kroz koje student upoznaje sebe, upoznaje razna podru\u010dja studija kroz teoriju, prakti\u010dnu nastavu, stru\u010dne prakse te razaznaje kako se on osobno uklapa u koje podru\u010dje i tako odlu\u010duje na koji na\u010din dalje graditi svoju karijeru.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Studij je prilika za stjecanje i me\u0111unarodnih iskustava kroz razmjene, studentske poslove, upoznavanje drugih kultura, obi\u010daja i jezika. Sudjelovanje na studentskim natjecanjima, projektima, rad u studentskim udrugama i klubovima\u2026 sve su to na\u010dini na koje se studenti razvijaju tijekom studija. A Z\u0160EM nudi sve navedeno \u0161to je prepoznato i odli\u010dno ocijenjeno kako na nacionalnoj tako i na onoj me\u0111unarodnoj AACSB reakreditaciji, kazala je Oblakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Prednosti privatnog obrazovanja<\/strong>, kako isti\u010de Oblakovi\u0107, to <strong>je tim <\/strong>profesora i administrativnog osoblja <strong>koji radi u korak s vremenom, individualno pristupa svakom studentu i kontinuirano radi na usavr\u0161avanju.<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za stjecanje kompetencija na globalnom tr\u017ei\u0161tu bitno je i me\u0111unarodno obrazovanje \u0161to Z\u0160EM nudi kroz studentske razmjene i programe dodatnih diploma. Trenutno sura\u0111uje s 150 partnerskih sveu\u010dili\u0161ta i razmjena funkcionira obostrano te Z\u0160EM bilje\u017ei 34% RIT\u0111unarodnih studenata na svom kampusu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prakti\u010dna nastava koja uklju\u010du brojne poslovne slu\u010dajeve, primjenjiva znanja i alate za primjenu u poslovanju neizostavna je komponenta koju poslovne \u0161kole moraju imati. I najbitnije od svega je vizija koja te vodi u kontinuirano unapre\u0111enje, usavr\u0161avanje i razvijanje novih proizvoda, dodala je Oblakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jedna od prednosti Z\u0160EM-a je svakako i postojanje akreditiranih MBA programa, a interes za MBA programima u Hrvatskoj dugoro\u010dno znatno raste, kako navodi predsjednik udruge MBA Croatia, Kre\u0161imir Profaca.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Naime, prije vi\u0161e od 20 godina MBA studija u Hrvatskoj nije niti bilo. Ve\u0107ina polaznika se tada odlu\u010divala za poslovnu \u0161kolu IEDC Bled u susjednoj Sloveniji ili su i\u0161li na studije u neke druge strane zemlje. Tada su se po\u010deli osnivati prvi MBA programi, na Ekonomskom fakultetu, zatim Cotrugli Business School, Z\u0160EM itd. Danas uz te \u0161kole od nedavno postoje i MBA programi na Sveu\u010dili\u0161tu Algebra, a isto tako i od prije par godina djeluje MBA program SSBM-a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cGlavni motivi upisa studija ba\u0161 prate i vrijednosti koje udruga MBA Croatia promovira, a to je prije svega \u017eelja za znanjem, potraga za izvrsno\u0161\u0107u, ali i promocija integriteta i etike u poslovanju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Naime, iako se u poslovnim \u0161kolama prije svega u\u010di kako upravljati projektima i organizacijama, sve vi\u0161e je fokus na odgovornom i odr\u017eivom poslovanju. No ne samo poslovanju ve\u0107 i svim aspektima \u017eivota kroz koje prolazimo u svojim karijerama\u201d, rekao je predsjednik udruge MBA Croatia Kre\u0161imir Profaca.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Interes za MBA<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S obzirom na to da Profaca nije izostavio MBA program Z\u0160EM, mo\u017ee se zaklju\u010diti da su se uspjeli etablirati kao jedna od najpoznatijih poslovnih \u0161kola na tom podru\u010dju. Naime, javnost je razvila interes za MBA programe jo\u0161 pri uvo\u0111enju Bolonje, kada je ve\u0107ina studenata nakon preddiplomskih studija odmah upisivala diplomske studije ne bi li postala konkurentnija na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201ePronalazak posla nakon diplome najva\u017eniji je faktor u odabiru visokoobrazovne institucije za 80 posto u\u010denika\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cUnazad nekoliko godina bilje\u017eimo ve\u0107i interes za executive MBA programe od osoba iz businessa koje su ve\u0107 na visokim pozicijama unutar organizacija ali tra\u017ee nova primjenjiva znanja. Zato smo uz Executive MBA program koji izvodimo ve\u0107 godinama razvili i Global Executive MBA program.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Global Executive MBA program uz predavanja na Z\u0160EM-u uklju\u010duje i kolegij na H-FARM College u Italiji, bootcamp na Luxembourg School of Business i studijsko putovanje u Singapore. Navedene me\u0111unarodne komponente u kra\u0107im trajanjima od ostalih programa me\u0111unarodnih studentskih razmjena pristupa\u010dnije su zaposlenim osobama te obrazovanje \u010dine globalnim. Na\u0161i executive programi izvode se vikendom te ih kandidati s lako\u0107om uklope u svoj ionako ve\u0107 gust raspored\u201d, objasnila je Oblakovi\u0107 sa Z\u0160EM-a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Svjetske prakse u hrvatskom obrazovnom sustavu itekako su dobrodo\u0161le, a one omogu\u0107uju da se obrazovni programi dodatno osuvremene i pribli\u017ee trendovima obrazovanja u svijetu. Jedno od visokih u\u010dili\u0161ta koje po\u010diva na svjetskim praksama obrazovanja je zasigurno i RIT Croatia, globalni kampus ameri\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta Rochester Institute of Technology.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201c\u017divimo u vrijeme kontinuiranih promjena koje, u nekim slu\u010dajevima, u potpunosti mijenjaju industrije i poslove u vrlo kratkom vremenu. Upravo ta neizvjesnost i nepredvidljivost nagla\u0161ava va\u017enost kvalitetnog i modernog cjelo\u017eivotnog obrazovanja. Brojne prednosti \u2013 poput agilnosti, fleksibilnosti, te bliske suradnje s industrijom \u2013 omogu\u0107uju nam da se kontinuirano prilago\u0111avamo potrebama tr\u017ei\u0161ta rada.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Upravo je to glavni fokus RIT Croatia: ponuda kvalitetnih ameri\u010dkih visokoobrazovnih studija koji uspje\u0161no i u\u010dinkovito pripremaju mlade ljude na stvaran poslovni svijet koji je pred njima. Studiranje na engleskom jeziku, ameri\u010dka i hrvatska diploma, kao i mogu\u0107nost studentske razmjene me\u0111u globalnim kampusima RIT-a te preko Erasmus+ programa, samo su neke od dodatnih prednosti koje privla\u010de mlade ljude da upi\u0161u studij na RIT Croatia\u201d, isti\u010de Irena Ljubi\u0161i\u0107 iz Odjela za marketing i komunikacije s RIT Croatia.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako obja\u0161njava Ljubi\u0161i\u0107, istra\u017eivanje koje su nedavno proveli pokazuje da je pronalazak posla nakon diplome najva\u017eniji faktor u odabiru visokoobrazovne institucije za 80 posto u\u010denika tre\u0107ih i \u010detvrtih razreda srednje \u0161kole u Hrvatskoj. Gotovo 70 posto njih \u017eeli instituciju koja \u0107e im omogu\u0107iti stjecanje prakti\u010dnih i korisnih znanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cNa\u0161 je osnovni cilj adekvatno pripremiti studente za tr\u017ei\u0161te rada koje ih \u010deka nakon diplome. Studente u\u010dimo da kriti\u010dki razmi\u0161ljaju te im poma\u017eemo da steknu alate i znanja koja \u0107e im pomo\u0107i da se sna\u0111u u nepoznatim situacijama i na poslovima i zadacima koji jo\u0161 ne postoje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Vje\u0161tine poput kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja, te aktivno uklju\u010divanje studenata u gradivo kroz rasprave, rje\u0161avanje problema, case studies i sli\u010dno, spadaju u najtra\u017eenije vje\u0161tine za poslove sada\u0161njosti i budu\u0107nosti,<\/strong> kako World Economic Forum navodi u najnovijem izvje\u0161taju The Future of Jobs Report 2020.\u201d, istaknula je Ljubi\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cUz interaktivnu nastavu i primjenu teorije kroz rad na prakti\u010dnim primjerima, \u0161to je sastavni dio nastave na svim programima dubrova\u010dkog i zagreba\u010dkog kampusa RIT Croatia, karakterizira nas i jedinstven program obvezne stru\u010dne prakse u trajanju od minimalno 800 sati u podru\u010dju odabranog studija, \u0161to u dana\u0161nje vrijeme smatramo klju\u010dnim s obzirom na to da poslodavci kod studenata odmah po zavr\u0161etku studija gledaju radno iskustvo.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Visoka nezaposlenost<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nezaposlenost mladih vrlo je visoka u Hrvatskoj, a ovaj program omogu\u0107uje studentima ne samo da steknu vrijedno radno iskustvo, nego im otvara prilike za zapo\u0161ljavanje ve\u0107 tijekom studija. Ne \u010dudi stoga \u0161to je i u protekloj, kriznoj godini, 88 posto diplomanata generacije 2020. prona\u0161lo zaposlenje i\/ili nastavilo s obrazovanjem u roku do \u0161est mjeseci od diplomiranja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S druge strane, <strong>treba poticati i koncept samozapo\u0161ljavanja<\/strong>. Kako ka\u017eu s RIT Croatia, upravo zbog na\u010dina studiranja preko 20 posto njihovih diplomanata pokrenulo je vlastiti biznis u nekom periodu svoje karijere.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>\u201eTe\u0161ko je danas zamisliti bilo kakav novi posao koji ne<\/strong><strong>\u0107<\/strong><strong>e biti vezan uz tehnologije\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sustav razmi\u0161ljanja koji vodi samozapo\u0161ljavanju prisutan je i na Fakultetu organizacije i informatike Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (FOI), a oni to implementiraju kroz nastavne programe, ali i izvannastavne aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cVje\u0161tine koje su prepoznate kao va\u017ene posebice kod poduzetnika su suo\u010davanje s neizvjesno\u0161\u0107u, upravljanje komunikacijom, prilagodljivost, motivacijske vje\u0161tine, interes za \u0161iroke teme i povezivanje poduzetni\u010dkog djelovanja i empatije. Kao takve, one su neophodne i za razvoj vlastitog poslovanja i upravo njih dodatno promi\u010demo kroz cjelokupni rad na Fakultetu. Kroz brojne projekte u nastavi, ali i izvannastavne aktivnosti trudimo se studente poticati da postanu samostalni, ohrabriti ih da naprave iskorak. Na\u0161 je obrazovni program usmjeren na to da studentima omogu\u0107imo dovoljna po\u010detna znanja, a kroz izvannastavne aktivnosti trudimo se dodatno ih oja\u010dati\u201d, rekla je dekanica Fakulteta organizacije i informatike prof. dr. sc. Nina Begi\u010devi\u0107 Re\u0111ep.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pokrenuli su i Startup@FOI, program podr\u0161ke kroz koji studentima i alumnijima pru\u017ea neophodnu po\u010detnu pomo\u0107 u njihovim poduzetni\u010dkim pothvatima. Fakultet organizacije i informatike obrazuje stru\u010dnjake u dva polja \u2013 informacijskim i komunikacijskim znanostima i ekonomiji, \u0161to njihove studente \u010dini izuzetno interdisciplinarnima, a samim time bez obzira na podru\u010dje visoko zapo\u0161ljivima i kada nije rije\u010d o samozapo\u0161ljavanju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cTe\u0161ko je danas zamisliti bilo kakav novi posao koji ne\u0107e biti vezan uz tehnologije, \u0161to je svakako prednost za na\u0161eg informati\u010dara, ali i ekonomistu. Fakultet organizacije i informatike sve svoje studijske programe (Informacijski i poslovni sustavi, Ekonomika poduzetni\u0161tva, Primjena informacijske tehnologije u poslovanju) kreira u suradnji s poslodavcima, a inovativni koncepti u\u010denja i pou\u010davanja sastavni su dio rada sa studentima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U\u010dimo ih kriti\u010dki misliti i rje\u0161avati probleme, koristimo metode poput obrnute u\u010dionice, u\u010denja temeljenog na radu, projektnog rada u suradnji sa stru\u010dnjacima na\u0161ih partnerskih tvrtki. Poslodavci kao jednu od glavnih prednosti na\u0161ih studenata isti\u010du njihovu adaptabilnost i agilnost jer znanja koja usvajaju na FOI-ju omogu\u0107uju im da dugoro\u010dno prate i prilago\u0111avaju se razvoju poslovanja i tehnologije\u201d, dodala je dekanica Re\u0111ep.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uloga obrazovnog sustava, posebice visokoobrazovnih institucija je, govori Re\u0111ep, da unaprje\u0111uje na\u010din rada te pomi\u010de granice u obrazovanju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cNa\u0161e studente u\u010dimo donositi odluke i rje\u0161avati probleme te ih pripremiti za cjelo\u017eivotno u\u010denje. Tako\u0111er <strong>fakulteti trebaju educirati kadar potreban tr\u017ei\u0161tu rada<\/strong> <strong>na studijskim programima<\/strong> <strong>koji su kreirani zajedno s poslodavcima koji \u0107e te zaposlenike zapo\u0161ljavati<\/strong>, jaka suradnja fakulteta i poslodavaca je nu\u017ena. Jedino to garantira visoku zapo\u0161ljivost.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na\u0161i informati\u010dari zapo\u0161ljavaju se ve\u0107 na diplomskoj razini studija, najvi\u0161e kod poduze\u0107a gdje su odra\u0111ivali stru\u010dnu praksu. Podaci nam govore da unutar 6 mjeseci gotovo svi prona\u0111u svoj prvi posao. Ono \u0161to ih \u201eprodaje\u201c njihova je multidisciplinarnost i meke vje\u0161tine koje studenti dobivaju ne samo kroz nastavu ve\u0107 i kroz izvannastavne aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Studentima poma\u017eemo da prepoznaju svoje jake strane, budu spremni komunicirati s poslodavcima i da se znaju predstaviti na najbolji na\u010din, \u0161to poslodavci prepoznaju\u201d, zaklju\u010dila je dekanica Fakulteta organizacije i informatike prof. dr. sc. Nina Begi\u010devi\u0107 Re\u0111ep.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Doticaj s industrijom<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Unaprje\u0111ivanje na\u010dina rada prisutno je i na Fakultetu elektrotehnike i ra\u010dunarstva (FER), gdje studente poti\u010du i na usvajanje znanja i vje\u0161tina koje mo\u017eda ne\u0107e dobiti obaveznim nastavnim programom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cStudentima se uz kvalitetan nastavni program nudi mogu\u0107nost doticaja s industrijskim radnim okru\u017eenjem putem stru\u010dnih praksi, ali FER je tako\u0111er prepoznao potrebu i za dodatnom edukacijom studenata u podru\u010dju prakti\u010dnih znanja i vje\u0161tina koje su usko povezane s odre\u0111enim tehnologijama koje se u na\u0161em podru\u010dju svakodnevno mijenjaju. Stoga na\u0161im studentima nudimo niz kolegija izvan strukture studija, tzv. kolegije-vje\u0161tine, putem kojih stje\u010du vrijedna prakti\u010dna znanja. U izvedbi kolegija-vje\u0161tina, pored nastavnika s FER-a, gotovo u pravilu sudjeluju i stru\u010dnjaci iz industrije\u201d, isti\u010de Petra \u0160kaberna s FER-a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tijekom \u010ditavog perioda studiranja, na FER-u poti\u010du studente da sudjeluju u najnovijim izazovima, najnovijim istra\u017eiva\u010dkim dostignu\u0107ima te da hrabro slijede vlastite interese. Veliki broj njihovih studenata ostaje raditi u Hrvatskoj, a s druge strane, da je pomicanje granica dobar na\u010din, govori i \u010dinjenica da i ako oti\u0111u van, rade u renomiranim svjetskim kompanijama i dru\u0161tvima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Source: <a href=\"https:\/\/www.poslovni.hr\/hrvatska\/zivimo-u-vrijeme-kontinuiranih-promjena-koje-naglasavaju-vaznost-cjelozivotnog-obrazovanja-4298190\">https:\/\/www.poslovni.hr\/hrvatska\/zivimo-u-vrijeme-kontinuiranih-promjena-koje-naglasavaju-vaznost-cjelozivotnog-obrazovanja-4298190<\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Obrazovanje je nu\u017eno za razvoj novih spoznaja, a s druge strane omogu\u0107ava dru\u0161tvu da raste u svim smjerovima. Rad na razvoju obrazovanja se stoga name\u0107e bitnim naporom u gospodarskom i \u0161irem dru\u0161tvenom kontekstu, no da bi se rast zbilja i doga\u0111ao potrebno je obrazovanje pratiti od samih po\u010detaka. \u201eNajva\u017enije mjerilo vrijednosti diplome jest tr\u017ei\u0161te rada, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1282","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1282","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1282"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1282\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1282"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1282"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1282"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}