Nedvojbeno je utvr\u0111eno kako su ljudske aktivnosti zagrijale atmosferu, oceane i zemlju. Doga\u0111aju se \u0161iroko rasprostranjene i brze promjene u atmosferi, oceanu, kriosferi i biosferi. Svako od zadnja \u010detiri desetlje\u0107a bilo je sukcesivno toplije od bilo kojeg prethodnog desetlje\u0107a sve od 1850. godine. Globalna temperatura tla u prva dva desetlje\u0107a 21. stolje\u0107a (2001. \u2013 2020) je za 0,99 stupnja ve\u0107a nego u razdoblju od 1850. \u2013 1900. godine. <\/p>\n\n\n\n
Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem ve\u0107 utje\u010du na dosta vremenskih i klimatskih ekstrema u svakoj regiji diljem svijeta. Sve su ja\u010di dokazi promatranih promjena u ekstremima kao \u0161to su toplinski udari, te\u0161ke oborine, su\u0161e i tropski cikloni, a posebno njihova povezanost s ljudskim djelovanjem.<\/p>\n\n\n\n
Ovo su neki od zaklju\u010daka predstavljenih u izvje\u0161taju Me\u0111unarodnog povjerenstva za klimatske promjene (IPCC)[1]. Klima se mijenja, a klimatske promjene i vremenski ekstremi utjecati \u0107e na zdravlje ljudi op\u0107enito, ali isto tako i na zdravlje radnika.<\/p>\n\n\n\n
Radni okoli\u0161 nije odvojen od prirodnog okoli\u0161a. Prirodni okoli\u0161 odre\u0111uje okoli\u0161 u kojem radimo. Klimatske promjene koje se doga\u0111aju dovode do pove\u0107anja prosje\u010dnih temperatura, promjena u koli\u010dini padalina, kao i naglog pove\u0107anje broja ekstremnih vremenskih doga\u0111aja. Pojavljivat \u0107e se nove bolesti i zdravstveni rizici, kao \u0161to su pove\u0107anje temperature, zaga\u0111enje zraka, po\u017eari, UV zra\u010denje, bolesti prenosive vektorima\/zoonoze koje mogu rezultirati epidemijom. Ugro\u017eeni \u0107e biti kako radnici koji rade na otvorenom, tako i oni koji rade u zatvorenim prostorima.<\/p>\n\n\n\n
Visoke temperature utje\u010du na zdravlje radnika na na\u010din da izazivaju iscrpljenost, umor, nesvjesticu, toplinski udar. Vru\u0107ina pogor\u0161ava stanje radnika s kroni\u010dnim bolestima plu\u0107a, srca, bubrega. Budu\u0107i da vru\u0107ine pove\u0107avaju rizik od umora, \u0161to mo\u017ee imati za posljedicu smanjenje budnosti \u0161to opet mo\u017ee uzrokovati ve\u0107u u\u010destalost ozljeda na radu zbog npr: opasnosti od spoticanja, udaranja i drugih oblika ometanja kretanja, pada s visine, mehani\u010dkog rukovanja, opasnosti na cesti tijekom obavljanja zadataka, opasnosti povezanih s internim kretanjem vozila, rukovanja kemikalijama, rada s elektri\u010dnom strujom i sl.<\/p>\n\n\n\n
Ovi rizici se dodatno mogu pove\u0107ati vanjskim \u010dimbenicima ili onima vezanim za posao kao \u0161to su visoka vla\u017enost, slabo strujanje zraka, no\u0161enje za\u0161titne odje\u0107e koja onemogu\u0107uje isparavanje znoja i sl., neprikladna organizacija posla, kao \u0161to je zadr\u017eavanje istog broja sati rada tijekom najtoplijih sati u danu, neprikladni uvjeti kori\u0161tenja stanke, rad na vru\u0107im povr\u0161inama i drugo, mogu ote\u017eati situaciju. Isto tako faktori koji mogu utjecati na rizike povezane s temperaturom su: godine \u017eivota, te\u017eina, stupanj fizi\u010dke spremnosti, stupanj aklimatizacije metabolizma, uporaba alkohola ili droga, medicinska stanja kao \u0161to su visoki tlak ili bolesti \u0161titnja\u010de, prija\u0161nje bolesti vezane uz vru\u0107inu te vrsta odje\u0107e koja se nosi.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er, vru\u0107ina i vlaga utje\u010du na fiziolo\u0161ke reakcije tijela na okoli\u0161ne toksine, npr. topla i vla\u017ena ko\u017ea poti\u010de apsorpciju kemikalija.<\/p>\n\n\n\n
Isto tako, javlja se opasnost od zaga\u0111enja zraka, pove\u0107anih koncentracija ozona i drugih \u010destica s du\u017eim toplijim razdobljima koji mogu uzrokovati astmu i druge kroni\u010dne bolesti plu\u0107a, kao i pove\u0107ano UV zra\u010denje koje utje\u010de na o\u010di i ko\u017eu.<\/p>\n\n\n\n
Promjena klime uzrokuje i pojavu bolesti prenosive vektorima, kao \u0161to su komarci (malarija, groznica zapadnog Nila, denga groznica i sl), krpelji (lajmska bolest, krpeljni meningoencefalitis) i sl.<\/p>\n\n\n\n
Rad pri visokim temperaturama primarno utje\u010de na radnike koji rade na otvorenom, me\u0111utim i radnici koji rade u zatvorenim prostorima mogu osjetiti negativne u\u010dinke visokih temperatura. Ovdje se osobito misli na radnike koji rade u vru\u0107im prostorima u kojima nema klima ure\u0111aja, ali isto tako i na radnike koji rade u uredima, ako zgrada nije ispravno izolirana ili nema sustav za hla\u0111enje\/ventilaciju. Opasnost se javlja i kod spoja zaga\u0111enog zraka te nekvalitetnog ventilacijskog sustava zgrada. Tako\u0111er, visokim temperaturama izlo\u017eeni su i radnici koji rade u prijevozu, voza\u010di gradskih i me\u0111ugradskih autobusa i kamiona.<\/p>\n\n\n\n
Osim visokih temperatura, pove\u0107ana je mogu\u0107nost ekstremnih vremenskih doga\u0111aja: oluja, po\u017eara i poplava, koji \u0107e utjecati na uvjete rada vatrogasaca, hitne slu\u017ebe i slu\u017ebe za spa\u0161avanje. Opasnost od \u0161umskih po\u017eara \u0107e biti sve ve\u0107a, a time \u0107e vatrogasci biti sve vi\u0161e izlo\u017eeni toplinskim udarima, ozljedama zbog neravnog terena, udisanja dima i lete\u0107ih komada zapaljenog drva. Bolesti i ozljede mogu se \u010de\u0161\u0107e javiti zbog umora.<\/p>\n\n\n\n
Ekstremni vremenski uvjeti predstavljaju niz zdravstvenih i sigurnosnih opasnosti za spasioce, poput ozljeda prilikom klizanja i padova, udara lete\u0107ih predmeta, nedovoljno sna i hrane tijekom dugih i neprekidanih radnih smjena, fizi\u010dke iscrpljenosti, psihi\u010dkog stresa i sudara vozila.<\/p>\n\n\n\n
Mogu\u0107e opasnosti za zdravlje i sigurnost povezane s poplavama su izlo\u017eenost toksi\u010dnim tvarima ili kontaminiranoj poplavljenoj vodi (koja mo\u017ee sadr\u017eavati kemijski otpad, ulje, dizel, pesticide, gnojiva i sl.), azbestu i drugim opasnim pra\u0161inama, plijesni, biolo\u0161kim agensima, naplavinama, opasnosti od elektri\u010dne struje, utapanja i infekcija patogenim organizmima koji se prenose krvlju.<\/p>\n\n\n\n
Klimatski doga\u0111aji mogu za radnike biti izvor velikog stresa, s mogu\u0107im negativnim posljedicama na poslu (sagorijevanje, porast stope nasilja na radnom mjestu i sl.) i u privatnom \u017eivotu (depresija, PTSP povezan s aktivnostima tijekom operacije \u010di\u0161\u0107enja).<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er, ekstremni vremenski uvjeti mogu uzrokovati veliku infrastrukturnu \u0161tetu te \u0161tetu na zgradama, koja mo\u017ee rezultirati u nesnala\u017eenju radnika zbog nepoznate situacije te prouzro\u010diti ozljede. Ako poreme\u0107aji u infrastrukturi uklju\u010duju informacijsko tehnolo\u0161ke sustave koji imaju klju\u010dne podatke o sigurnosti i zdravlju na radu, radnici mogu biti u riziku zbog neprimjene standarda ili njegove nemogu\u0107nosti prepoznavanja opasnosti.<\/p>\n\n\n\n
Klimatske promjene \u0107e svakako utjecati na svijet rada, uvjete rada te sigurnost i zdravlje radnika. Odgovor na promjene mo\u017ee uklju\u010divati prilagodbu standarda, razvoj aklimatizacijskih procedura, razvoj novih vodi\u010da za opasnosti, razvoj sustava upozorenja i sli\u010dno. Procjene rizika potrebno je redoviti a\u017eurirati i predvi\u0111ati rizike povezane s klimatskim promjenama.<\/p>\n\n\n\n
Svakako je po\u017eeljno baviti se ovim pitanjem na dr\u017eavnoj razini kako bi se predvidjele, prepoznale, ocijenile te kontrolirale opasnosti vezane uz klimatske promjene i zdravlje i sigurnost radnika, s posebnim naglaskom na ugro\u017eene sektore i radnike.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:<\/p>\n\n\n\n
Schulte, Paul A. and Chun, Hee Kyoung(2009)’Climate Change and Occupational Safety and Health: Establishing a Preliminary Framework’, Journal of Occupational and Environmental Hygiene,6:9,542 \u2014 554<\/p>\n\n\n\n