{"id":1294,"date":"2021-07-24T20:13:53","date_gmt":"2021-07-24T18:13:53","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=1294"},"modified":"2021-07-24T20:13:53","modified_gmt":"2021-07-24T18:13:53","slug":"ozljede-na-radu-u-2020-godini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/ozljede-na-radu-u-2020-godini\/","title":{"rendered":"Ozljede na radu u 2020. godini"},"content":{"rendered":"<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"alignleft size-large\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/rad1.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-2816\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Medicinu rada, u Hrvatskoj je u 2020. godini prijavljeno 14.424 ozljede na radu, od toga 21 sa smrtnim ishodom <sup>(1)<\/sup>. U 2019. godini bilo je 18.138 ozljeda, od toga 19 sa smrtnim ishodom. Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda 12.404 ozljede (86%) dogodilo se na mjestu rada, a na putu 2.020 (14%). Najve\u0107i broj ozljeda dogodio se u Zagrebu (3.337), ali najve\u0107a stopa ozljeda na 1.000 zaposlenih (u odnosu na ukupan broj ozljeda) je u Osje\u010dko- baranjskoj \u017eupaniji. U 2019. godini najve\u0107u stopu ozljeda imala je Po\u017ee\u0161ko-slavonska \u017eupanija.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najvi\u0161e ozljeda dogodilo se na uobi\u010dajenom mjestu rada ili unutar uobi\u010dajene lokalne jedinice poslodavca (83,12%), isto kao i u 2019. godini.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vi\u0161e su se ozlje\u0111ivali mu\u0161karci (60,46%) od \u017eena (38,93%), a prema dobi najvi\u0161e su se ozlje\u0111ivali radnici u dobnoj skupni od 51-60 godina \u017eivota (25,25%), a zatim radnici u dobnoj skupini 18-30 godina \u017eivota (24,31%). U 2019. godini bila je obrnuta situacija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najvi\u0161e je bilo ozlije\u0111enih radnika (97,18%), zatim samozaposlenih osoba (0,97%) te nau\u010dnika\/vje\u017ebenika (0,20%). U odnosu na 2019. godinu zabilje\u017een je blagi rast broja ozljeda na radu samozaposlenih osoba (0,65%).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda na mjestu rada, najvi\u0161a stopa ozljeda na mjestu rada na 1.000 zaposlenih je u jednostavnim zanimanjima (22,12), slijede vojna zanimanja (10,46) te zanimanja u obrtu i pojedina\u010dnoj proizvodnji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">93,07% stradalih radnika bilo je osposobljeno za rad na siguran na\u010din. Za 80,03% ozlije\u0111enih radnika utvr\u0111eno je da su koristili osobnu za\u0161titnu opremu u vrijeme nastanka ozljede, ali nije poznato je li kori\u0161tena oprema povezana s ozlije\u0111enim dijelom tijela.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda, najve\u0107i broj ozljeda dogodio se u prera\u0111iva\u010dkoj industriji, ali najve\u0107a stopa ozljeda na 1000 zaposlenih (u odnosu na ukupan broj ozljeda) je u djelatnosti opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoli\u0161a. Situacija je ista kao i 2019. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema veli\u010dini poslodavca najvi\u0161e prijavljenih ozljeda na mjestu rada dogodilo se kod poslodavca s vi\u0161e od 500 zaposlenih (42,29%).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od ukupno prijavljenih ozljeda na mjestu rada, obzirom na radni okoli\u0161 gdje se ozljeda dogodila, najvi\u0161e ozljeda dogodilo se u industrijskoj zoni (36,70%), to\u010dnije u proizvodnoj zoni, tvornici i radionici (23,10%), kao i 2019. godine. Slijede ozljede u javnom prostoru (17,15%), zatim ozljede u podru\u010dju tercijarnih aktivnosti, ureda, zabavnih parkova, razno (17,08%).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Naj\u010de\u0161\u0107a specifi\u010dna aktivnost koju je radnik izvodio u trenutku ozljede je kretanje, a materijalno sredstvo povezano sa specifi\u010dnom aktivnosti su zgrade, gra\u0111evine, povr\u0161ine na povr\u0161ini zemlje. Naj\u010de\u0161\u0107i poreme\u0107aj koji je doveo do ozljede radnika je pokliznu\u0107e \u2013 spoticanje i padanje &#8211; pad osobe, a materijalna sredstva povezana s poreme\u0107ajem su zgrade, gra\u0111evine, povr\u0161ine u razini tla.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od 12.404 prijavljenih ozljeda na mjestu rada najvi\u0161e je bilo lakih ozljeda (88,96%), a naj\u010de\u0161\u0107e ozljede su rane i povr\u0161inske rane (34,70%), a slijede i\u0161\u010da\u0161enja, uganu\u0107a i nategnu\u0107a (24,81%). Naj\u010de\u0161\u0107e ozljede su ozljede gornjih ekstremiteta (37%), u \u010dijem udjelu \u010dine prsti (19,74%), slijede donji ekstremiteti (30,89%).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><sup>(1)<\/sup> Izvor podataka za analizu ozljeda na radu su prijave ozljeda na radu koje su dostavljene Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje te izvje\u0161\u0107e o ozljedama na radu sa smrtnim ishodom Dr\u017eavnog inspektorata. Izvje\u0161\u0107e obuhva\u0107a sve prijavljene ozljede, bez obzira jesu li priznate ili ne.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Source: <a href=\"http:\/\/www.hzzzsr.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Analiza-ozljeda-na-radu-za-2020.pdf\">http:\/\/www.hzzzsr.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Analiza-ozljeda-na-radu-za-2020.pdf<\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Medicinu rada, u Hrvatskoj je u 2020. godini prijavljeno 14.424 ozljede na radu, od toga 21 sa smrtnim ishodom (1). U 2019. godini bilo je 18.138 ozljeda, od toga 19 sa smrtnim ishodom. Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda 12.404 ozljede (86%) dogodilo se na mjestu rada, a na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1294","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1294","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1294"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1294\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1294"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1294"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1294"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}