{"id":1301,"date":"2021-07-04T20:45:53","date_gmt":"2021-07-04T18:45:53","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=1301"},"modified":"2021-07-04T20:45:53","modified_gmt":"2021-07-04T18:45:53","slug":"minimalne-place-u-2021-godini-godisnji-pregled","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/minimalne-place-u-2021-godini-godisnji-pregled\/","title":{"rendered":"Minimalne pla\u0107e u 2021. godini \u2013 godi\u0161nji pregled"},"content":{"rendered":"<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"alignleft size-large\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/novac.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-2800\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Europska agencija za pobolj\u0161anje \u017eivotnih i radnih uvjeta (Eurofound) objavila je svoju publikaciju Minimalne pla\u0107e u 2021. godini \u2013 godi\u0161nji pregled.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U publikaciji autori navode na koji na\u010din su se u 2020. godini utvr\u0111ivale minimalne pla\u0107e za 2021. godinu, s kojim su se pote\u0161ko\u0107ama suo\u010davali donositelji odluka te kako su kod dono\u0161enja odluka vezanih za minimalne pla\u0107e reagirali na izazove gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije bolesti Covid-19.<br><br>Nazna\u010duje se i opseg do kojega su mjere potpore zbog krize uzrokovane bole\u0161\u0107u Covid-19 bile vezane za iznos minimalne pla\u0107e, kao i iznosi minimalnih pla\u0107a u dr\u017eavama \u010dlanica EU, uklju\u010denost socijalnih partnera u utvr\u0111ivanje iznosa minimalnih pla\u0107a i dr.<strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U nastavku se nalazi sa\u017eetak&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.eurofound.europa.eu\/sites\/default\/files\/ef_publication\/field_ef_document\/ef21015en.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">publikacije<\/a>:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">2020. godina bila je te\u0161ka godina za radnike s niskim primanjima, uklju\u010duju\u0107i one koji primaju minimalnu pla\u0107u, jer oni su bili najizlo\u017eeniji gubitku radnih mjesta i skra\u0107enom radnom vremenu, \u0161to je dovelo do znatnog gubitka prihoda zbog pandemije koronavirusne bolesti 2019. (COVID-19). Zbog pandemije donositelji odluka na nacionalnoj razini (vlade i socijalni partneri, uz potporu stru\u010dnjaka) suo\u010dili su se s izvanrednim izazovima kad je rije\u010d o utvr\u0111ivanju novih stopa minimalnih pla\u0107a za 2021. U ve\u0107ini dr\u017eava \u010dlanica brzo su uvedeni programi dohodovne potpore i potpore poduze\u0107ima, \u010desto u velikom razmjeru. Trenuta\u010dnom inicijativom EU-a u pogledu minimalnih pla\u0107a podupire se stajali\u0161te da se primjerenim minimalnim pla\u0107ama mo\u017ee ograni\u010diti smanjenje prihoda u slu\u010daju gospodarskog pada, pomo\u0107i stabilizirati doma\u0107u potra\u017enju te radnicima osigurati pristup mogu\u0107nostima za zapo\u0161ljavanje, a sve je to klju\u010dno za potporu odr\u017eivom i uklju\u010divom oporavku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, najavila je 2019. zakonodavni prijedlog kojim bi se osiguralo da svaki radnik u EU-u ima pristup minimalnoj pla\u0107i koja osigurava dostojan \u017eivot, bez obzira na to gdje je zaposlen. Nakon savjetovanja u dvije faze sa socijalnim partnerima, Komisija je u listopadu 2020. predstavila prijedlog direktive o primjerenim minimalnim pla\u0107ama. Njegov je cilj uspostaviti okvir za zemlje u pogledu utvr\u0111ivanja primjerenih minimalnih pla\u0107a, ali njime se ne utvr\u0111uju ni ne propisuju konkretni iznosi minimalne pla\u0107e. Na temelju prijedloga direktive, pri a\u017euriranju ili utvr\u0111ivanju iznosa minimalne pla\u0107e, dr\u017eave \u010dlanice koje su propisale zakonske minimalne pla\u0107e trebale bi barem razmotriti kupovnu mo\u0107 na temelju minimalnih pla\u0107a, uz razinu, distribuciju i rast bruto pla\u0107a i kretanja produktivnosti rada. Od dr\u017eava \u010dlanica tra\u017ei se i da pri procjeni primjerenosti minimalnih pla\u0107a upotrebljavaju indikativne referentne vrijednosti, kao \u0161to su one koje se obi\u010dno upotrebljavaju na me\u0111unarodnoj razini. U prijedlogu direktive kao primjeri se navode dvije mogu\u0107e vrijednosti: 50 % prosje\u010dne bruto pla\u0107e i 60 % medijana bruto pla\u0107e. Sudjelovanje socijalnih partnera u odre\u0111ivanju i a\u017euriranju zakonskih minimalnih pla\u0107a klju\u010dan je element prijedloga. Zahtijeva se i da dr\u017eave \u010dlanice u kojima je obuhvat kolektivnog pregovaranja manji od 70 % radnika izrade akcijske planove za promicanje kolektivnog pregovaranja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Klju\u010dni nalazi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Minimalne pla\u0107e oprezno su pove\u0107ane u ve\u0107ini dr\u017eava \u010dlanica u razdoblju od 2020. do 2021., pri \u010demu je zemlja koja predstavlja medijan zabilje\u017eila pove\u0107anje od 3 % (u nacionalnim valutama). Neke su se dr\u017eave \u010dlanice izri\u010dito pridr\u017eavale prethodno najavljenih obveza (Bugarska, Hrvatska, Latvija, Portugal i Slovenija). Samo je nekoliko dr\u017eava \u010dlanica odlu\u010dilo zamrznuti razinu minimalnih pla\u0107a tijekom 2021., uklju\u010duju\u0107i Belgiju, Estoniju, Gr\u010dku i \u0160panjolsku, te Cipar za minimalne pla\u0107e prema stru\u010dnoj spremi.<\/li><li>Prilagodbe propisa o minimalnoj pla\u0107i povezane s krizom bile su rijetke i ograni\u010dene na odgodu postupaka (Gr\u010dka i Poljska), odustajanje od zakonodavnog cilja (Slova\u010dka) ili odluku da se preispitaju odluke na temelju novih dostupnih podataka (Litva).<\/li><li>U zemljama u kojima ne postoji zakonska minimalna pla\u0107a (Austrija, Danska, Finska, Italija, \u0160vedska i Norve\u0161ka), ovisno o trenutku u krugovima pregovora, do\u0161lo je do neznatnog u\u010dinka na kolektivno pregovaranje te su odgo\u0111ene odre\u0111ene obnove ili pove\u0107anja pla\u0107a. Pove\u0107anja pla\u0107a bila su umjerena, ali pregovaranje je u tim zemljama u pravilu ostalo relativno stabilno.<\/li><li>Kad ih se upitalo o glavnom izazovu s kojim su se suo\u010dili u krugu pregovora o odre\u0111ivanju minimalne pla\u0107e odr\u017eanom 2020., donositelji odluka na nacionalnoj razini koji su sudjelovali u ovoj studiji uglavnom su upu\u0107ivali na op\u0107u gospodarsku neizvjesnost uzrokovanu pandemijom. U slu\u010dajevima kad su se mogla izraditi predvi\u0111anja, bila su neizvjesnija ili promjenjivija no ina\u010de. Prelazak na rad putem interneta za ve\u0107inu nije bio pretjerano te\u017eak, ali pregovara\u010di su izrazili \u017eelju za povratak na sastanke u\u017eivo.<\/li><li>Do gubitaka radnih mjesta za \u017eene 2020. uglavnom je dolazilo kod zanimanja s velikim udjelom radnika s minimalnom pla\u0107om.<\/li><li>Programi dohodovne potpore povezani s pandemijom bolesti COVID-19 bili su posebno va\u017eni za radnike s niskim pla\u0107ama jer su na njih vi\u0161e utjecale mjere ograni\u010denja kretanja ili skra\u0107eno radno vrijeme. Iznosi koji su se ispla\u0107ivali u okviru tih programa razlikovali su se. Samo su neke zemlje ograni\u010dile gubitak zarade uvo\u0111enjem pragova ispod kojih dohodci radnika ne smiju pasti. Kad je rije\u010d o programima skra\u0107enog radnog vremena, radnicima u Estoniji, Francuskoj, Gr\u010dkoj, Luksemburgu, Portugalu i Sloveniji bila je zajam\u010dena barem minimalna pla\u0107a.<\/li><li>Stajali\u0161ta socijalnih partnera u pogledu prijedloga direktive EU-a o minimalnim pla\u0107ama nisu se promijenila. Op\u0107enito, organizacije poslodavaca, uklju\u010duju\u0107i njihove predstavnike na razini EU-a, najvi\u0161e kritiziraju tu inicijativu i prednost daju uvo\u0111enju neobvezuju\u0107e preporuke, no neki od njih prepoznaju vrijednost jasnih i transparentnih kriterija. Ve\u0107ina sindikata podr\u017eava inicijativu, ali bi htjeli da ona ide korak dalje. Stajali\u0161ta vlada raznolika su, a najve\u0107i otpor dolazi iz Danske i \u0160vedske.<\/li><li>To\u010dke prijedloga direktive u pogledu kojih je upu\u0107eno najvi\u0161e kritika odnose se na zahtjev da dr\u017eave \u010dlanice uspostave akcijske planove kad je obuhvat kolektivnog pregovaranja manji od 70 % (\u010dlanak 4.) i kriterij o usmjeravanju procjene primjerenosti zakonskih minimalnih pla\u0107a u zemljama (\u010dlanak 5.). Sindikati iz nekoliko dr\u017eava \u010dlanica iz srednje i isto\u010dne Europe (u kojima je stupanj organiziranosti nizak, a kolektivno pregovaranje ograni\u010deno) posebno sumnjaju u to da se obuhvat od 70 % mo\u017ee posti\u0107i, a da se prethodno ne ukloni nekoliko prepreka. Sindikati se uglavnom ne sla\u017eu s uklju\u010divanjem produktivnosti rada u kriterije za usmjeravanje odre\u0111ivanja zakonske minimalne pla\u0107e.<\/li><li>U 2018. 23 % primatelja minimalne pla\u0107e u EU-u izjavilo je da se suo\u010dava s pote\u0161ko\u0107ama ili velikim pote\u0161ko\u0107ama kako bi spojili kraj s krajem u odnosu na 11,5 % takvih izjava me\u0111u ostalim zaposlenicima. Ukupno 16 % primatelja minimalne pla\u0107e \u017eivjelo je u ku\u0107anstvima koja se suo\u010davaju s materijalnom oskudicom u odnosu na 6 % me\u0111u ostalim zaposlenicima.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Pokazatelji politika<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Krizna razdoblja, kao \u0161to su velika recesija i pandemija bolesti COVID-19, utje\u010du na radnike s ni\u017eim i minimalnim pla\u0107ama vi\u0161e no na druge skupine. Za radnike s niskim pla\u0107ama posebno je va\u017eno da programi dohodovne potpore uklju\u010duju pragove ispod kojih njihovi prihodi ne mogu pasti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rasprave o primjerenosti minimalnih pla\u0107a ne bi trebale biti ograni\u010dene na razinu minimalnih pla\u0107a u odnosu na druge pla\u0107e. Rasprave o indikativnim pragovima (na primjer, 60 % medijana pla\u0107a ili 50 % prosje\u010dne pla\u0107e) brzo se mogu pretvoriti u tehni\u010dke rasprave o mjerenjima i izvorima podataka, pri \u010demu se ne\u0107e rije\u0161iti glavno pitanje: mogu li si radnici s niskim primanjima koji zara\u0111uju minimalnu pla\u0107u priu\u0161titi dostojan standard \u017eivota koji im omogu\u0107uje da skrbe o uzdr\u017eavanim osobama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pri pokretanju rasprava o definiranju primjerenosti oblikovatelji politika trebali bi razmotriti dodatne pokazatelje za primjerenost, uklju\u010duju\u0107i one subjektivne (na primjer, mogu\u0107nost spajanja kraja s krajem) i objektivne (kao \u0161to je materijalna oskudica) kako bi se utvrdilo u kojoj si mjeri osobe koje zara\u0111uju minimalnu pla\u0107u mogu priu\u0161titi osnovnu robu i usluge.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:&nbsp;Eurofound<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.eurofound.europa.eu\/sites\/default\/files\/ef_publication\/field_ef_document\/ef21015en.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\"><strong>Minimum wages in 2021: Annual review<\/strong><\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Europska agencija za pobolj\u0161anje \u017eivotnih i radnih uvjeta (Eurofound) objavila je svoju publikaciju Minimalne pla\u0107e u 2021. godini \u2013 godi\u0161nji pregled. U publikaciji autori navode na koji na\u010din su se u 2020. godini utvr\u0111ivale minimalne pla\u0107e za 2021. godinu, s kojim su se pote\u0161ko\u0107ama suo\u010davali donositelji odluka te kako su kod dono\u0161enja odluka vezanih za [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1301","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1301","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1301"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1301\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1301"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1301"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1301"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}