{"id":1324,"date":"2021-05-27T07:19:08","date_gmt":"2021-05-27T05:19:08","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=1324"},"modified":"2021-05-27T07:19:08","modified_gmt":"2021-05-27T05:19:08","slug":"profesionalne-bolesti-u-hrvatskoj-u-2020-godinia","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/profesionalne-bolesti-u-hrvatskoj-u-2020-godinia\/","title":{"rendered":"Profesionalne bolesti u Hrvatskoj u 2020. godini"},"content":{"rendered":"
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (Slu\u017eba za medicinu rada) objavio je Registar profesionalnih bolesti u 2020. godini. Profesionalne bolesti su bolesti izazvane du\u017eim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na odre\u0111enim poslovima.<\/p>\n\n\n\n

Registar profesionalnih bolesti za 2020. godinu obuhva\u0107a ukupno 264 profesionalne bolesti, od \u010dega se 41 odnosi na profesionalne bolesti uzrokovane azbestom.<\/p>\n\n\n\n

Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje<\/strong><\/a>, broj zaprimljenih prijava profesionalnih bolesti u 2020. godini bio je 658, a broj priznatih prijava, koje su zaprimljene u navedenom razdoblju je 467 odnosno podatci o 203 profesionalne bolesti nisu obuhva\u0107eni Registrom. <\/p>\n\n\n\n

Prema u\u010destalosti u ukupnom broju profesionalnih bolesti na prvom mjestu su zarazne ili parazitske bolesti uzrokovane radom u djelatnostima gdje je dokazan pove\u0107an rizik zaraze. U Registru se nalazi ukupno 190 zaraznih i parazitskih bolesti uzrokovanih radom od kojih je 180 bolest COVID-19 i to<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n

– 148 u djelatnosti zdravstvene za\u0161tite i socijalne skrbi,<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– 15 u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju,<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– 6 u prera\u0111iva\u010dkoj industriji,<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– 6 u obrazovanju,<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– 3 u financijskoj djelatnosti i djelatnosti osiguranja,<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– 1 u trgovini na malo i veliko<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– 1 u ostalim uslu\u017enim djelatnostima.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nakon zaraznih ili parazitskih bolesti, slijede sindromi prenaprezanja uzrokovani kumulativnom traumom (20), a koji su naj\u010de\u0161\u0107i u javnoj upravi i obrani, zarim obveznom socijalnom osiguranju te prera\u0111iva\u010dkoj industriji, odnosno onim radnim procesima gdje tijekom obavljanja poslova postoje ponavljaju\u0107i pokreti, pritisak i prisilan polo\u017eaj tijela.<\/p>\n\n\n\n

Vibracijski sindrom uzrokovan vibracijama koje se prenose na ruke i \u0161ake (4) svake je godine prisutan kao profesionalna bolest, a gotovo u pravilu je posljedica rada motornom pilom u \u0161umarstvu.<\/p>\n\n\n\n

U ukupnom broju oboljelih od profesionalnih bolesti (bez azbesta) ima 157 (70,4%) \u017eena i 66 (29,6%) mu\u0161karaca<\/strong>, \u0161to je posljedica \u010dinjenice kako je u radnoj populaciji ve\u0107i udio \u017eena u uslu\u017enim djelatnostima, njegovateljica u domovima za starije, medicinskih sestara, lije\u010dnica i sli\u010dnih zanimanja u velikoj mjeri zaposleno upravo u onim djelatnostima gdje je pove\u0107an rizik za nastanak zaraznih profesionalnih bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Srednja dob oboljelih od profesionalnih bolesti u 2020. godini (bez azbesta) je 45,58 godina, dok je u 2019. godini 49,83 godina. Kako se navodi u Registru, prosje\u010dna dob u trenutku dijagnosticiranja i priznavanja profesionalne bolesti je visoka. Uzrok tome se mo\u017ee tra\u017eiti u boljim radnim uvjetima u kojima sve kasnije nastaju o\u0161te\u0107enja zdravlja, ali isto tako ga treba tra\u017eiti u potrebi za odr\u017eavanjem egzistencije te sve te\u017eom mogu\u0107no\u0161\u0107u zapo\u0161ljavanja s preostalom radnom sposobno\u0161\u0107u iz \u010dega proizlazi potreba za zadr\u017eavanjem radnog odnosa pod svaku cijenu, \u010dak i u slu\u010daju bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Isto tako, lije\u010dnici obiteljske medicine kao i lije\u010dnici drugih specijalnosti \u010desto ne pomi\u0161ljaju da je rije\u010d o promjenama zdravlja uzrokovanim radom na pojedinom radnom mjestu, a situaciji pridonosi i te\u017ea dostupnost specijalista medicine rada. Naime, osobe koje rade na radnim mjestima koja prema procjeni rizika nisu svrstana u poslove s posebnim uvjetima rada ne idu na periodi\u010dke preglede kod specijaliste medicine rada, a sam specijalist medicine rada nije u sustavu zdravstva prepoznat kao sudionik u specijalisti\u010dko konzilijarnoj zdravstvenoj za\u0161titi.<\/p>\n\n\n\n

Nadalje, s obzirom na mogu\u0107nost uvida u kompletnu medicinsku i ostalu dokumentaciju temeljem koje se provodi priznavanje profesionalne etiologije bolesti, name\u0107e se zaklju\u010dak da se radnici javljaju sve kasnije od po\u010detka tegoba, odnosno tek onda kada je bolest potrebno lije\u010diti dulje, a dijagnostiku provoditi kompliciranijim, financijski i stru\u010dno zahtjevnijim metodama. Osim toga, najve\u0107i broj oboljelih naj\u010de\u0161\u0107e dolazi iz ni\u017ee i srednje obrazovne skupine zanimanja djelatnosti \u0161umarstva i proizvodnje, pa zbog toga za njihovu preostalu radnu sposobnost na tr\u017ei\u0161tu rada nije mogu\u0107e na\u0107i posao.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de opasnih i \u0161tetnih radnih uvjeta koje su uzrokovali profesionalne bolesti, na prvom mjestu su mikroorganizmi kao uzro\u010dnici bolesti (virus SARS-CoV-2) – zatim statodinami\u010dka optere\u0107enja u vidu kumulativne traume te vibracije.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U 2020. godini ukupno je bilo 306 radnika privremeno radno nesposobno zbog profesionalne bolesti, neovisno o godini priznavanja iste. Najve\u0107i broj dana privremene radne nesposobnosti je u djelatnosti zdravstvene za\u0161tite i socijalne skrbi (ukupno 6036), slijedi prera\u0111iva\u010dka djelatnost (2596) gdje naju\u010destalije dijagnoze dolaze iz spektra sindroma prenaprezanja kod kojih su smetnje u trenutku priznavanja zna\u010dajno izra\u017eene, a lije\u010denje \u010desto kirur\u0161ko uz dugotrajan postupak rehabilitacije. Tako\u0111er, veliki broj dana privremene radne nesposobnosti zabilje\u017een je i u djelatnosti poljoprivrede, \u0161umarstva i ribarstva (2164) gdje se radi o radnicima sjeka\u010dima motornom pilom kod kojih je utvr\u0111en profesionalni vibracijski sindrom.<\/p>\n\n\n\n

Najve\u0107i broj dana privremene radne nesposobnosti uzrokovali su sindromi prenaprezanja. Uglavnom se radilo o sindromu karpalnog kanala te bolestima zglobnih sveza i tetiva. U 2020. godini su zbog ovih zdravstvenih problema radnici bili privremeno nesposobni za rad 4464 dana, a prosje\u010dno trajanje privremene nesposobnosti je iznosilo oko 3 mjeseca. Broj sindroma prenaprezanja iz godine u godinu sve je ve\u0107i uz dugotrajno lije\u010denje i dugu privremenu radnu nesposobnost. Ova skupina profesionalnih bolesti sigurno zahtijeva ve\u0107u pozornost i primjenu u\u010dinkovitijih preventivnih mjera, a \u0161to Medicina rada navodi ve\u0107 godinama u Registru profesionalnih bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Source:<\/p>\n\n\n\n

http:\/\/www.hzzzsr.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Registar-profesionalnih-bolesti-za-2020.pdf<\/strong><\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (Slu\u017eba za medicinu rada) objavio je Registar profesionalnih bolesti u 2020. godini. Profesionalne bolesti su bolesti izazvane du\u017eim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na odre\u0111enim poslovima. Registar profesionalnih bolesti za 2020. godinu obuhva\u0107a ukupno 264 profesionalne bolesti, od \u010dega se 41 odnosi na profesionalne bolesti uzrokovane azbestom. Prema […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1324","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1324","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1324"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1324\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1324"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1324"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1324"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}