{"id":1338,"date":"2021-05-10T06:36:25","date_gmt":"2021-05-10T04:36:25","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=1338"},"modified":"2021-05-10T06:36:25","modified_gmt":"2021-05-10T04:36:25","slug":"utjecaj-pandemije-na-mentalno-zdravlje-radnika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/utjecaj-pandemije-na-mentalno-zdravlje-radnika\/","title":{"rendered":"Utjecaj pandemije na mentalno zdravlje radnika"},"content":{"rendered":"
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Pitanje mentalnog zdravlja postaje sve va\u017enije i zahtijeva aktivno bavljenje svih relevantnih \u010dimbenika u dru\u0161tvu, uklju\u010duju\u0107i i sindikata. Udio problema mentalnog zdravlja me\u0111u radnom populacijom je u porastu, a s pojavom pandemije koronavirusa dolazi do prave krize mentalnog zdravlja. Problemi mentalnog zdravlja velik su tro\u0161ak za dru\u0161tvo, za ekonomiju i naravno, za same pojedince.<\/p>\n\n\n\n

Pandemija je za mnoge radnike zna\u010dila pojavu niza novih i zna\u010dajnih rizi\u010dnih \u010dimbenika za mentalno zdravlje, dovela je do izrazitog porasta nesigurnosti posla, pove\u0107anja radnog optere\u0107enja i produbljivanja socijalnih razlika. Pritom su najpogo\u0111eniji upravo najizlo\u017eeniji radnici<\/strong> (radnici u zdravstvu, trgovini, ugostiteljstvu, obrazovanju i brojni drugi) kao i najranjivije skupine radnika<\/strong>: \u017eene, mladi, samozaposlene osobe i radnici s ni\u017eom razinom obrazovanja kao i ni\u017eim prihodima.<\/p>\n\n\n\n

Savez samostalnih sindikata Hrvatske je proveo istra\u017eivanje koje je imalo za cilj provjeriti kako se radnici osje\u0107aju na poslu, kako je pandemija COVID-19 utjecala na njihovo mentalno zdravlje, poduzimaju li poslodavci ikakve mjere i pru\u017eaju li podr\u0161ku radnicima, \u0161to poduzimaju sindikati te identificirati prostor za djelovanje i zalaganje sindikata kako bi se  u radnim sredinama vodilo vi\u0161e ra\u010duna o mentalnom zdravlju radnika.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje je provedeno tijekom o\u017eujka i travnja 2021. godine, metodom online ankete na uzorku od 429 ispitanika. Unato\u010d odre\u0111enim ograni\u010denjima uzorka (nereprezentativan, nejednaka zastupljenost mu\u0161karaca i \u017eena i zastupljenih sektora odnosno djelatnosti), rezultati su ipak indikativni i ukazuju na zabrinjavaju\u0107e trendove koji u vezu stavljaju pandemiju koronavirusa i mentalno zdravlje radnika.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje je pokazalo kako je 43,4 posto ispitanika danas ne\u0161to nezadovoljnije svojim \u017eivotom<\/strong> u usporedbi s vremenom prije pandemije, dok je 33,8 posto ispitanika znatno nezadovoljnije<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Na mentalno zdravlje 30 posto radnika pandemija je negativno utjecala, a gotovo 70 posto ispitanih<\/strong> smatra da im se zbog pandemije pove\u0107ala razina stresa<\/strong>. Najve\u0107i postotak radnika stres osje\u0107a zbog straha da \u0107e zarazu donijeti ku\u0107i (63,9 %), te zbog promijenjene radne atmosfere (50,1 %) i promjene u na\u010dinu rada (44,8%).<\/p>\n\n\n\n

Zabrinjavaju\u0107i su podaci i o odnosu poslodavaca prema mentalnom zdravlju: 55 posto ispitanika tvrdi da se na radnom mjestu nikad ne raspravlja o mentalnom zdravlju<\/strong>, a 15,4 posto tvrdi da je na njihovu radnu mjestu tema mentalnog zdravlja predmet \u0161ale. Radnici se ustru\u010davaju razgovarati o temama mentalnog zdravlja zbog straha od etiketiranja i diskriminacije (24,9%) i zato \u0161to ne misle da bi im nadre\u0111eni (39,6%) ili kolega (21%) bili od pomo\u0107i. S druge strane, 32,9 posto radnika bilo bi spremno razgovarati o ovoj temi, ali samo s bliskim kolegama (36,8%) ili u povjerljivom okru\u017eenju, sa sindikalnim povjerenikom (15,6%).<\/p>\n\n\n\n

\u010cak 74,8 posto ispitanika tvrdi kako poslodavac ne provodi nikakve mjere vezano uz mentalno zdravlje, a 61,5 posto ispitanika nije od poslodavca dobio nikakve informacije o podr\u0161ci mentalnom zdravlju. 70,2 posto ispitanika tvrdi kako njihov poslodavac nije poduzeo nikakve prilagodbe kako bi pru\u017eio podr\u0161ku radnicima<\/strong> koji imaju probleme s mentalnim zdravljem, dok 14,7 posto me\u0111u prilagodbama izdvaja mogu\u0107nost rada od ku\u0107e. Gotovo polovica ispitanika smatra kako poslodavac nije na primjeren na\u010din upravljao promjenama u radnom okru\u017eenju ili pru\u017eio podr\u0161ku radnicima za vrijeme pandemije.<\/p>\n\n\n\n

Kad je rije\u010d o aktivnostima sindikata, 37,3 posto ispitanika ne zna je li sindikat poduzeo ikakve aktivnosti u vezi mentalnog zdravlja, a 40 posto nije zadovoljno anga\u017eirano\u0161\u0107u <\/strong>sindikalnih povjerenika odnosno povjerenika radnika za za\u0161titu na radu<\/strong> kad je rije\u010d o mentalnom zdravlju. 53 posto ispitanika ne zna sadr\u017ei li kolektivni ugovor ikakve odredbe u vezi mentalnog zdravlja.<\/p>\n\n\n\n

Navedeni podaci ukazuju na zabrinjavaju\u0107e trendove naru\u0161enog mentalnog zdravlja – porast nesigurnosti, porast radnog optere\u0107enja, strah od zaraze, strah od lo\u0161ih promjena na poslu, strah od gubitka posla, <\/strong>uz uo\u010dene izrazite razlike izme\u0111u javnog i privatnog sektora. Zaposleni u privatnom sektoru imaju ve\u0107i strah od gubitka posla, dok radnici u javnom i dr\u017eavnom sektoru vi\u0161e strahuju za uvjete rada.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pitanje mentalnog zdravlja postaje sve va\u017enije i zahtijeva aktivno bavljenje svih relevantnih \u010dimbenika u dru\u0161tvu, uklju\u010duju\u0107i i sindikata. Udio problema mentalnog zdravlja me\u0111u radnom populacijom je u porastu, a s pojavom pandemije koronavirusa dolazi do prave krize mentalnog zdravlja. Problemi mentalnog zdravlja velik su tro\u0161ak za dru\u0161tvo, za ekonomiju i naravno, za same pojedince. Pandemija je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1338","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1338","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1338"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1338\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1338"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1338"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1338"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}