{"id":1343,"date":"2021-05-03T07:26:53","date_gmt":"2021-05-03T05:26:53","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=1343"},"modified":"2021-05-03T07:26:53","modified_gmt":"2021-05-03T05:26:53","slug":"hrvatska-je-pri-dnu-po-stopi-zaposlenosti-u-eu-radni-tjedan-duzi-je-od-prosjeka-i-uglavnom-se-radi-na-odredeno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/hrvatska-je-pri-dnu-po-stopi-zaposlenosti-u-eu-radni-tjedan-duzi-je-od-prosjeka-i-uglavnom-se-radi-na-odredeno\/","title":{"rendered":"Hrvatska je pri dnu po stopi zaposlenosti u EU, radni tjedan du\u017ei je od prosjeka i uglavnom se radi na odre\u0111eno"},"content":{"rendered":"
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Prosje\u010dni radni vijek u Hrvatskoj je 32,8 godina, petina zaposlenih radi na odre\u0111eno, najvi\u0161e zaposlenih ima srednju \u0161kolu, a Hrvati tjedno rade vi\u0161e od prosjeka EU-a,<\/strong> pokazuju podaci koje je u povodu 1. svibnja, Me\u0111unarodnog praznika rada, prikupio Dr\u017eavni zavod za statistiku.<\/p>\n\n\n\n

U Hrvatskoj je stopa zaposlenosti<\/strong>, koja se odre\u0111uje kao postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovni\u0161tvu, 66,9  posto,<\/strong> po \u010demu je pri dnu u EU-u <\/strong>uz Italiju (62,6 posto) i \u0160panjolsku (65,7 posto). Najvi\u0161u stopu ima \u0160vedska, 80,8 posto, a slijede je Njema\u010dka i Nizozemska (80) i \u010ce\u0161ka (79,7). Gr\u010dka sa 61,1 posto ima najni\u017eu stopu zaposlenosti.<\/p>\n\n\n\n

MEDITERANCI RADE NAJKRA\u0106E<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Bilo da je to kulturolo\u0161ki uvjetovano, dio tradicije ili pak povijesno-politi\u010dke ostav\u0161tine, \u010dinjenica je da zemlje sa sjeverozapada Europe imaju bolje brojke kad su u pitanju pokazatelji s podru\u010dja tr\u017ei\u0161ta rada. To vrijedi i za trajanje radnog vijeka. Prije odlaska u mirovinu \u0160ve\u0111ani u prosjeku rade 42 godine, a \u010detiri desetlje\u0107a na radnome mjestu broje i Nizozemci (41 godina) i Danci (40 godina). Gotovo deset godina kra\u0107e od \u0160ve\u0111ana rade Talijani (31,2 godine), koji imaju najkra\u0107i radni vijek u EU, \u010diji prosjek iznosi 35,7 godina.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska se i smjestila uz bok ostalih mediteranskih zemalja s prosje\u010dnim radnim vijekom u trajanju od 32,8 godina.<\/p>\n\n\n\n

MANJE RADNOG STA\u017dA, VI\u0160E RADNIH SATI<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kra\u0107i radni vijek ne zna\u010di nu\u017eno i manje rada za vrijeme zaposlenosti. Primjer za to je Gr\u010dka. Naime, prema posljednjim raspolo\u017eivim podacima za 2020., izme\u0111u svih zemalja EU-a, Grci su ti koji su u prosjeku uobi\u010dajeno tjedno radili najvi\u0161e sati na glavnom poslu (41,8 sati). Time su prebacili europski prosjek od 37 sati rada tjedno za gotovo pet sati. Vi\u0161e od prosjeka radili su i stanovnici Hrvatske (39,6 sati<\/strong>). S druge strane, najmanje sati tjedno u EU odradili su Nizozemci, koji u prosjeku uobi\u010dajeno rade 30,3 sata.<\/p>\n\n\n\n

NAJVE\u0106I UDIO ZAPOSLENIH U HRVATSKOJ IMA ZAVR\u0160ENU SREDNJU \u0160KOLU<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Bilo da se tra\u017ei ili nudi posao, stupanj obrazovanja jest, uz radno iskustvo, jedan od klju\u010dnih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa. Iako nije izravan pokazatelj sposobnosti, zavr\u0161ena \u0161kola otvara ili zatvara mnoga vrata. U Hrvatskoj, kao i u EU, najve\u0107i udio zaposlenih ima srednjo\u0161kolsko obrazovanje<\/strong>. Dok je gotovo polovica zaposlenih Europljana svoje obrazovanje zavr\u0161ilo otprilike u vrijeme stjecanja punoljetnosti, u Hrvatskoj je taj postotak jo\u0161 vi\u0161i (63,1 posto).<\/p>\n\n\n\n

Visokim obrazovanjem mo\u017ee se pohvaliti<\/strong> vi\u0161e od tre\u0107ine zaposlenih Europljana te 29,8 posto stanovnika Hrvatske<\/strong>. Zanimljivo je da vi\u0161e od polovice zaposlenih Iraca ima ste\u010deno visoko obrazovanje (52,9 posto), dok najni\u017ei udio visoko obrazovanih zaposlenih osoba ima Rumunjska (22,1 posto).<\/p>\n\n\n\n

Udio zaposlenih s osnovnim ili ni\u017eim obrazovanjem<\/strong> na razini EU-a iznosi 15,5 posto, dok u Hrvatskoj iznosi 7,2 posto<\/strong>. Znatno je to manje od Portugala, u kojem 38,7 posto zaposlenih ima zavr\u0161enu osnovnu \u0161kolu, \u0161to je ujedno najvi\u0161e u EU. Od prosjeka EU-a najvi\u0161e odudara Litva, koja ima samo 3,24 posto zaposlenih s osnovno\u0161kolskim obrazovanjem.<\/p>\n\n\n\n

GOTOVO PETINA ZAPOSLENIH U HRVATSKOJ RADI NA ODRE\u0110ENO VRIJEME<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pri zaposlenju nerijetko je prvi korak dobivanje ugovora na odre\u0111eno vrijeme. Prema najsvje\u017eijim raspolo\u017eivim podacima za 2020., u Hrvatskoj je udio zaposlenika na odre\u0111eno vrijeme u ukupnom broju zaposlenika iznosio 14,8 posto. Na taj podatak nadovezuje se jo\u0161 jedan poprili\u010dno negativan pokazatelj. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je uz Francusku u 2020. bila u vrhu po prekarnoj zaposlenosti u EU<\/strong>. Naime, 4,6 posto zaposlenika Hrvatske radi na kratkotrajan ugovor u trajanju do tri mjeseca.<\/strong> Nestalno i nesigurno zaposlenje na razini EU ima 2 posto zaposlenika, a najni\u017ei udio imale su Rumunjska i \u010ce\u0161ka, 0,2 posto.<\/p>\n\n\n\n

KAKO SE KRE\u0106U BROJKE O NEZAPOSLENOSTI?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Iako su se sa strepnjom \u010dekali podaci o stopi nezaposlenosti za 2020., koju je obilje\u017eila pandemija bolesti COVID-19, oni nisu dosegli recesijske rekorde. Naime, u zadnjih deset godina rekordna stopa nezaposlenosti na razini EU-27 zabilje\u017eena je 2013., kad je iznosila 11,4 posto. Otada je kontinuirano opadala do 2019., dok posljednji raspolo\u017eivi podatak za 2020. pokazuje obrnut trend.<\/p>\n\n\n\n

U odnosu na godinu ranije, stopa nezaposlenosti iznosila je 6,7 posto, \u0161to predstavlja rast od 0,4 postotna boda. Iako takvo kretanje prati oporavak gospodarstava nakon recesijskih godina, koji je tekao postepeno diljem EU-a, one zemlje koje su bile najja\u010de pogo\u0111ene tada\u0161njom svjetskom krizom i prema posljednjim podacima imaju najve\u0107u nezaposlenost.<\/p>\n\n\n\n

Tako Gr\u010dka, u kojoj 2013. vi\u0161e od petine aktivnog stanovni\u0161tva nije radilo, sa 16,3 posto nezaposlenih u 2020. i dalje dr\u017ei rekord u EU. Slijede je \u0160panjolska (15,5 posto nezaposlenih) i Italija (9,2 posto nezaposlenih).<\/p>\n\n\n\n

Trend na razini EU-a utjecao je i na Hrvatsku. Najve\u0107a nezaposlenost u posljednjih deset godina tako\u0111er je zabilje\u017eena 2013. i 2014. (17,3 posto). U ‘pandemijskoj’ 2020. stopa nezaposlenosti u RH iznosila je 7,5 posto.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Stopa dugotrajne nezaposlenosti u EU-u je 2,5, a u Hrvatskoj 2,1 posto.<\/p>\n\n\n\n

MANJA RAZLIKA U ZAPOSLENOSTI MU\u0160KARACA I \u017dENA<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Me\u0111unarodni praznik rada osim govora o radnim uvjetima i pravima, nerijetko otvara i raspravu o razli\u010ditom polo\u017eaju \u017eena i mu\u0161karaca na tr\u017ei\u0161tu rada. Eurostat je izra\u010dunao razliku u stopi zaposlenosti \u017eena i mu\u0161karaca, koja je na razini EU-a 2020. iznosila 11,3 postotna boda. Najve\u0107a je razlika u Italiji (19,9 postotnih bodova), a najmanja u Litvi (1,7 postotnih bodova). Hrvatska se prema ovom pokazatelju smjestila ispod europskog prosjeka te je razlika izme\u0111u zaposlenosti mu\u0161karaca i \u017eena iznosila 11,29 postotna boda.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kad je u pitanju raspodjela pozicija u nacionalnim parlamentima i vladama na razini EU-a, tre\u0107ina mjesta u 2020. pripadala je \u017eenama (32,7 posto), a pritom najve\u0107i udio ima \u0160vedska (49,6 posto), a najmanji Ma\u0111arska (12,6 posto). Hrvatska se smjestila tik uz prosjek EU jer \u017eene tako\u0111er zauzimaju gotovo tre\u0107inu mjesta u parlamentu i Saboru (31,1 posto).<\/p>\n\n\n\n

‘RADNE IZNIMKE’<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Iako tr\u017ei\u0161te rada na\u010delno funkcionira na op\u0107eprihva\u0107enim pravilima, postoji odre\u0111eni dio zaposlenih koji ih, uvjetno re\u010deno, kr\u0161e. Pa tako ono \u0161to je nekima radna rutina, drugima je iznimka. Doga\u0111a se to s radnim vremenom. Naime, prema podacima za 2020., 4,5 posto zaposlenih u Hrvatskoj radi kra\u0107e od punoga radnog vremena.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Drugi je primjer mjesto rada. Dok je odlazak na posao izvan vlastita doma za mnoge nepisano pravilo, neki radne zadatke obavljaju unutar svoja \u010detiri zida. Tijekom 2020. ta je radna praksa postala sve u\u010destalija pa je tada \u010dak \u010detvrtina Finaca radila od ku\u0107e, \u0161to je najve\u0107i udio u EU, dok su najmanje iz svoga doma radili Bugari (1,2 posto). Na razini EU-a pojam \u201ehome officea\u201c<\/strong> postao je svakodnevnica za 12,4 posto zaposlenih, dok je u RH <\/strong>taj udio zna\u010dajno manji (3,1 posto).<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 jedan oblik zaposlenja, iako postoji oduvijek, nije dominantan. Rije\u010d je o samozaposlenima, koji sa 179,1 tisu\u0107om u 2020. \u010dine 11,1 posto zaposlenih u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: Lider.media.hr<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prosje\u010dni radni vijek u Hrvatskoj je 32,8 godina, petina zaposlenih radi na odre\u0111eno, najvi\u0161e zaposlenih ima srednju \u0161kolu, a Hrvati tjedno rade vi\u0161e od prosjeka EU-a, pokazuju podaci koje je u povodu 1. svibnja, Me\u0111unarodnog praznika rada, prikupio Dr\u017eavni zavod za statistiku. U Hrvatskoj je stopa zaposlenosti, koja se odre\u0111uje kao postotni udio zaposlenih u radno […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1343","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1343","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1343"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1343\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1343"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1343"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1343"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}