{"id":1365,"date":"2021-04-02T07:37:43","date_gmt":"2021-04-02T05:37:43","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=1365"},"modified":"2021-04-02T07:37:43","modified_gmt":"2021-04-02T05:37:43","slug":"zbog-rodne-neravnopravnosti-na-trzistu-rada-zene-su-siromasnije-u-starosti-ep-trazi-hitne-promjene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/zbog-rodne-neravnopravnosti-na-trzistu-rada-zene-su-siromasnije-u-starosti-ep-trazi-hitne-promjene\/","title":{"rendered":"Zbog rodne neravnopravnosti na tr\u017ei\u0161tu rada \u017eene su siroma\u0161nije u starosti \u2013 EP tra\u017ei hitne promjene"},"content":{"rendered":"
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Europski parlament u Hrvatskoj odr\u017eao je raspravu kako bi i na taj na\u010din istaknuo da rodna neravnopravnost na tr\u017ei\u0161tu rada ne smije biti zanemarena. \u201cRodna ravnopravnost temeljna je vrijednost EU-a, no u ovom podru\u010dju jo\u0161 uvijek postoje mnogi izazovi stoga Europski parlament poziva na njihovo rje\u0161avanje, posebno s obzirom na to da je pandemija pogor\u0161ala nejednakosti\u201d, poru\u010deno je s rasprave.<\/p>\n\n\n\n

Pandemija korona virusa u potpunosti je izgurala na povr\u0161inu nejednakost u svim njezinim oblicima. Razotkrila je probleme nasilja u obitelji koji se dodatno pogor\u0161ao, razli\u010dite oblike seksualnog uznemiravanja, ali i neravnopravnosti na tr\u017ei\u0161tu rada. Europski parlament tra\u017ei izri\u010dite mjere kojima se smanjuju razlike u pla\u0107ama izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena za isti rad, \u0161to onda utje\u010de i na razinu mirovina. Parlament o\u010dekuje uvo\u0111enje mjera za bolju integraciju \u017eena u sektor informati\u010dkih i komunikacijskih djelatnosti te poticanje obrazovanja i osposobljavanja u podru\u010dju znanosti, tehnologije, in\u017eenjerstva i matematike.<\/p>\n\n\n\n

Va\u017ean razlog razlike u pla\u0107ama izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena je velika zastupljenost \u017eena u relativno lo\u0161e pla\u0107enim i podzastupljenost u dobro pla\u0107enim sektorima. Na primjer, prosje\u010dno je u EU-u u 2018. bilo vi\u0161e znanstvenika i in\u017eenjera \u2013 59 posto, nego znanstvenica i in\u017eenjerki \u2013 41 posto. Osim toga, \u017eene se nalaze na samo 33 posto menad\u017eerskih pozicija u EU-u. Zbog te razlike \u017eene su u ve\u0107em riziku siroma\u0161tva u starijoj dobi. Mirovine \u017eena iznad 65 godina u 2018. u EU-u bile su u prosjeku 30 posto ni\u017ee od mirovina mu\u0161karaca. I ovdje se situacija razlikuje po dr\u017eava \u010dlanicama \u2013 od 43 posto razlike u Luksemburgu do 1 posto u Estoniji. U Hrvatskoj je razlika 30 posto.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

<\/strong><\/a>Izvor: Eurostat<\/em><\/p>\n\n\n\n

I prije epidemije \u017eene u Europskoj uniji u prosjeku su po satu rada bile pla\u0107ene izme\u0111u petnaest i \u0161esnaest posto manje od mu\u0161karaca. Postoje velike razlike izme\u0111u dr\u017eava \u010dlanica, najve\u0107a razlika u pla\u0107i zabilje\u017eena je u Estoniji \u2013 23 posto, a najmanja u Rumunjskoj \u2013 3 posto. U Hrvatskoj je ona iznosila 10,5 posto. Manja razlika ne zna\u010di nu\u017eno ve\u0107u jednakost, a \u010desto se javlja u zemljama s manje zaposlenih \u017eena. Velika razlika mo\u017ee biti pokazatelj ve\u0107e zastupljenosti \u017eena u manje pla\u0107enim sektorima ili postojanja velikog broja \u017eena koje ne rade puno radno vrijeme. Svemu ovome treba dodati da \u017eene u prosjeku \u201eodrade\u201c vi\u0161e sati od mu\u0161karaca i na poslovima za koje nisu pla\u0107ene, a koji podrazumijevaju brigu o djeci, starije i sve ostale ku\u0107anske poslove. Za o\u010dekivati je da \u0107e podaci za \u201eepidemijsku\u201c 2020. biti jo\u0161 porazniji.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

<\/a>Izvor: Eurostat<\/em><\/p>\n\n\n\n

Iako u EU-u ve\u0107i broj \u017eena u odnosu na mu\u0161karce ima vi\u0161e obrazovanje, one su manje zastupljene na tr\u017ei\u0161tu rada. Skoro 30 posto \u017eena u EU-u radi skra\u0107eno i \u010de\u0161\u0107e napu\u0161taju posao kako bi brinule o djeci ili \u010dlanovima obitelji. Razlika u pla\u0107i mu\u0161karaca i \u017eena mijenja se ovisno o dobi. Manja je kod ulaska na tr\u017ei\u0161te rada, a kasnije se pove\u0107ava, iako ovo pravilo varira od zemlje do zemlje.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

<\/a>Izvor: Eurostat<\/em><\/p>\n\n\n\n

U Hrvatskoj je u velikoj mjeri prisutan tzv. \u201estakleni strop\u201c, nivo do kojeg su \u017eene jo\u0161 koliko toliko ravnopravne s mu\u0161karcima, a onda se dolazi do razine vi\u0161eg menad\u017ementa, a to su poslovi koji su tradicijski orijentirani na mu\u0161karce. U natjecanju za takve poslove sa svojim kolegama, mu\u0161karcima, \u017eene \u010desto ostanu zakinute, iako su u prosjeku \u017eene u Hrvatskoj obrazovanije od mu\u0161karaca. Obrazovanost kod nas ne predstavlja \u010dinjenicu koja bi \u017eenama omogu\u0107ila bolje pla\u0107ene poslove. Ono \u0161to slijedi kao posljedica je da za slabije pla\u0107ene poslove tijekom \u017eivota \u017eene na kraju imaju daleko manje mirovine te su sklonije siroma\u0161tvu u starosti. Mirovine su u Hrvatskoj ionako niske pa \u017eenama pripadne jo\u0161 ni\u017ee od toga niskoga, a sve je to posljedica ovakvog sustava pla\u0107a i funkcioniranja dru\u0161tva u cjelini. Tako\u0111er, u Hrvatskoj se doga\u0111a i da su za isti posao razli\u010dito pla\u0107ene \u017eene, a razli\u010dito mu\u0161karci, posebno na visokim pozicijama. Na ni\u017eim poslovima \u2013\u0161alterima, u trgovinama i na sli\u010dnim poslovima \u2013 ta je razlika puno manje izra\u017eena. S obzirom da je kod nas jo\u0161 uvijek prisutna tradicionalna podjela poslova na ku\u0107anske i one \u201eva\u017enije\u201c, gdje jo\u0161 uvijek nije do\u0161lo do dovoljne rehabilitacije ideje o ravnopravnosti mu\u0161karaca i \u017eena, \u017eene zapravo odrade i veliki dio nigdje evidentiranog i nigdje pla\u0107enog posla.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europski parlament u Hrvatskoj odr\u017eao je raspravu kako bi i na taj na\u010din istaknuo da rodna neravnopravnost na tr\u017ei\u0161tu rada ne smije biti zanemarena. \u201cRodna ravnopravnost temeljna je vrijednost EU-a, no u ovom podru\u010dju jo\u0161 uvijek postoje mnogi izazovi stoga Europski parlament poziva na njihovo rje\u0161avanje, posebno s obzirom na to da je pandemija pogor\u0161ala […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1365","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1365","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1365"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1365\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1365"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1365"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1365"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}