{"id":1393,"date":"2021-03-06T08:18:08","date_gmt":"2021-03-06T07:18:08","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=1393"},"modified":"2021-03-06T08:18:08","modified_gmt":"2021-03-06T07:18:08","slug":"kako-buducnost-europe-vidi-vecina-eu-gradana-a-kako-hrvati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/kako-buducnost-europe-vidi-vecina-eu-gradana-a-kako-hrvati\/","title":{"rendered":"Kako budu\u0107nost Europe vidi ve\u0107ina EU gra\u0111ana, a kako Hrvati"},"content":{"rendered":"
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Europska komisija po\u010detkom svibnja odr\u017eava sastanak \u010delnika dr\u017eava \u010dlanica Europske unije, predstavnika socijalnih partnera i institucija EU na kojem \u0107e se razgovarati o Akcijskom planu Komisije za provedbu Europskog stupa socijalnih prava. Tema sastanka je provedba dosada\u0161njih mjera koje su usvojene 2017. godine te usvajanje novih mjera u cilju podupiranja pravednijeg tr\u017ei\u0161ta rada na razini EU.<\/p>\n\n\n\n

Europski stup socijalnih prava<\/strong><\/a> utvrdio je 20 klju\u010dnih na\u010dela i prava kojima \u0107e se podupirati pravedna i funkcionalna tr\u017ei\u0161ta rada. Klju\u010dna na\u010dela Europskog stupa socijalnih prava strukturirana su oko tri poglavlja: jednake mogu\u0107nosti i pristup tr\u017ei\u0161tu rada, pravedniji uvjeti rada te socijalna za\u0161tita i uklju\u010denost. Budu\u0107i da je korona kriza uzdrmala cijeli svijet, tako i EU, o\u010dekuje se da bi \u201eja\u010danje\u201c Europskog stupa socijalnih prava trebalo pridonijeti o\u010duvanju socijalne sigurnosti i budu\u0107em oporavku.<\/p>\n\n\n\n

Specijalni Eurobarometar o socijalnim pitanjima<\/strong><\/a> proveden je tijekom studenog i prosinca pro\u0161le godine, nakon tri godine provedbe programa, i generalno je pokazao kako gra\u0111ani EU smatraju da je jedna od najva\u017enijih tema za budu\u0107nost Europe zdravstvena za\u0161tita. S obzirom da je pro\u0161lu godinu obilje\u017eila pandemija bolesti Covid-19 ovo je bilo o\u010dekivano.<\/p>\n\n\n\n

Prema Eurobarometru, gotovo devet od deset Europljana ili njih 88 posto navodi da im je socijalna Europa osobno va\u017ena, a to mi\u0161ljenje dijeli preko dvije tre\u0107ine ispitanika u svakoj dr\u017eavi \u010dlanici EU. \u201eVi\u0161e od \u010detiri od deset Europljana smatra da su \u010detiri elementa me\u0111u najva\u017enijima za gospodarski i socijalni razvoj EU: jednake mogu\u0107nosti i pristup tr\u017ei\u0161tu rada (46 posto), dostojanstveni radni uvjeti (45 posto), pristup kvalitetnoj zdravstvenoj za\u0161titi i \u017eivotni standard ljudi u EU (po 41 posto)\u201c, navodi se u Eurobarometru.<\/p>\n\n\n\n

No kako bi analizirali promjene tijekom tri godine, istra\u017eiva\u010di su posebno analizirali odgovore gra\u0111ana u tim podru\u010djima te zaklju\u010dili kako je do\u0161lo do zna\u010dajnog rasta zanimanja za dono\u0161enjem odluka na vi\u0161oj razini u podru\u010dju zdravstva i socijalne sigurnosti.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/strong><\/a>Posebni Eurobarometar 509<\/em><\/p>\n\n\n\n

Prema podacima Eurobarometra, 71 posto gra\u0111ana Europe \u017eeli vi\u0161e odluka na europskoj razini o tim pitanjima, a u tri godine njihov udio je porastao za 11 postotnih bodova.<\/p>\n\n\n\n

Zdravstvena za\u0161tita i na nacionalnoj razini i na EU razini je najva\u017enije pitanje za budu\u0107nost Europe, prema mi\u0161ljenju ispitanika. Nakon toga slijede socijalna za\u0161tita, pla\u0107e i obrazovanje, osposobljavanje i cjelo\u017eivotno u\u010denje te dohodak u starijoj dobi i mirovine.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska, me\u0111utim, nije me\u0111u  zemljama EU \u010diji gra\u0111ani zdravstvenu skrb smatraju klju\u010dnom za budu\u0107nost Europe. Hrvatski gra\u0111ani smatraju da bi EU kako bi se pripremila za budu\u0107nost trebala donositi vi\u0161e odluka u podru\u010dju pla\u0107a. To u Hrvatskoj smatra 39 posto ispitanika.<\/p>\n\n\n\n

S udjelom od 34 posto za gra\u0111ane Hrvatske na drugoj poziciji je dohodak u starijoj dobi i mirovine, nakon \u010dega slijedi aktivna potpora zapo\u0161ljavanju koja je klju\u010dna za 32 posto ispitanika u Hrvatskoj. Zdravstvena i socijalna za\u0161tita, dva klju\u010dna podru\u010dja za ve\u0107inu Europljana u Hrvatskoj se tako nisu na\u0161le me\u0111u tri vode\u0107a pitanja budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n

Tako sociolog Dragan Bagi\u0107 isti\u010de: \u201eKod nas su te temeljne stvari koje \u010dine socijalnu sigurnost cijena rada, sigurnost rada pa mirovine i nezaposlenost dugo percipirane, ali i stvarno jesu, klju\u010dni socijalni izazovi. Ako imate niske mirovine, a mi imamo relativno niske mirovine, naravno da je to socijalni problem. Ako imate niske pla\u0107e, a opet relativno gledaju\u0107i u odnosu na tro\u0161kove \u017eivota, u europskom okviru imamo niske pla\u0107e”.<\/p>\n\n\n\n

Zadnja analiza Eurostata o pla\u0107ama pokazuje kako je Hrvatska po medijanu bruto satnice izra\u017eene u eurima u grupi EU dr\u017eava s najni\u017eim primanjima. Analiza se odnosi na 2018. godinu i pokazuje kako je najvi\u0161a medijalna bruto satnica<\/strong><\/a> zabilje\u017eena u Danskoj (27,2 eura), a potom slijede Luksemburg (19,6 eura), \u0160vedska (18,2 eura), Belgija i Irska (po 18 eura), Finska (17,5 eura) i Njema\u010dka (17,2 eura).<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, Hrvatska je me\u0111u devet zemalja s najni\u017eim medijalnim bruto satnicama koje se kre\u0107u od 2,4 eura do 5,6 eura. Ta najni\u017ea satnica od 2,4 eura zabilje\u017eena je u Bugarskoj, a potom slijede Rumunjska (3,7 eura), Ma\u0111arska i Litva (po 4,4 eura), Latvija (4,9 eura), Poljska (5 eura), Hrvatska i Portugal (po 5,4 eura) te Slova\u010dka s 5,6 eura medijalne bruto satnice. Na razini EU je medijalna bruto satnica iznosila 13,2 eura \u0161to je 2,4 puta vi\u0161e nego u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

Kada je rije\u010d o mirovinama, zadnji pokazatelji europske statistike Hrvatsku smje\u0161taju na za\u010delje. U 2019. godini na razini EU svaki je umirovljenik prosje\u010dno na raspolaganju imao 17.325 eura godi\u0161nje<\/strong><\/a>, dok je u Hrvatskoj taj srednji godi\u0161nji \u201eprihod\u201c umirovljenika bio na razini 7.306 eura. Ni\u017ei iznosi zabilje\u017eeni su samo u Bugarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj.<\/p>\n\n\n\n

U prosincu 2020. godine Hrvatska je zabilje\u017eila stopu nezaposlenosti<\/strong><\/a> od 7,5 posto, koliko je iznosila i na razini EU. Me\u0111utim, i dalje je mu\u010di visoka stopa nezaposlenosti me\u0111u mladima, iako je zadnjih godina i ona u padu.<\/p>\n\n\n\n

Pla\u0107e, mirovine i zapo\u0161ljavanje za gra\u0111ane Hrvatske bazi\u010dni su problemi. Gledaju\u0107i u postocima, za 41 posto gra\u0111ana Hrvatske pla\u0107e su najva\u017enija tema za budu\u0107nost Europe dok na razini cijele EU to misli 25 posto ispitanika. Dohodak u starijoj dobi i mirovine bira 30 posto ispitanika u Hrvatskoj, a na razini EU njih 25 posto, dok je aktivna potpora zapo\u0161ljavanju va\u017ena za 31 posto ispitanika u Hrvatskoj, odnosno 23 posto na razini EU.<\/p>\n\n\n\n

Kada je rije\u010d o zdravlju i sigurnosti na radu u Hrvatskoj to bitnom temom smatra 22 posto ispitanika (18 posto na razini EU). Pitanja u kojima su podaci iz Hrvatske u skladu s prosjekom EU su socijalna za\u0161tita (26 posto ispitanika i na nacionalnoj i na EU razini je smatra bitnom), ravnote\u017ea izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota (12 posto) te skrb o djeci i podr\u0161ka djeci (10 posto).<\/p>\n\n\n\n

Minimalni dohodak bitno je pitanje za 13 posto ispitanika na razini EU, a u Hrvatskoj za devet posto. Jo\u0161 je ve\u0107a razlika kada je rije\u010d o ravnopravnosti spolova i jednakim mogu\u0107nostima. Tako 16 posto ispitanika na razini EU isti\u010de jednake mogu\u0107nosti kao va\u017eno pitanje za budu\u0107nost Europe dok ga u Hrvatskoj bira devet posto ispitanika. Ravnopravnost spolova va\u017ena je za 15 posto Europljana i osam posto gra\u0111ana Hrvatske.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europska komisija po\u010detkom svibnja odr\u017eava sastanak \u010delnika dr\u017eava \u010dlanica Europske unije, predstavnika socijalnih partnera i institucija EU na kojem \u0107e se razgovarati o Akcijskom planu Komisije za provedbu Europskog stupa socijalnih prava. Tema sastanka je provedba dosada\u0161njih mjera koje su usvojene 2017. godine te usvajanje novih mjera u cilju podupiranja pravednijeg tr\u017ei\u0161ta rada na razini […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1393","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1393","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1393"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1393\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1393"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1393"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1393"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}