{"id":1403,"date":"2021-02-27T08:47:29","date_gmt":"2021-02-27T07:47:29","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=1403"},"modified":"2021-02-27T08:47:29","modified_gmt":"2021-02-27T07:47:29","slug":"hrvatska-uvodi-nove-mjere-borbe-protiv-rada-na-crno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/hrvatska-uvodi-nove-mjere-borbe-protiv-rada-na-crno\/","title":{"rendered":"Hrvatska uvodi nove mjere borbe protiv rada na crno"},"content":{"rendered":"
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

<\/a>Osim \u0161to \u0107e poslodavci pla\u0107ati kazne zbog zapo\u0161ljavanja na crno, planira se i uvo\u0111enje javnih registara dobrih i lo\u0161ih poslodavaca.<\/p>\n\n\n\n

Inspektori rada Dr\u017eavnog inspektorata tijekom 2020. godine obavili su 8.101 inspekcijskih nadzora primjene propisa u podru\u010dju radnih odnosa. Pritom su privremeno zabranili obavljanje djelatnosti kod 168 poslodavaca kod kojih su zatekli radnike u nezakonitom radu, odnosno tzv. radu na crno.<\/p>\n\n\n\n

Ukupno su inspektori iz Dr\u017eavnog inspektorata, u nezakonitom radu pro\u0161le godine zatekli 730 stranih i doma\u0107ih radnika.<\/p>\n\n\n\n

U inspekcijskim nadzorima utvr\u0111eno je da je kod poslodavaca radilo 498 radnika \u201ena obavljanju posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilje\u017eje posla za koji se zasniva radni odnos, a koje poslodavci nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje prije po\u010detka rada, s prvim danom po\u010detka rada ili na odgovaraju\u0107e radno vrijeme\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, otkriveno je i 232 stranca \u201ekoji su radili protivno odredbama Zakona o strancima (ZS) kojima je utvr\u0111ena obveza isho\u0111enja dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Svaki \u010detvrti poslodavac kod kojeg su inspektori zatekli neprijavljene radnike te im je \u201eusmenim rje\u0161enjem u zapisniku\u201c privremeno zabranjeno obavljanje djelatnosti, tu je kaznu otkupio.<\/p>\n\n\n\n

Naime, prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju<\/a> kao i Zakona o strancima<\/a>, inspektori na mjesec dana zabranjuju rad poslodavcu kod kojeg zateknu radnika na crno. No ako poslodavac otkloni nedostatke u poslovanju, odnosno obavi urednu prijavu radnika i plati nov\u010danu kaznu, s poslovanjem mo\u017ee nastaviti \u010dim dokaze preda inspektorima. Nov\u010dana kazna je 20 tisu\u0107a po doma\u0107em radniku za kojeg je utvr\u0111en nezakoniti rad, odnosno 30 tisu\u0107a kuna po zate\u010denom stranom radniku u sivoj zoni rada.<\/p>\n\n\n\n

Kaznu jednomjese\u010dne zabrane rada je nov\u010danom naknadom uz prijavu radnika lani otkupilo 42 poslodavaca koji su u dr\u017eavni prora\u010dun uplatili 1,26 milijuna kuna.<\/p>\n\n\n\n

Nove mjere protiv rada na crno<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zabrana rada na mjesec dana i nov\u010dani otkup kazne u budu\u0107nosti \u0107e biti tek dio mjera s ciljem spre\u010davanja zapo\u0161ljavanja rada na crno. Odnosno, svi bi poslodavci kod kojih se otkrije neprijavljeni rad bili obavezni platiti kaznu, radnik bi se retroaktivno prijavio na obavezna osiguranja, a zabrana djelatnosti uslijedila bi tek ako je poslodavac \u201eponavlja\u010d\u201c prekr\u0161aja.<\/p>\n\n\n\n

Namjera je da se do kraja 2022. godine pro\u0161ire ovlasti Dr\u017eavnog inspektorata i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) \u201eu pogledu retroaktivne prijave osiguranja\u201c, a s ciljem spre\u010davanja rada na crno.<\/p>\n\n\n\n

Vlada je, naime, usvojila Nacionalni program za suzbijanje neprijavljenog rada za razdoblje od 2021. do 2024. godin<\/strong><\/a>e, s akcijskim planom za njegovu provedbu. Kako se navodi u dokumentu, u cilju osiguravanja radno pravno statusnog polo\u017eaja radnika, kao i osiguranja socijalne sigurnosti neprijavljenih radnika, \u201eneovisno o volji poslodavca da istog prijavi u sustave obaveznih osiguranja\u201c, potrebno je predvidjeti nove za\u0161titne mehanizme prelaska iz neprijavljenog rada u prijavljeni.<\/p>\n\n\n\n

Dr\u017eavni inspektorat bi, kako se obja\u0161njava, nakon provedenog inspekcijskog nadzora u kojem se utvrdi neprijavljeni radnik zapisnikom o provedbenom nadzoru \u201eutvrdio razdoblje trajanja neprijavljenog rada ili bi se, ako se po\u010detak rada ne mo\u017ee nedvojbeno utvrditi, pozvao na zakonsku presumpciju postojanja radnog odnosa\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Pritom se predla\u017ee \u201ezakonska presumpcija od tri mjeseca unatrag od provedenog nadzora\u201c za prvo utvr\u0111enje neprijavljenog rada kod poslodavca, \u201e\u0161est mjeseci za ponovljeno te u slu\u010daju tre\u0107eg utvr\u0111enja neprijavljenog\/ih radnika osim \u0161est mjeseci zakonske presumpcije rada, dodatno bi se izrekla mjera zabrane obavljanja posla\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Zabrana rada nakon tre\u0107eg prekr\u0161aja<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kako bi to trebalo izgledati u praksi, odnosno kako bi se uspostavio radno-pravni status neprijavljenog radnika?<\/p>\n\n\n\n

Nadle\u017eni inspektor nalo\u017eit \u0107e poslodavcu da u roku od tri dana prijavi radnika i to po\u010dev\u0161i od utvr\u0111enog dana po\u010detka rada ili tri\/\u0161est mjeseci retroaktivno od dana provedenog nadzora. Istodobno \u0107e poslodavcu nalo\u017eiti pla\u0107anje nov\u010dane kazne po svakom zate\u010denom neprijavljenom radniku, ali bez mjere zabrane obavljanja djelatnosti.<\/p>\n\n\n\n

Zabrana obavljanja djelatnosti na mjesec dana izre\u0107i \u0107e se ako poslodavac i tre\u0107i put bude uhva\u0107en u nezakonitom zapo\u0161ljavanju. No i ta zabrana se ukida ako poslodavac u roku od tri dana dostavi dokaz da je platio kaznu i radnika ili radnike uredno prijavio.<\/p>\n\n\n\n

Ako poslodavac ne prijavi radnika prema roku koji mu je inspekcijskim nadzorom nalo\u017een, prijave \u0107e provesti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Porezna uprava \u0107e, pak, donijeti \u201erje\u0161enje po slu\u017ebenoj du\u017enosti o obaveznim javnopravnim davanjima za razdoblje od utvr\u0111enog dana po\u010detka rada odnosno tri\/\u0161est mjeseci retroaktivno\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Poreznici \u0107e obra\u010dune o obaveznim davanjima, a to su porezi i prirezi na dohodak, odrediti prema prosje\u010dnoj bruto pla\u0107i u djelatnosti u kojoj je radnik zate\u010den u radu na crno.<\/p>\n\n\n\n

\u201eDodatno, posebnim \u0107e se zakonom propisati obaveza isplate pla\u0107e radniku, a na temelju utvr\u0111ene obveze uplate javnopravnih davanja\u201c, navodi se u Nacionalnom programu.<\/p>\n\n\n\n

Registri dobrih i lo\u0161ih poslodavaca<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Do kraja idu\u0107e godine trebao bi biti uspostavljen i o\u010devidnik poslodavaca kod kojih je utvr\u0111en neprijavljeni rad, ali i o\u010devidnik \u201ebijelih poslodavaca\u201c, odnosno poslodavaca kod kojih poslodavci prilikom nadzora nisu utvrdili kr\u0161enje prava iz radnog odnosa. Oba o\u010devidnika bit \u0107e javno objavljena.<\/p>\n\n\n\n

\u201eRadnici imaju pravo znati da li je njihov potencijalni poslodavac odgovoran prema radnicima. S druge strane, potencijalni poslovni partneri i drugi gospodarski subjektu tako\u0111er imaju pravo na informacije o poslovanju poslodavaca u vezi neprijavljenog rada\u201c, navodi se u Nacionalnom programu.<\/p>\n\n\n\n

Kolektivni ugovori<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Jedna od mjera borbe protiv neprijavljenog rada je i uvo\u0111enje nadzora nad primjenom kolektivnih ugovora s pro\u0161irenom primjenom kada je rije\u010d o isplati minimalne pla\u0107e, \u0161to \u0107e tako\u0111er biti u djelokrugu rada inspektora rada.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska trenutno ima samo jedan potpisani kolektivni ugovor koji je, odlukom ministra zadu\u017eenog za rad, pro\u0161iren na cijelu djelatnosti, a rije\u010d je kolektivnom ugovoru za graditeljstvo \u2013 \u0161to je i djelatnost s najvi\u0161e otkrivenog rada na crno.<\/p>\n\n\n\n

Pro\u0161ireni kolektivni ugovor zna\u010di da je, prema odredbama Zakona o radu<\/a>, ministar rada na zahtjev svih potpisnika tog ugovora njegovu primjenu pro\u0161irio na sve poslodavce u odre\u0111enoj grani djelatnosti bez obzira jesu li oni \u010dlanovi udruge poslodavaca koja je dokument potpisala ili ne.<\/p>\n\n\n\n

To podrazumijeva, podsje\u0107a se u dokumentu, da su svi obrtnici i tvrtke koji posluju u odre\u0111enim sektorima obavezni po\u0161tovati i na svoje radnike primjenjivati odredbe kolektivnih ugovora dogovorenih i potpisanih i dogovorenih izme\u0111u sindikata i granskih udruga poslodavaca.<\/p>\n\n\n\n

Inspektori kontroliraju i primjenu odredbi Zakona o minimalnoj pla\u0107i<\/strong><\/a>, a u taj bi zakon trebalo ugraditi i obavezu kontrole primjene pro\u0161irenih kolektivnih ugovora jer se njima naj\u010de\u0161\u0107e reguliraju i minimalna primanja. Naime, kolektivnim ugovorom mogu\u0107e je ugovoriti minimalnu pla\u0107u ni\u017eu od zakonom propisanog.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSveobuhvatnom kontrolom propisanih najni\u017eih iznosa minimalnih pla\u0107a koje vrijede na \u010ditavom teritoriju Hrvatske i za sve poslodavce na koje se tako propisani iznosi odnose doprinijet \u0107e se pove\u0107anju i ujedna\u010davanju standarda radnika i njihovim boljim radnim uvjetima, a posljedi\u010dno i sprije\u010diti emigraciju kvalitetne i stru\u010dne radne snage, odnosno doprinijeti rje\u0161avanju problema negativnih demografskih trendova\u201c, navodi se u Nacionalnom programu suzbijanja rada na crno.<\/p>\n\n\n\n

U dva dokumenta, dva opre\u010dna mi\u0161ljenja Vlade<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vlada pritom isti\u010de kako je njenim politikama \u201epotrebno poticati bipartitno kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora, a \u010diju primjenu, na prijedlog svih stranaka kolektivnog ugovora, ministar nadle\u017ean za rad mo\u017ee pro\u0161iriti te u tu svrhu uvesti nadzor nadle\u017ene inspekcije nad primjenom kolektivnih ugovora koji imaju pro\u0161irenu primjenu\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, Vlada Nacionalnim programom suzbijanja rada na crno isti\u010de potrebu da svojim politikama poti\u010de kolektivno pregovaranje. To je suprotno njenom razmi\u0161ljanju iznesenom u stajali\u0161tu o EU direktivi o minimalnoj pla\u0107i, kada je ustvrdila da odredbe o poticanju socijalnog dijaloga od strane vlada ne bi trebale biti obvezuju\u0107e, a i zasmetala joj je te\u017enja Europske komisije da je najmanje 70 posto radnika pokriveno kolektivnim ugovorima.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to smo ranije pisali<\/strong><\/a>, stav je Hrvatske da odredbe o poticanju socijalnog dijaloga od strane same dr\u017eave kao i odredbe o postotku radnika koji trebaju biti obuhva\u0107eni kolektivnim ugovorima ne bi smjele biti obvezuju\u0107e, ve\u0107 da ih treba urediti \u201epravno neobvezuju\u0107im dokumentom\u201c. Naime, kako stoji u hrvatskom stajali\u0161tu, \u201edr\u017eava \u010dlanica bi trebala preuzeti obvezu utjecati na kolektivno pregovaranje na na\u010din da se pove\u0107a pokrivenost subjekata radnog odnosa kolektivnim ugovorima, pri \u010demu se ne uzima u obzir da kolektivno pregovaranje ovisi o volji strana koje bi kolektivno pregovarale\u201c.<\/p>\n\n\n\n

No kada je u pitanju spre\u010davanje rada na crno Vlada, o\u010dito, uvi\u0111a kako svojim politikama mo\u017ee i treba poticati kolektivno pregovaranje.<\/p>\n\n\n\n

Tko ne\u0107e imati pristup javnoj nabavi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Hrvatska planira donijeti i poseban Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada. Njime, bi me\u0111u ostalim trebalo dodatno pojasniti i osna\u017eiti razloge zbog kojih se gospodarski subjekti mogu isklju\u010diti iz postupka javne nabave. Naime, ve\u0107 je sada predvi\u0111ena mogu\u0107nost isklju\u010denja gospodarskih subjekata iz procesa javne nabave zbog kr\u0161enja obveza u podru\u010dju socijalnog i radnog prava, u praksi se kao problem javio \u201ena\u010din dokazivanja povreda\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Posebnim zakonom o suzbijanju neprijavljenog rada, kako se navodi, definirao bi se takav rad kao i njegovi pojavni oblici. Osim toga, razmotrilo bi se i uvo\u0111enje definicije samozaposlenosti \u201ekako bi se mogla suzbiti i la\u017ena samozaposlenost, obzirom da ista proizvodi niz negativnih u\u010dinaka\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: Faktograf<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Osim \u0161to \u0107e poslodavci pla\u0107ati kazne zbog zapo\u0161ljavanja na crno, planira se i uvo\u0111enje javnih registara dobrih i lo\u0161ih poslodavaca. Inspektori rada Dr\u017eavnog inspektorata tijekom 2020. godine obavili su 8.101 inspekcijskih nadzora primjene propisa u podru\u010dju radnih odnosa. Pritom su privremeno zabranili obavljanje djelatnosti kod 168 poslodavaca kod kojih su zatekli radnike u nezakonitom radu, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1403","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1403","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1403"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1403\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1403"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1403"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1403"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}