{"id":1418,"date":"2021-01-31T10:48:16","date_gmt":"2021-01-31T09:48:16","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=1418"},"modified":"2021-01-31T10:48:16","modified_gmt":"2021-01-31T09:48:16","slug":"hrvatska-protiv-prijedloga-europske-komisije-o-sirenju-kolektivnih-ugovora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/hrvatska-protiv-prijedloga-europske-komisije-o-sirenju-kolektivnih-ugovora\/","title":{"rendered":"Hrvatska protiv prijedloga Europske komisije o \u0161irenju kolektivnih ugovora"},"content":{"rendered":"
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

<\/strong><\/a><\/p>\n\n\n\n

\u010clanice EU raspravljaju o direktivi o minimalnoj pla\u0107i. Hrvatska, iako deklarativno pozdravlja direktivu, ne odobrava od Komisije proklamirani cilj da kolektivnim ugovorima pokrije 70 posto radnika.<\/p>\n\n\n\n

Minimalne pla\u0107e u ve\u0107ini zemalja Europske unije (EU) nisu adekvatne te je stoga Europska komisija (EK), nakon provedenih konzultacija, krajem listopada predlo\u017eila dono\u0161enje Direktive o primjerenim minimalnim pla\u0107ama u Europi.<\/p>\n\n\n\n

 Minimalne pla\u0107e u ve\u0107ini zemalja Europske unije (EU) nisu adekvatne te je stoga Europska komisija (EK), nakon provedenih konzultacija, krajem listopada predlo\u017eila dono\u0161enje Direktive o primjerenim minimalnim pla\u0107ama u Europi<\/strong><\/a>.<\/p>\n\n\n\n

O tekstu tog dokumenata zapo\u010dele su konzultacije me\u0111u \u010dlanicama EU, a ve\u0107 sada dosta dr\u017eava, uz na\u010delnu podr\u0161ku budu\u0107em zakonodavnom rje\u0161enju, iznosi niz kritika na sadr\u017eaj dokumenta.<\/p>\n\n\n\n

Komisija je zakonodavno rje\u0161enje predlo\u017eila kako bi radnici u Uniji, gdje god bili zaposleni, bili za\u0161ti\u0107eni instrumentom primjerene minimalne pla\u0107e kojim im se omogu\u0107uje pristojan \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

\u201eAko su primjerene, minimalne pla\u0107e imaju pozitivan socijalni u\u010dinak, ali i \u0161ire gospodarske koristi jer se smanjuje nejednakost pla\u0107a, odr\u017eava doma\u0107a potra\u017enja te ja\u010daju poticaji za rad. Primjerene minimalne pla\u0107e mogu pomo\u0107i i u smanjenju razlike u pla\u0107ama izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena jer minimalnu pla\u0107u \u010de\u0161\u0107e zara\u0111uju \u017eene. Prijedlogom se usto osigurava po\u0161teno tr\u017ei\u0161no natjecanje te tako \u0161tite poslodavci koji radnicima ispla\u0107uju pristojne pla\u0107e\u201c, navela je EK.<\/p>\n\n\n\n

Pritom je EK istaknula kako je trenuta\u010dna kriza uzrokovana koronavirusom posebno pogodila sektore s ve\u0107im udjelom radnika s niskim pla\u0107ama, kao \u0161to su \u010di\u0161\u0107enje, maloprodaja, zdravstvena i dugotrajna skrb te skrb u ku\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

\u201eOsiguravanje pristojnog \u017eivota za radnike i smanjenje siroma\u0161tva zaposlenih nije samo va\u017eno tijekom krize, nego je klju\u010dno i za odr\u017eiv i uklju\u010div gospodarski oporavak\u201c, istaknula je EK.<\/p>\n\n\n\n

Europska komisija: 70 posto radnika bi trebalo biti pokriveno kolektivnim ugovorima<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Minimalne pla\u0107e postoje u svim zemljama \u010dlanicama, no razli\u010dito se reguliraju. U 21 zemlji EU, a me\u0111u njima je i Hrvatska, minimalna pla\u0107a propisana je zakonom, dok je u \u0161est zemalja (Austrija, Cipar, Danska, Finska, Italija i \u0160vedska), kako navodi Komisija, ona predmet kolektivnog pregovaranja. Odnosno, ure\u0111uje se isklju\u010divo kolektivnim ugovorima.<\/p>\n\n\n\n

\u201eMe\u0111utim, u ve\u0107ini su dr\u017eava \u010dlanica minimalne pla\u0107e nedovoljne i\/ili na njih pravo ne ostvaruju svi radnici. Predlo\u017eenom se direktivom stoga u EU-u stvara okvir za primjerenije minimalne pla\u0107e i \u0161ire kori\u0161tenje tog instrumenta kako bi se za\u0161titili radnici\u201c, ustvrdila je EK.<\/p>\n\n\n\n

No cilj direktive nije uskla\u0111ivanje razine minimalnih pla\u0107a unutar EU-a, niti uspostava jednoobraznog mehanizma za odre\u0111ivanje minimalnih pla\u0107a u dr\u017eavama \u010dlanicama, jer Unija u tim pitanjima nema nadle\u017enost. Cilj je uspostaviti minimalne uvjete za odre\u0111ivanje adekvatne minimalne pla\u0107e s jasnim i stabilnim kriterijima, koji \u0107e biti redovito i pravodobno dopunjavani te osigurati uklju\u010denost socijalnih partnera.<\/p>\n\n\n\n

Naime, EK navodi da zemlje koje minimalne pla\u0107e dogovaraju kroz kolektivne pregovore u pravilu imaju manje radnika s minimalnim pla\u0107ama i one su uglavnom ve\u0107e nego u zemljama u kojima se to zakonski propisuje. Komisija stoga preporu\u010duje kolektivno pregovaranje te navodi kako bi pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima trebala biti najmanje na razni od 70 posto.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, zemlje koje minimalne pla\u0107e propisuju zakonom trebaju uspostaviti jasne, transparentne i stabilne kriterije za odre\u0111ivanje adekvatnosti minimalnih pla\u0107a. Ti kriteriji, smatra Komisija, trebaju uklju\u010divati barem kupovnu mo\u0107 minimalnih pla\u0107a i uzimati u obzir poreze i socijalne benefite, op\u0107i rast bruto pla\u0107a, razvoj produktivnosti.<\/p>\n\n\n\n

Vlada RH \u0161titi pravo radnika da se u sindikat \u2013 ne udru\u017ei<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prijedlog EK o tome da bi najmanje 70 posto radnika trebao biti pokriven kolektivnim ugovorima, izazvao je najvi\u0161e prijepora u dosada\u0161njem usugla\u0161avanju na razini \u010dlanica EU. Taj detalj i za Hrvatsku je \u201esporno\u201c odnosno \u201eotvoreno pitanje\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u201eHrvatska smatra da je prag od 70 posto pokrivenosti kolektivnim ugovorima, koji je o\u010digledno postavljen kao ideal kojemu treba te\u017eiti, previsok te da ni\u010dime nije opravdano odre\u0111ivanje upravo navedenog udjela, a ne primjerice 65 ili 75 posto\u201c, navodi Hrvatska u svom stajali\u0161tu<\/strong><\/a> na tekst direktive. Dodaje pritom da pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima, izme\u0111u ostalog, ovisi o volji radnika za udru\u017eivanjem u sindikate, a \u201eosnovno na\u010delo slobode udru\u017eivanja obuhva\u0107a i pravo radnika da se u sindikat ne udru\u017ee\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Prijedlog direktive predvi\u0111a i obavezu dr\u017eava \u010dlanica u poduzimanju mjera za promicanje izgradnje i ja\u010danje kapaciteta socijalnih partnera za sudjelovanje u kolektivnom pregovaranju o odre\u0111ivanju pla\u0107a te poticanje konstruktivnih, smislenih i utemeljenih pregovora o pla\u0107ama me\u0111u socijalnim partnerima.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska smatra upitnim, promatraju\u0107i te odredbe isklju\u010divo s pravne strane, ulazi li se njima u djelokrug predlo\u017eene direktive jer je njeno \u201epodru\u010dje minimalna pla\u0107a, a ne kolektivno pregovaranje\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Stav je Hrvatske da odredbe o poticanju socijalnog dijaloga od strane same dr\u017eave kao i odredbe o postotku radnika koji trebaju biti obuhva\u0107eni kolektivnim ugovorima ne bi smjele biti obvezuju\u0107e, ve\u0107 da ih treba urediti \u201epravno neobvezuju\u0107im dokumentom\u201c. Naime, kako stoji u hrvatskom stajali\u0161tu, \u201edr\u017eava \u010dlanica bi trebala preuzeti obvezu utjecati na kolektivno pregovaranje na na\u010din da se pove\u0107a pokrivenost subjekata radnog odnosa kolektivnim ugovorima, pri \u010demu se ne uzima u obzir da kolektivno pregovaranje ovisi o volji strana koje bi kolektivno pregovarale\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska u skupini zemalja s niskim pla\u0107ama<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zbog \u010dega je Hrvatskoj problemati\u010dno propisivanje obaveze da je najmanje 70 posto radnika pokriveno kolektivnim ugovorima, najzornije prikazuje trenutno stanje o pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska pripada skupini 10 zemalja EU s niskim pla\u0107ama. Osim nje, u toj su grupi Bugarska, Rumunjska, Litva, Latvija, Ma\u0111arska, Poljska, Slova\u010dka, Estonija i \u010ce\u0161ka.<\/p>\n\n\n\n

Pla\u0107ama ugovorenim kolektivnim pregovaranjem, pokazuju podaci ETUC-a iz rujna 2020. godine<\/strong><\/a>, u Hrvatskoj je pokriveno svega 45 posto radnika. Tijekom dva desetlje\u0107a ta je pokrivenost pala 19 posto.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, Hrvatska u skupini tih deset promatranih zemalja stoji najbolje. Najbli\u017ea joj je \u010ce\u0161ka s pokriveno\u0161\u0107u od 30 posto, dok su sve ostale zemlje ispod tog postotka. Primjerice, u Slova\u010dkoj je kolektivnim ugovorima pokriveno 25 posto radnika, Ma\u0111arskoj 21 posto, Poljskoj 17 posto radnika, a u Bugarskoj i Rumunjskoj po 23 posto radnika.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljiv je i podatak koliko je radnika u tim zemljama, u periodu od 2000. do 2020. godine, ostalo bez za\u0161tite sindikata. I dok je u Hrvatskoj zabilje\u017een pad od 19 posto, u Rumunjskoj je on \u010dak 77 posto, a u Bugarskoj 33 posto, u Slova\u010dkoj 26 posto, u Ma\u0111arskoj 17 posto. U ostalim zemljama bilje\u017ei se pad od \u010detiri do osam posto.<\/p>\n\n\n\n

Ciljanih 70 posto ve\u0107 je dosegnula ili znatno prema\u0161ila \u010detvrtina zemalja EU<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Istodobno, kolektivnim ugovorima je na razini EU27 pokriveno 61 posto radnika. Daleko iznad tog prosjeka su Danska (82 posto), Belgija (93 posto), Francuska (94 posto), Austrija (98 posto). Predlo\u017eenom direktivom ciljanih najmanje 70 posto radnika obuhva\u0107enih kolektivnim pregovorima, ve\u0107 su sada dosegnule i Nizozemska, Portugal te Slovenija.<\/p>\n\n\n\n

Europska konfederacija sindikata, ba\u0161 kao i EK, ukazuje da je razina pla\u0107a u Europi usko povezana s tim jesu li radnici obuhva\u0107eni kolektivnim ugovorima ili ne. Tako u devet od deset \u010dlanica EU s najni\u017eim prosje\u010dnim i minimalnim pla\u0107ama, svega 7 do 30 posto radnika ima pla\u0107e koje su ugovorene pregovorima sa sindikatima.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, u sedam od 10 zemalja u kojima se bilje\u017ee najvi\u0161e pla\u0107e, vi\u0161e od 70 posto radnika \u201epokriveno\u201c je pregovorima sa sindikatima.<\/p>\n\n\n\n

No, kako ETUC upozorava, problemi postoje u svakoj zemlji pa tako npr. u Njema\u010dkoj 19 milijuna radnika nije obuhva\u0107eno kolektivnim pregovaranjem. U cijeloj Europskoj uniji, rije\u010d je o 76 milijuna radnika ili 39 posto svih zaposlenih.<\/p>\n\n\n\n

Odredbe direktive o primjerenim minimalnim pla\u0107ama u dijelu koji govori da bi najmanje 70 posto radnika trebalo biti pokriveno kolektivnim ugovorima nisu sporne samo Hrvatskoj, ve\u0107 i dijelu drugih zemalja s ni\u017eim pla\u0107ama i niskom obuhvatom radnika kolektivnim ugovorima. To je pitanje tako otvoreno i za Slova\u010dku, Poljsku, Litvu, Latviju, \u010ce\u0161ku, Ma\u0111arsku. No, EK isti\u010de kako prijedlog direktive ne name\u0107e dr\u017eavama \u010dlanicama dosezanje praga koji se odnos na pokrivenost radnika koji primaju minimalnu pla\u0107u kolektivnim ugovorima.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, razvijenije zemlje s kulturom kolektivnog pregovaranja pitaju se kako \u0107e se to odraziti na njihov model socijalnog dijaloga. Primjerice, Danska isti\u010de kako \u017eeli zadr\u017eati model bez utjecaja politike i ubudu\u0107e te je protiv svakog prijedloga koji bi mogao potkopati njihov model tr\u017ei\u0161ta rada direktno ili indirektno. Ta je zemlja jedina u kojoj je u periodu od 2000. do 2020. godine do\u0161lo do porasta broja radnika koji su pokriveni kolektivnim ugovorima i to za pet posto. Sli\u010dno razmi\u0161lja i Austrija.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska protiv mije\u0161anja dr\u017eave, unato\u010d proklamiranog dijaloga preko GSV-a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Poticanje socijalnog dijaloga kroz direktivu o minimalnoj pla\u0107i, primjerice, nije sporno Belgiji i Bugarskoj koje tu inicijativu pozdravljaju. Hrvatska smatra da te odredbe ne trebaju biti obvezuju\u0107e te da tu dr\u017eava ne bi trebala imati utjecaja.<\/p>\n\n\n\n

Istodobno, da bi dr\u017eava trebala imati aktivnu ulogu u razvoju socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja proizlazi iz Sporazuma o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vije\u0107a<\/strong><\/a> (GSV). To je tripartitno tijelo sastavljeno od Vlade i predstavnika socijalnih partnera \u2013 sindikata i poslodavaca.<\/p>\n\n\n\n

\u201eVlada i socijalni partneri suglasni su da je socijalni dijalog jedna od najva\u017enijih demokratskih vrednota dru\u0161tva i temeljni uvjet zajedni\u010dkog djelovanja na ostvarivanju postavljenih ciljeva i postizanja konsenzusa o razvoju hrvatskog dru\u0161tva\u201c, stoji u Sporazumu o osnivanju GSV-a.<\/p>\n\n\n\n

GSV se, nadalje, osniva radi za\u0161tite i promicanja gospodarskih i socijalnih prava, odnosno interesa radnika i poslodavaca, vo\u0111enja uskla\u0111ene gospodarske, socijalne i razvojne politike te poticanja, sklapanja i primjene kolektivnih ugovora.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: Faktograf.hr<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010clanice EU raspravljaju o direktivi o minimalnoj pla\u0107i. Hrvatska, iako deklarativno pozdravlja direktivu, ne odobrava od Komisije proklamirani cilj da kolektivnim ugovorima pokrije 70 posto radnika. Minimalne pla\u0107e u ve\u0107ini zemalja Europske unije (EU) nisu adekvatne te je stoga Europska komisija (EK), nakon provedenih konzultacija, krajem listopada predlo\u017eila dono\u0161enje Direktive o primjerenim minimalnim pla\u0107ama u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1418","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1418","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1418"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1418\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1418"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1418"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1418"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}