Rad od ku\u0107e bi mogao biti jedna od trajnih promjena koje \u0107e izazvati pandemija i zato i poslodavci i radnici moraju razumjeti odrednice produktivnosti i subjektivne dobrobiti rada od ku\u0107e. Prije pandemije u Republici Hrvatskoj je samo 1,9 posto zaposlenika radilo od doma. Sad ih tako radi vi\u0161e od tre\u0107ine zaposlenih. <\/p>\n\n\n\n
Ljude \u010diji se radni \u017eivot promijenio pod utjecajem pandemije mogu se podijeliti u tri skupine, od kojih svaka ima svoje izazove u doba korona krize. Prva skupina su ljudi \u010diji je rad neophodan i koji su zbog prirode posla izlo\u017eeni zdravstvenoj pogibelji. Tu su, prije svega, zdravstveni radnici, ali i trgovci, razne vrste dostavlja\u010da, novinari, policija, odgojitelji u vrti\u0107ima… Druga skupina su radnici koji su zbog u\u010dinaka pandemije djelomi\u010dno ili potpuno onemogu\u0107eni u obavljanju svog posla pa im prijeti nesigurnost prihoda ili \u010dak otkaz, primjerice zaposlenici u industriji organizacije doga\u0111aja, povremenom prijevozu… Tre\u0107a skupina su ljudi koji zbog potrebe izbjegavanja fizi\u010dkog kontakta svoj posao djelomi\u010dno ili potpuno moraju raditi od ku\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Na temelju provedene ankete za vrijeme karantene do\u0161lo se do podataka da je tek ne\u0161to vi\u0161e od tre\u0107ine radnika povremeno ili stalno radilo od ku\u0107e. Dodatne analize pokazale su da je rad od ku\u0107e \u010dvrsto povezan s vi\u0161im obrazovanjem. Primjerice, me\u0111u gra\u0111anima sa srednjom i osnovnom stru\u010dnom spremom, samo je 14% onih koji su svoje poslove mogli uglavnom obavljati od ku\u0107e dok je me\u0111u visokoobrazovanima ne\u0161to manje od polovine radilo ve\u0107inu tjedna od ku\u0107e\u201d, ka\u017ee dr. sc. Zvonimir Gali\u0107, profesor na Katedri za psihologiju rada Odsjeka za psihologiju zagreba\u010dkog Filozofskog fakulteta koji je proveo veliko istra\u017eivanje o psiholo\u0161kim i dru\u0161tvenim aspektima rada od ku\u0107e, zajedno s kolegama sa zagreba\u010dkog Ekonomskog fakulteta i iz Prizme \u2013 centra za poslovnu inteligenciju.<\/p>\n\n\n\n
Gali\u0107 dodaje kako je po Eurostat-ovu istra\u017eivanju iz 2019. godine Republika Hrvatska bila na za\u010delju Europske unije u u\u010destalosti rada od ku\u0107e. Od ku\u0107e je prije pandemije uvijek radilo samo 1,9%, a ponekad 5% ljudi.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanja su pokazala da su produktivniji i zadovoljniji radom od ku\u0107e oni koji imaju bolje tehni\u010dke uvjete, koji su vje\u0161tiji s informacijskim tehnologijama, koji su ina\u010de savjesniji i emocionalno stabilniji, imaju manje te\u0161ko\u0107a u uskla\u0111ivanju obiteljskog i poslovnog \u017eivota, bolje strukturiraju dan i redovito se psiholo\u0161ki odvajaju od posla. Oni koji su i prije ove pandemije radili od ku\u0107e, smatrali su, da su u novonastalim okolnostima kada su prisutni i drugi \u010dlanova ku\u0107anstva, manje u\u010dinkoviti nego prije. Kona\u010dno, va\u017ena odrednica subjektivne dobrobiti radnika koji rade od ku\u0107e je spol. Kako na \u017eene pada ve\u0107i udio ku\u0107anskih poslova i brige o djeci, one su izvje\u0161tavale o lo\u0161ijoj subjektivnoj dobrobiti od mu\u0161karaca kad su radile od doma.<\/p>\n\n\n\n
Veliki izazov rada od ku\u0107e je \u0161to je te\u0161ko odvojiti privatno i poslovno iz razloga \u0161to se fizi\u010dki dijeli prostor gdje se \u017eivi i radi. To dugoro\u010dno utje\u010de na mentalno zdravlje i motivaciju za posao. Preveliko prepletanje radnog i privatnog \u017eivota dugoro\u010dno vodi izgaranju, koje karakterizira naru\u0161eno psihi\u010dko zdravlje i smanjena u\u010dinkovitost.<\/p>\n\n\n\n
Za radnike povremeni rad od ku\u0107e mo\u017ee predstavljati priliku da u nekim \u017eivotnim razdobljima ostvare bolju ravnote\u017eu privatnog i poslovnog \u017eivota, izbjegnu ometanje dok rade na va\u017enim projektima, pametnije iskoriste vrijeme koje tro\u0161e na putovanje na posao. Istovremeno, uz ote\u017eano psiholo\u0161ko odvajanje od posla, va\u017ean izazov mo\u017ee predstavljati ote\u017eana komunikacija sa suradnicima te osje\u0107aj socijalne izoliranosti koji mo\u017ee biti osobito te\u017eak nekim skupinama kao \u0161to su samci ili ljudi sa slabim dru\u0161tvenim mre\u017eama izvan posla.<\/p>\n\n\n\n
Za poduzetnike i gospodarstvo priliku predstavlja potencijalna u\u0161teda na najmu poslovnih prostora i re\u017eijama, a prijetnju i priliku fleksibilnost koju moraju pokazati u svakodnevnom upravljanju ljudima. Rad od ku\u0107e poslodavcima nudi mogu\u0107nost da budu fleksibilniji u pogledu dostupne radne snage jer \u0107e nedostatak radne snage i iseljavanje ponovno biti dr\u017eavni problemi broj jedan \u010dim zavr\u0161i pandemija. Dr\u017eavi se pru\u017ea prilika za ravnomjerniji razvoj regija ako \u0107e primjerice ljudi imati mogu\u0107nost \u017eivota u zna\u010dajno jeftinijoj Slavoniji jer ve\u0107inu posla mogu obavljati online.<\/p>\n\n\n\n
Psiholog i doktor ekonomije doc dr. sc. Kre\u0161imir \u017dnidar, direktor Prizme – centra za poslovnu inteligenciju istaknuo je da su ne tako davno samo top menad\u017eeri bili ti kojima su e-mailovi i poruke stizali u svako doba dana. Danas je gotovo svima tako i mnogima je to veliki \u0161ok i nisu sretni zbog toga. Radnik misli da nije u redu da dobiva upite ili zadatke izvan radnog vremena, a poslodavac ka\u017ee da jedva pre\u017eivljava. Tako\u0111er, radnik i poslodavac razli\u010dito procjenjuju efikasnost rada. Rijetko kada \u0107e poslodavac radniku re\u0107i \u2013 \u2018ubio si se od posla\u2019, a radnik ne\u0107e ba\u0161 do\u0107i \u0161efu i priznati \u2013\u2018nisam ni\u0161ta radio\u2019.<\/p>\n\n\n\n
Uza sve to, ljudi u na\u0161em dru\u0161tvu, prema njegovim rije\u010dima, tisu\u0107ama godina komuniciraju licem u lice. Sada se i to promijenilo. Facijalna ekspresija va\u017ean je dio neverbalne komunikacije. Maske mogu biti problem jer je sugovornicima pod maskama prilikom razgovora u\u017eivo te\u017ee prepoznati emociju na licu, a i komunikacija koja se odvija isklju\u010divo digitalnim putem nam je tako\u0111er \u010dudna.<\/p>\n\n\n\n
Dio zanimanja \u0107e zadr\u017eati rad kod ku\u0107e kao praksu i jednog dana kada pro\u0111e pandemija, a da bi to funkcioniralo, mora postajati zakonska regulativa koja \u0161titi i radnika i poslodavca. Osim ovoga promijenit \u0107e se i stil \u017eivota jer \u0107e dio ljudi iz gradova odlaziti u manje sredine jer \u0107e im za posao biti svejedno gdje se nalaze, a \u017eivot u manjem mjestu mo\u017ee biti ugodniji i jeftiniji. Svi koji \u017eele raditi svoje poslove, morat \u0107e se, htjeli – ne htjeli, prilagoditi novim tehnologijama pa tako i komunikacijskim kanalima.<\/p>\n\n\n\n
Sociolog s Instituta za dru\u0161tvena istra\u017eivanja dr. sc. Teo Matkovi\u0107 isti\u010de kako je jo\u0161 od 90-ih godina, kada su se pojavili mobilni telefoni i druge tehnologije brze komunikacije, postalo mnogo te\u017ee razdvojiti radno od slobodnog vremena.<\/p>\n\n\n\n
Od radnika se na poslu puno \u010de\u0161\u0107e o\u010dekuje da bude na raspolaganju i da se bavi poslom izvan radnog vremena. Zakon o radu jo\u0161 uvijek to precizno ne regulira, a pogotovo poslodavci u ugovorima ne preciziraju. Neki su ljudi i prije dosta radili kod ku\u0107e, recimo pisci i novinari. \u201eDanas od ku\u0107e rade i mnoga druga zanimanja. Tehnologije nam omogu\u0107avaju da svuda sa sobom nosimo ra\u010dunalo i mobitel pomo\u0107u kojih mo\u017eemo raditi\u201d, ka\u017ee Matkovi\u0107 te upu\u0107uje na nedavno objavljeno Eurostat-ovo istra\u017eivanje provedeno pro\u0161le godine, neposredno prije izbijanja korona epidemije, u kojem je 17% anketiranih zaposlenika iz raznih zemalja \u010dlanica EU potvrdilo da su ih nadre\u0111eni nekoliko puta u protekla dva mjeseca zvali u njihovo slobodno vrijeme. S tim se na europskoj razini suo\u010dilo 20% zaposlenika i 14% zaposlenica, a najvi\u0161e su pogo\u0111eni zaposleni u sektoru nekretnina, komunikacija, ali sve vi\u0161e i razna administrativna i tehni\u010dka zanimanja. Postotak raste \u0161to je vi\u0161a funkcija zaposlenika, pa je tako 28% zaposlenih na rukovode\u0107im funkcijama primalo pozive s poslovnim zadacima i izvana svog radnog vremena.<\/p>\n\n\n\n
Europska zaklada za pobolj\u0161anje \u017eivotnih i radnih uvjeta (Eurofound), agencija EU, nedavno je objavila studiju \u201c\u017divot, rad, Covid-19\u201d koja je nastala na temelju istra\u017eivanja provedenog za vrijeme lockdowna u travnju ove godine te u srpnju kada se ve\u0107ina aktivnosti vratila u normalu. Jedan je od najva\u017enijih zaklju\u010daka da je podjednak broj ispitanika i u travnju i u srpnju strahovao da \u0107e u idu\u0107a tri mjeseca izgubiti posao, njih oko 40%. Tre\u0107ina je priznala da radi manje nego prije izbijanja pandemije. Vi\u0161e od tri \u010detvrtine radnika u srpnju se izjasnilo da \u017eeli nastaviti raditi od ku\u0107e, barem povremeno, i jednoga dana kada pro\u0111e opasnost od \u0161irenja zaraze. Ve\u0107ina isti\u010de pozitivna iskustva rada od ku\u0107e, no tek malobrojni ka\u017eu da bi voljeli stalno tako raditi. Najve\u0107i broj ispitanika bi u budu\u0107nosti htio kombinirati rad od ku\u0107e s odlaskom na posao. Istra\u017eiva\u010di su zaklju\u010dili kako su nova pravila uvedena u doba pandemije kod mnogih izbrisala jasnu granicu izme\u0111u posla i privatnog \u017eivota, zbog \u010dega je sve ve\u0107i broj radnika u riziku od fizi\u010dke i emocionalne iscrpljenosti te se diljem Europe sve glasnije javljaju inicijative koje zagovaraju pravo radnika da se isklju\u010di, odnosno da ne bude dostupan te da se ne mora javljati \u0161efu izvan radnog vremena osim ako to nije dogovoreno i pla\u0107eno.<\/p>\n\n\n\n
Dr. sc. Matkovi\u0107 ka\u017ee kako su u poslu ipak jako va\u017eni osobni kontakti i radno vrijeme te prema njegovim rije\u010dima, odlazak na posao je ljudima \u010desto odmak od privatnog \u017eivota i obrnuto pa im postaje problemati\u010dno kada se sve to stopi na jednom mjestu, pogotovo ako vi\u0161e \u010dlanova obitelji radi od ku\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
”Nekome je dra\u017ee raditi od ku\u0107e, a nekome iz ureda. Vjerojatno \u0107e, kada pro\u0111e pandemija, 20 do 40% ljudi nastaviti raditi kod ku\u0107e. Bilo bi izvrsno kada bi zaposlenici mogli sami birati\u201d, govori Matkovi\u0107 i napominje kako bi onima koji rade od ku\u0107e u vlastitom prostoru i vlastitim alatima to trebalo biti nadokna\u0111eno kao \u0161to je i predvi\u0111eno \u010dlankom 17. Zakona o radu kojim je reguliran rad od ku\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Kre\u0161imir Sever naglasio je da u nekim europskim zemljama se sve vi\u0161e govori o pravu radnika da ga poslodavac ne mo\u017ee dobiti na telefon ili e-mail nakon radnog vremena. Uglavnom iskustva radnika o radu od ku\u0107e su razli\u010dita. Neki ka\u017eu da im je izvrsno jer ne gube vrijeme na putovanje na posao, a to su uglavnom oni koji kod ku\u0107e imaju dobre radne uvjete. No, ima i onih kojima nedostaje stambenih kvadrata, posebice mladim obiteljima od kojih neke \u017eive s roditeljima. Tu je i problem neodgovaraju\u0107e opreme, lo\u0161ih stolica, sporog interneta\u2026 Tu je i pitanje dodatne potro\u0161nje energije jer ljudi koji rade od ku\u0107e vi\u0161e tro\u0161e na grijanje, hla\u0111enje, struju, internet, telefon\u2026Po\u010deli su im nedostajati kolege i usputna \u0107askanja. Tako\u0111er, dobar dio menad\u017ementa nije se sna\u0161ao u poslu kada nisu imali svoje podre\u0111ene fizi\u010dki blizu. Malo-pomalo produ\u017euje se radno vrijeme da bi na kraju ispalo da se radi po cijele dane.<\/p>\n\n\n\n
Osim toga neki ljudi koji rade od ku\u0107e su po cijele dane u pid\u017eami, vi\u0161e ne peru ujutro zube, lo\u0161e se hrane, malo se kre\u0107u i jedini socijalni kontakt je onaj kada oti\u0111u do du\u0107ana u nabavku. Neki radnici tvrde da im nedostatak socijalizacije na poslu lo\u0161e utje\u010de na psihi\u010dko i fizi\u010dko zdravlje jer se sve vi\u0161e otu\u0111uju i sve manje se kre\u0107u. U nekim obiteljima rad od ku\u0107e lo\u0161e odra\u017eava na odnose me\u0111u \u010dlanovima koji, po novome, vi\u0161e vremena provode pod zajedni\u010dkim krovom, ali na kraju imaju manje vremena za dru\u017eenje jer im se radno vrijeme razvu\u010de do kasno nave\u010der. Stoga bi trebalo definirati radno vrijeme i pravo radnika na nedostupnost jer bi svaki \u010dovjek trebao imati i pravo na privatnost.<\/p>\n\n\n\n
Rad od ku\u0107e ima mnogo dobrih strana i za radnika i za poslodavca. Samo ga treba malo bolje regulirati kako bi te dobre strane jo\u0161 vi\u0161e do\u0161le do izra\u017eaja, a one lo\u0161e se uklonile ili svele na minimum. Pritom treba rije\u010d dati i poslodavcima i radnicima, ali i psiholozima, sociolozima i drugima koji se brinu o fizi\u010dkom i mentalnom zdravlju ljudi. Najbolje \u0107e posao obaviti zadovoljni radnici i onda kada su kod ku\u0107e i kada do\u0111u na radno mjesto gdje se sretnu sa svojim kolegama i poslodavcem i sretni su da se vide i razgovaraju, zaklju\u010dio je Sever.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Rad od ku\u0107e bi mogao biti jedna od trajnih promjena koje \u0107e izazvati pandemija i zato i poslodavci i radnici moraju razumjeti odrednice produktivnosti i subjektivne dobrobiti rada od ku\u0107e. Prije pandemije u Republici Hrvatskoj je samo 1,9 posto zaposlenika radilo od doma. Sad ih tako radi vi\u0161e od tre\u0107ine zaposlenih. Ljude \u010diji se radni […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1448","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1448","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1448"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1448\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1448"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1448"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1448"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}