{"id":1547,"date":"2020-06-06T21:04:52","date_gmt":"2020-06-06T19:04:52","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=1547"},"modified":"2020-06-06T21:04:52","modified_gmt":"2020-06-06T19:04:52","slug":"europska-komisija-kaze-da-najniza-placa-u-hrvatskoj-treba-biti-barem-3-500-kuna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/europska-komisija-kaze-da-najniza-placa-u-hrvatskoj-treba-biti-barem-3-500-kuna\/","title":{"rendered":"Europska komisija ka\u017ee da najni\u017ea pla\u0107a u Hrvatskoj treba biti barem 3.500 kuna"},"content":{"rendered":"
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

 Europska komisija pokrenula je drugu fazu savjetovanja s europskim sindikatima i udrugama poslodavaca o tome kako osigurati pravedne minimalne pla\u0107e za sve radnike u Europskoj uniji. To je bilo potrebno kako bi se popravila \u0161teta koju su nanijele ekonomske politike EU-a nakon krize 2008. godine, i od koje se brojni radnici jo\u0161 uvijek nisu oporavili, ali i kako bi se odgovorilo na posljedice koronakrize, poru\u010dila je Europska konfederacija sindikata (ETUC) na dan pokretanja druge faze savjetovanja.<\/p>\n\n\n\n

Pandemija i zatvaranje ekonomije poja\u010dali su potrebu da se EU anga\u017eira na smanjivanju sve ve\u0107ih razlika u pla\u0107ama i suzbijanju siroma\u0161tva zaposlenih stoga je osiguranje pravedne minimalne pla\u0107e politi\u010dko obe\u0107anje i prioritet nove predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.<\/p>\n\n\n\n

Za oporavak i izgradnju pravednih i otpornih gospodarstava klju\u010dno je osigurati da svi radnici u EU zara\u0111uju dovoljno za pristojan \u017eivot, pri \u010demu minimalne pla\u0107e imaju va\u017enu ulogu. Eurospska komisija isti\u010de da su one relevantne i u zemljama koje se oslanjaju isklju\u010divo na kolektivne ugovore o minimalnim pla\u0107ama i u onima koje imaju zakonski propisanu minimalnu pla\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Daljnja aktivnost temeljit \u0107e se na na\u010delima koja po\u010divaju na tome da minimalna pla\u0107a treba ranjivim skupinama radnika omogu\u0107iti financijsku rezervu u te\u0161kim vremenima, dati ve\u0107i poticaj za rad i time pove\u0107ati produktivnost, smanjiti razlike izme\u0111u pla\u0107a u dru\u0161tvu, pove\u0107ati doma\u0107u potra\u017enju i otpornost gospodarstva te pridonijeti smanjivanju razlike u pla\u0107ama izme\u0111u spolova.<\/p>\n\n\n\n

Ursula von der Leyen ipak isti\u010de da ne\u0107e postojati univerzalna minimalna pla\u0107a, ali \u0107e se uva\u017eavati praksa pojedinih zemalja da se to pitanje rje\u0161ava kolektivnim ugovorima ili zakonskim odredbama.<\/p>\n\n\n\n

Europska konfederacija sindikata ve\u0107 dugo zahtijeva da minimalna pla\u0107a iznosi barem 60 posto srednje pla\u0107e u dr\u017eavi te da je dovoljna za potro\u0161a\u010dku ko\u0161aricu. ETUC dokument Komisije predstavlja napredak jer priznaje potrebu da se osigura da radnici mogu pregovarati pravednu pla\u0107u ja\u010danjem kolektivnog pregovaranja, zajedno s mjerama koje mogu pove\u0107ati zakonski utvr\u0111enu minimalnu pla\u0107u. Me\u0111utim, istodobno jo\u0161 uvijek nije jasno na koji na\u010din Komisija planira ostvariti te ciljeve.<\/p>\n\n\n\n

ETUC i dalje inzistira da Komisija uvede prave mjere kojima bi se podr\u017eali pregovori sindikata i poslodavaca o pla\u0107i, jer je kolektivno pregovaranje jedini na\u010din na koji se i minimalne i sve ostale pla\u0107e mogu podi\u0107i diljem EU-a. Kao jedan od na\u010dina, ETUC predla\u017ee da se poslodavcima koji odbijaju pregovarati sa sindikatom uskrate potpore, javni natje\u010daji i ostala javna sredstva.<\/p>\n\n\n\n

Od po\u010detka pandemije COVID-19 virusa u Europi gotovo 40% radnika u EU je u gorem polo\u017eaju nego prije krize, a vi\u0161e od 40% to tvrdi u 13 dr\u017eava \u010dlanica, me\u0111u kojima je i Hrvatska (uz Italiju, \u0160panjolsku, Poljsku, Rumunjsku, Portugal, Bugarsku, Sloveniju, Slova\u010dku, Gr\u010dku, Ma\u0111arsku, Cipar i Maltu). Skoro 50% radnika navodi kako im je od po\u010detka krize skra\u0107eno radno vrijeme, a to je slu\u010daj kod vi\u0161e od 50% u deset dr\u017eava \u010dlanica, me\u0111u kojima je, tako\u0111er, Hrvatska (uz Italiju, \u0160panjolsku, Francusku, Poljsku, Rumunjsku, Bugarsku, Gr\u010dku, Cipar i Maltu).<\/p>\n\n\n\n

Zanimljiva je \u010dinjenica da je izme\u0111u 2011. g. i 2018. g. ta ista Europska komisija izradila 50 \u201enacionalnih specifi\u010dnih preporuka\u201c kojima je tra\u017eila rezanje pla\u0107a te 38 preporuka kojima je tra\u017eila smanjenje sigurnosti zaposlenja i prava na kolektivno pregovaranje.<\/p>\n\n\n\n

Komisija je najavila kako \u017eeli ispraviti pogre\u0161ke iz pro\u0161losti i osigurati da se vi\u0161e ne ponove nakon dana\u0161nje krize stoga cilj je ispuniti dano obe\u0107anje o pravednim minimalnim pla\u0107ama i potaknuti kolektivno pregovaranje.<\/p>\n\n\n\n

Iznos minimalne pla\u0107e propisan je zakonom u 21 dr\u017eavi \u010dlanici, me\u0111u kojima je i Hrvatska, a u \u0161est \u010dlanica ugovoren je kolektivnim ugovorima.<\/p>\n\n\n\n

Kad se iznos minimalca iska\u017ee prema paritetu kupovne mo\u0107i, tada je raspon izme\u0111u najsiroma\u0161nijih i najbogatijih \u010dlanica su\u017eava na jedan prema tri te se kre\u0107e od 579 eura mjese\u010dno po paritetu kupovne mo\u0107i u Latviji ili 618 eura u Bugarskoj do 1.500 eura u Njema\u010dkoj ili 1.705 eura u Luksemburgu. Paritet kupovne mo\u0107i di\u017ee kupovnu mo\u0107 hrvatskog minimalca na gotovo 800 eura. Za Hrvatsku bi to zna\u010dilo da trenuta\u010dno nitko ne bi smio za puno radno vrijeme zara\u0111ivati ispod 4.425 kuna bruto, koliko je trenuta\u010dno 60-postotni medijan pla\u0107e. Bruto minimalac prema tom bi kriteriju bio 363 kune ve\u0107i od postoje\u0107ih 4.062 kune bruto, a kad je o netu rije\u010d, razlika bi bila oko 250 kuna, pa bi umjesto 3.250 kuna najslabije pla\u0107eni radnici zara\u0111ivali oko 3.500 kuna. \u017deljena granica od 60 posto srednjih hrvatskih primanja nije nedosti\u017ena ni za Hrvatsku, no problem Hrvatske je op\u0107e zaostajanje i za razvijenim zapadnim ekonomijama i za rastu\u0107im isto\u010dnim ekonomijama. U prosincu pro\u0161le godine bruto pla\u0107u vi\u0161u od tisu\u0107u eura imali su i Rumunji, a odavno su nas pretekli \u010cesi, Slovaci, Poljaci…<\/p>\n\n\n\n

U drugoj fazi savjetovanja koja \u0107e trajati do studenoga utvrdit \u0107e se mogu\u0107nosti djelovanja Europske unije kako bi se osiguralo da minimalne pla\u0107e budu utvr\u0111ene na primjerenoj razini i da se njima \u0161tite svi radnici. Socijalni su partneri u prvoj fazi savjetovanja prednost dali odre\u0111ivanju minimalne pla\u0107e kroz kolektivne pregovore. Europska unija najavljuje da \u0107e osigurati okvir za odre\u0111ivanje zakonski propisanih minimalnih pla\u0107a i njihovo redovno a\u017euriranje u skladu s jasnim i stabilnim kriterijima. Stoga Komisija razmatra i zakonodavne i ne zakonodavne instrumente, tj. direktivu u podru\u010dju radnih uvjeta i preporuku Vije\u0107a. Valdis Dombrovskis, izvr\u0161ni potpredsjednik nadle\u017ean za gospodarstvo, \u017eelio bi da svi radnici u EU budu za\u0161ti\u0107eni pravednom minimalnom pla\u0107om, \u0161to \u0107e im omogu\u0107iti da zarade dovoljno za dostojan \u017eivot bez obzira na to gdje rade.<\/p>\n\n\n\n

Socijalni partneri imaju klju\u010dnu ulogu u pregovaranju o pla\u0107ama na nacionalnoj i lokalnoj razini i trebali bi biti uklju\u010deni u odre\u0111ivanje minimalnih pla\u0107a u dr\u017eavama koje se oslanjaju isklju\u010divo na kolektivne ugovore o minimalnim pla\u0107ama i u onima koje imaju zakonski propisanu minimalnu pla\u0107u, kazao je Dombrovskis.<\/p>\n\n\n\n

Nicolas Schmit, povjerenik Europske komisije za zapo\u0161ljavanje i socijalna prava, izjavio je da su najslabije pla\u0107eni radnici u EU, a ve\u0107inu od njih \u010dine \u017eene, odr\u017eavali dru\u0161tva i gospodarstva na \u017eivotu kad su se zbog karantene sve druge djelatnosti morale zaustaviti.<\/p>\n\n\n\n

Paradoksalno, njih \u0107e kriza najvi\u0161e pogoditi. Jedan je od klju\u010dnih elemenata na\u0161e strategije oporavka inicijativa o minimalnim pla\u0107ama u EU, jer svatko zaslu\u017euje pristojan \u017eivotni standard, kazao je Schmit.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

 Europska komisija pokrenula je drugu fazu savjetovanja s europskim sindikatima i udrugama poslodavaca o tome kako osigurati pravedne minimalne pla\u0107e za sve radnike u Europskoj uniji. To je bilo potrebno kako bi se popravila \u0161teta koju su nanijele ekonomske politike EU-a nakon krize 2008. godine, i od koje se brojni radnici jo\u0161 uvijek nisu oporavili, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1547","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1547","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1547"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1547\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1547"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1547"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1547"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}