{"id":431,"date":"2026-01-13T16:57:07","date_gmt":"2026-01-13T15:57:07","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=431"},"modified":"2026-01-13T16:57:07","modified_gmt":"2026-01-13T15:57:07","slug":"hrvatske-place-daleko-ispod-europskog-prosjeka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/hrvatske-place-daleko-ispod-europskog-prosjeka\/","title":{"rendered":"Hrvatske pla\u0107e daleko ispod europskog prosjeka"},"content":{"rendered":"
\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Najnoviji Eurostatovi podaci o pla\u0107ama u Europi ponovno potvr\u0111uju ono \u0161to se u Hrvatskoj ve\u0107 dugo osje\u0107a na terenu. Europsko tr\u017ei\u0161te rada je zajedni\u010dko, ali pla\u0107e nisu ni pribli\u017eno u istoj ligi.<\/p>\n\n\n\n

Prema posljednjim podacima DZS-a, prosje\u010dna mjese\u010dna neto pla\u0107a u Hrvatskoj iznosila je 1.456 eura (bruto 2.025 eura), dok je minimalna pla\u0107a 970 eura bruto, odnosno 1.050 eura bruto od 1. sije\u010dnja 2026. godine.<\/strong> U takvom okviru pitanje vi\u0161e nije raste li pla\u0107a, nego koliko brzo Hrvatska hvata korak sa susjedima i dr\u017eavama u koje se naj\u010de\u0161\u0107e odlazi raditi.<\/p>\n\n\n\n

Usporedba, na\u017ealost, ne izgleda sjajno. Osim velikih razlika me\u0111u sektorima, pla\u0107e se dramati\u010dno razlikuju me\u0111u europskim zemljama i u nominalnim iznosima i nakon prilagodbe kupovnoj mo\u0107i. Eurostatovi podaci za 2024. otkrivaju koliko je taj jaz i dalje dubok i gdje se Hrvatska stvarno nalazi na europskoj ljestvici.<\/p>\n\n\n\n

Eurostatovi podaci za 2024. o prosje\u010dnoj godi\u0161njoj bruto pla\u0107i po zaposlenom, prilago\u0111enoj na puno radno vrijeme i pokazuju koliko je Europa i dalje strmo nagnuta prema sjeveru i zapadu.<\/p>\n\n\n\n

Luksemburg: liga za sebe<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prosjek EU pla\u0107e u 2024. iznosi 39.808 eura godi\u0161nje. U europodru\u010dju je prosjek vi\u0161i, 43.512 eura, dok je vrh tablice pri\u010da sama za sebe. Na vrhu je Luksemburg<\/strong> sa godi\u0161njom pla\u0107om od 82.969 eura i to je najvi\u0161a vrijednost me\u0111u prikazanim dr\u017eavama. Sljede\u0107a je Danska<\/strong> sa 71.565 eura, Irska<\/strong> ima 61.051, Belgija<\/strong> 59.632, Austrija<\/strong> 58.600, a Njema\u010dka <\/strong>53.791 eura. To je skupina zemalja u kojima prosje\u010dna godi\u0161nja bruto pla\u0107a prelazi 50 tisu\u0107a eura.<\/p>\n\n\n\n

Odmah ispod su zemlje koje mnogima zvu\u010de kao ‘zlatna sredina’ ali su i dalje bitno iznad EU prosjeka. To su Finska<\/strong>, koja je na 49.428 eura, i \u0160vedska<\/strong> na 46.525. Ne\u0161to malo iznad prosjeka EU-a je i Francuska <\/strong>s 43.790 eura godi\u0161nje. <\/p>\n\n\n\n

Hrvatska u donjoj tre\u0107ini<\/strong> <\/p>\n\n\n\n

Hrvatska je u 2024., prema podacima Eurostata, na prosjeku od 23.446 eura. <\/strong>To je oko 16.362 eura manje od EU prosjeka i oko 20.066 eura manje od prosjeka europodru\u010dja. U relativnim odnosima, Hrvatska je na otprilike 59 posto EU prosjeka<\/strong>. Drugim rije\u010dima, u ovoj usporedbi sa zemljama s vrha tablice, Hrvatska ne ‘kaska malo’, nego je strukturalno debelo ispod prosjeka.<\/p>\n\n\n\n

U regionalnoj usporedbi posebno bode o\u010di Slovenija, koja je na 35.133 eura. Razlika izme\u0111u Slovenije i Hrvatske je 11.687 eura godi\u0161nje po zaposlenom u prosjeku, \u0161to nije detalj nego \u010ditav dodatni sloj mogu\u0107nosti. Slovenija je u ovoj tablici bli\u017ee \u0160panjolskoj 33.700, Italiji 33.523 i Malti 33.499 nego Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska je pak vrlo blizu \u010ce\u0161koj, ali i dalje ispod nje. \u010ce\u0161ka ima 23.998 eura, Portugal 24.818, a Estonija 26.546. Hrvatska je iznad Latvije 22.262, Poljske 21.246, Rumunjske 21.108 i Slova\u010dke 20.287, dok su dno EU ljestvice Ma\u0111arska 18.461, Gr\u010dka 17.954 i Bugarska 15.387 eura.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj raspored je va\u017ean iz prakti\u010dnog razloga. Kad se u Hrvatskoj raspravlja o ‘hvatanju koraka’, \u010desto se gleda prema bogatom sjeveru, ali realnije ogledalo su zemlje koje su nam blizu po povijesti tranzicije i ulaska u EU. U tom krugu Hrvatska nije na za\u010delju, ali je dovoljno nisko da se razlika prema gornjoj sredini, poput Slovenije ili \u010dak \u0160panjolske, pretvara u trajni pritisak na iseljavanje radne snage, pogotovo u zanimanjima koja su mobilna.<\/p>\n\n\n\n

Velike razlike<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ekonomsko obja\u0161njenje je manje romanti\u010dno od politi\u010dkih slogana. Pla\u0107e dugoro\u010dno prate produktivnost i strukturu gospodarstva, a zemlje s ve\u0107im udjelom sektora visoke dodane vrijednosti, poput financija, IT-a i napredne industrije, lak\u0161e odr\u017eavaju visoke pla\u0107e. Zemlje u kojima se velik dio zaposlenosti vrti oko ni\u017ee dodane vrijednosti, od osnovnih usluga do sezonskih djelatnosti, te\u017ee di\u017eu prosjek bez inflacijskog u\u010dinka.<\/p>\n\n\n\n

Drugi dio pri\u010de je snaga kolektivnog pregovaranja, sindikalna organiziranost, minimalna pla\u0107a i op\u0107a ‘pregovara\u010dka mo\u0107 radnika’ koja utje\u010du na to koliki dio stvorene vrijednosti ostaje zaposlenima. U zemljama gdje je ta mo\u0107 slabija, udio rada u nacionalnom dohotku \u010de\u0161\u0107e ostaje nizak, \u010dak i kad BDP raste.<\/p>\n\n\n\n

Za Hrvatsku je tu upravo najve\u0107i problem. Ne radi se o tome da ‘poslodavci ne daju’, nego o tome \u0161to se kao ekonomija jo\u0161 uvijek previ\u0161e oslanjamo na sektore koji te\u0161ko izbacuju velike pla\u0107e bez velikog rasta produktivnosti, a premalo na one koji to mogu. To je razlog za\u0161to je razlika prema Sloveniji posebno bolna jer ona pokazuje da geografska blizina i \u010dlanstvo u EU nisu dovoljni. Presudna je unutarnja struktura.<\/p>\n\n\n\n

Kad se ura\u010duna tro\u0161ak \u017eivota, jaz se smanjuje<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kad se pla\u0107e usporede kroz standard kupovne mo\u0107i, razlike se smanjuju jer se uzima u obzir razlika u cijenama. U toj mjeri najni\u017ea vrijednost je 21.644 u Gr\u010dkoj, a najvi\u0161a 55.051 u Luksemburgu, pa se omjer vrha i dna spu\u0161ta na oko 2,5 puta. Ali ni ta korekcija ne bri\u0161e temeljnu sliku jer zemlje koje su visoko u nominalnim eurima uglavnom ostaju visoko i kad se u obzir uzmu cijene.<\/p>\n\n\n\n

To zna\u010di da Hrvatska i dalje stoji u zoni u kojoj je odlazak radne snage racionalna odluka, posebno u deficitarnim zanimanjima koja se lako sele preko granice. Za poslodavce je to poruka da se borba za ljude vi\u0161e ne vodi samo unutar Hrvatske, a za dr\u017eavu da se prosjek EU ne dosti\u017ee dekretima i kampanjama, nego produktivno\u0161\u0107u i pomakom prema sektorima ve\u0107e dodane vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n

Source: https:\/\/lidermedia.hr\/financije\/hrvatske-place-daleko-ispod-europskog-prosjeka\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

Foto: Pixabay<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Najnoviji Eurostatovi podaci o pla\u0107ama u Europi ponovno potvr\u0111uju ono \u0161to se u Hrvatskoj ve\u0107 dugo osje\u0107a na terenu. Europsko tr\u017ei\u0161te rada je zajedni\u010dko, ali pla\u0107e nisu ni pribli\u017eno u istoj ligi. Prema posljednjim podacima DZS-a, prosje\u010dna mjese\u010dna neto pla\u0107a u Hrvatskoj iznosila je 1.456 eura (bruto 2.025 eura), dok je minimalna pla\u0107a 970 eura […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":432,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-431","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news","entry","has-media"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=431"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/432"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=431"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=431"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=431"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}