{"id":627,"date":"2024-10-17T19:03:32","date_gmt":"2024-10-17T17:03:32","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=627"},"modified":"2024-10-17T19:03:32","modified_gmt":"2024-10-17T17:03:32","slug":"predstavnice-republickog-sindikata-radnika-sudjelovale-na-seminaru-u-madridu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/predstavnice-republickog-sindikata-radnika-sudjelovale-na-seminaru-u-madridu\/","title":{"rendered":"Predstavnice Republi\u010dkog sindikata radnika sudjelovale na seminaru u Madridu"},"content":{"rendered":"<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"alignleft size-full is-resized\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Picture1-2.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6366\" style=\"width:212px;height:auto\"\/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Svjetska organizacija radnika (World Organization of Workers) \u2013 WOW Europe, u suradnji s Europskim centrom za radni\u010dka pitanja (EZA), a uz potporu Europske komisije (EK) organizirala je seminar na temu <strong>\u201cPritisak na poslu. Kako rasteretiti stalne i sve ve\u0107e zahtjeve radnika?&#8221;<\/strong>&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Seminar je odr\u017ean u Madridu (\u0160panjolska) od 8. do 10. listopada 2024. godine, kojemu je prisustvovalo niz sindikalnih povjerenika iz Austrije, Njema\u010dke, Nizozemske, Danske, \u0160panjolske, Portugala, Ujedinjenog Kraljevstva, Moldavije, Litve, Latvije, Cipra, Ukrajine, Srbije, Federacije BIH, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Canade, Argentine, Perua i Filipina. Republi\u010dki sindikat radnika predstavljale su <strong>Ivana Majdak Topi\u0107 <\/strong>i<strong> Mihaela Kemenovi\u0107.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"alignright size-full is-resized\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Picture2.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6368\" style=\"width:214px;height:auto\"\/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pozdravne govore i prigodne rije\u010di sudionicima seminara uputili su g. <strong>Wolfgang Pischinger<\/strong>, predsjednik WOW-Europe i predsjednik FCG\/GPA (Austrija); g. <strong>Fernando Sarrato Balaguer<\/strong>, glavni tajnik Asocaci\u00f3n Sinidical Independiente de Profesionales del Ahorro-Confederaci\u00f3n Intersindical de Cr\u00e9dito-ASIPA-CIC (\u0160panjolska); g. <strong>Wayne Prins<\/strong>, predsjednik WOW i izvr\u0161ni direktor CLAC (Kanada) koji je ujedno i otvorio seminar.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na dana\u0161njem tr\u017ei\u0161tu rada \u010dini se gotovo nemogu\u0107im izbje\u0107i pritisak na radnom mjestu. Sada\u0161nje radno okru\u017eenje zahtijeva puno od svojih radnika. Ali \u0161to podrazumijevamo pod pritiskom na radnom mjestu? Radni pritisak je osje\u0107aj hitnosti koji netko ima da dovr\u0161i zadatke povezane s poslom. \u010cesto se to mora dovr\u0161iti unutar odre\u0111enog vremenskog okvira ili prije odre\u0111enog dana i sata i do primjerene i prihvatljive razine. Normalno je osje\u0107ati se pod pritiskom kada shvatite da va\u0161 rad ima rokove i o\u010dekivanja kvalitete. Pritisak koji se do\u017eivljava mo\u017ee biti unutarnji i vanjski. I naravno, oni se s vremena na vrijeme sudaraju i preklapaju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Poznavanje vrsta pritiska na poslu mo\u017ee vam pomo\u0107i da njime bolje upravljate. Postoje razli\u010dite razine pritiska na radnom mjestu. Do odre\u0111ene razine pritisak se do\u017eivljava kao prihvatljiv dio posla. Odre\u0111ena razina pritiska zapravo mo\u017ee biti i dobra stvar. Radnike mo\u017ee odr\u017eati motiviranima, budnima i sposobnima za rad i u\u010denje. Sve to naravno ovisi o osobnim karakteristikama pojedinca. Neki mogu podnijeti vi\u0161e od drugih. Kada taj osje\u0107aj pritiska postane prevelik, bio on pretjeran ili nesavladiv, to mo\u017ee dovesti do osje\u0107aja stresa koji je \u0161tetan za zdravlje radnika i u kona\u010dnici \u0107e na\u0161tetiti poslovnom u\u010dinku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Stoga je za posao va\u017eno prona\u0107i odgovore na ovaj stalni osje\u0107aj pritiska. Svakako i zato \u0161to pritisak na poslu, a \u010desto i posljedica stresa na poslu, mo\u017ee biti uzrokovan lo\u0161om organizacijom rada. Pod lo\u0161om organizacijom rada podrazumijeva se na\u010din na koji su poslovi i radni sustavi osmi\u0161ljeni i upravljani. Lo\u0161e planiranje rada (npr. nedostatak kontrole nad procesima rada), lo\u0161e upravljanje, nezadovoljavaju\u0107i radni uvjeti i nedostatak podr\u0161ke kolega i nadre\u0111enih.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nalazi istra\u017eivanja pokazuju da je najstresniji posao onaj koji cijeni pretjerane zahtjeve i pritiske koji nisu uskla\u0111eni sa znanjem i sposobnostima radnika, gdje postoji malo mogu\u0107nosti za vr\u0161iti bilo kakav izbor ili kontrolu, i tamo gdje postoji mala potpora drugih.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010cesto postoji zabuna izme\u0111u pritiska ili izazova i stresa, a ponekad se to koristi kao isprika za lo\u0161u praksu upravljanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Stres nije uvijek lo\u0161. Malo stresa mo\u017ee vam pomo\u0107i da ostanete usredoto\u010deni, energi\u010dni i sposobni odgovoriti na nove izazove na radnom mjestu. Ali u dana\u0161njem u\u017eurbanom svijetu stres pre\u010desto uzima prednost. Dugo radno vrijeme, kratki rokovi i sve ve\u0107i zahtjevi mogu dovesti do toga da se osoba osje\u0107a zabrinuto, iscrpljeno i preoptere\u0107eno. A kada stres prema\u0161i va\u0161u sposobnost da se nosite s njim, on prestaje biti od pomo\u0107i i po\u010dinje nanositi \u0161tetu va\u0161em umu i tijelu, kao i va\u0161em zadovoljstvu poslom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jasno je da \u010dovjek ne mo\u017ee kontrolirati sve u svom radnom okru\u017eenju, ali to ne zna\u010di da je nemo\u0107an. Ako stres na poslu ometa va\u0161 radni u\u010dinak, zdravlje, zadovoljstvo poslom ili osobni \u017eivot, vrijeme je da ne\u0161to poduzmete. Vrijeme je da povratite osje\u0107aj kontrole na poslu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Gospodin<strong> Wayne Prins<\/strong>, predsjednik WOW i izvr\u0161ni direktor CLAC (Kanada) naglasio je kako vrednujemo rad, pozitivne veze u dru\u0161tvu, te ih demonstriramo u dru\u0161tvu i obitelji. Radnicima je puno toga bitno na poslu, ali&nbsp; vrlo va\u017ena je sigurnost. Vidimo oko sebe globalne konflikte, ekonomsku nesigurnost, politi\u010dki kaos, klimatske promjene i dr., sve to pove\u0107ava pritisak na radnike svaki dan. Sindikati su tu i trebamo pomo\u0107i radnicima da se taj pritisak smanji i ubla\u017ei.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prvog dana seminara predsjedavaju\u0107i je bio g. <strong>Wolfgang Pischinger<\/strong>, predsjednik WOW-Europe i predsjednik FCG\/GPA (Austrija).<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"alignleft size-full is-resized\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Picture3.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6369\" style=\"width:165px;height:auto\"\/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201ePritisak u svakodnevnom radnom \u017eivotu &#8211; Inovativni pristupi za ubla\u017eavanje \u017dutih an\u0111ela\u201c u Austriji, bila je tema izlaganja g\u0111e. <strong>Barbare Artenjak<\/strong>, trenerice za mentalno zdravlje i tijelo i Radni\u010dko vije\u0107e Austrian Automobile, Motorbike and Touring Club (Der \u00f6sterreichische Automobil, Motorrad und Touringclub&nbsp; &#8211; \u00d6AMTC, Austrija). Naziv \u201e\u017duti an\u0111eli\u201c je zbog toga \u0161to su sva vozila i radnici \u00d6AMTC-a u prepoznatljivoj \u017eutoj boji. Prema austrijskoj statistici, prvo mjesto zbog \u010dega su radnici na bolovanju su psiholo\u0161ki poreme\u0107aji i poreme\u0107aji pona\u0161anja. Svojim radnicima \u00d6AMTC osigurava razli\u010dite programe protiv stresa kao \u0161to su fitnes, joga, pilates, grupna i individualna psiholo\u0161ka pomo\u0107, razli\u010diti treninzi i radionice. Izlaganje je zavr\u0161ila citatom Dana Sullivana&nbsp;\u201eTretirajte svoje radnike kao investiciju a ne tro\u0161ak.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"alignright size-full is-resized\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Picture4-1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6370\" style=\"width:179px;height:auto\"\/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">O \u201eMjerama za promicanje ravnopravnosti spolova u okviru EU\u201c govorila je g\u0111a. <strong>Patricia Nieto Rojas,<\/strong> predava\u010dica radnog prava i socijalnog osiguranja Nacionalnog sveu\u010dili\u0161ta za obrazovanje na daljinu &#8211; UNED (\u0160panjolska). Istaknula je kako je ve\u0107 sada vidljivo da \u0107e se sve vi\u0161e koristiti algoritmi za regrutiranje novih radnika. U regrutaciji je velika diskriminacija po dobi, \u017eene, a osobito \u017eene s djecom vi\u0161e su diskriminiranije od mu\u0161karaca s istim stupnjem obrazovanja i kvalifikacijama. Isto je i kod promoviranja. Postavlja se pitanje, ho\u0107emo li anga\u017eirati umjetnu inteligenciju za regrutiranje novih radnika ili \u0107emo zajedno prona\u0107i rje\u0161enje? Kako osna\u017eiti \u017eene koje su ve\u0107 u startu zakinute? \u017dene \u017eele biti jednako vrednovane kao i mu\u0161karci, ne samo biti aktivne kod ku\u0107e, ve\u0107 i na poslu i u dru\u0161tvu. Sve vi\u0161e prisutni stres i anksioznost mo\u017ee se ubla\u017eiti na na\u010din da nema hitnih poziva i mailova izvan radnog vremena i sindikati moraju tu biti mnogo relevantniji \u010dimbenik.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"alignleft size-full is-resized\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Picture5.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6371\" style=\"width:163px;height:auto\"\/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eZadovoljstvo na poslu u doba tjeskobe\u201c bila je tema predavanja o kojoj je govorio g. <strong>Brian Dijkema<\/strong>, predsjednik CARDUS Think Tank (Kanada). Prezentirao je izme\u0111u ostalog statisti\u010dke pokazatelje &#8211; 24% radnika u Sjevernoj Americi je anksiozno od \u010dega 21% u Canadi, 17% u Europi, od \u010dega najvi\u0161e u Poljskoj a najmanje u Nizozemskoj. Anksioznost je osobito bila izra\u017eena u doba pandemije ali i nakon pandemije, iznio je pokazatelje kakvi su to gubitci za produktivnost ali i op\u0107enito za posao, zbog odsustva radnika s rada.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugim dijelom prvog dana seminara predsjedala je g\u0111a. <strong>Tatjana Roeder<\/strong>, zamjenica savezne predsjednice Christian Metalworkers&#8217; Union (CGM) i \u010dlanica odbora WOW-Europe (Njema\u010dka).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"alignright size-full is-resized\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Picture6.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6372\" style=\"width:187px;height:auto\"\/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eDobrobit na poslu: univerzalno pitanje?\u201c, prezentirao je g. <strong>Pablo Gonz\u00e1lez Rico<\/strong>, profesor doktor na Odsjeku za poslovno upravljanje, sudirektor magistar upravljanja ljudskim resursima i organizacijskog razvoja, Sveu\u010dili\u0161te CEU San Pablo (\u0160panjolska). U istra\u017eivanju koje je proveo potvr\u0111ena je hipoteza da profili s visokom uklju\u010deno\u0161\u0107u i niskim sindromom izgaranja \u0107e imati ve\u0107u sre\u0107u i zadovoljstvo \u017eivotom od profila s visokim sindromom izgaranja i niskom uklju\u010deno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"alignleft size-full is-resized\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Picture7.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6373\" style=\"width:232px;height:auto\"\/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">G. <strong>Kevin Kohut<\/strong>, CLAC Provincijalni ravnatelj Britanske Kolumbije i g\u0111a. <strong>Isobel Farrell<\/strong>, CLAC Provincijalna ravnateljica Ontario (Kanada) govorili su na temu \u201eS onu stranu dobrog ili lo\u0161eg upravljanja; \u010dimbenici koji pridonose unutarnjim radnim pritiscima.\u201c Govorili su o tro\u0161kovima \u017eivota, odgovoru sindikata na iste, pregovorima o gospodarskom rastu, \u0161trajkovima, ambicioznim prijedlozima za pregovaranje i dr.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Predsjedavaju\u0107a drugog dana seminara bila je g\u0111a. <strong>Ike Wiersinga<\/strong>, biv\u0161a pregovara\u010dica CNV Vakmensen i \u010dlanica odbora WOW-Europe (Nizozemska).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"alignright size-full is-resized\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Picture8.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6374\" style=\"width:187px;height:auto\"\/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eStres na poslu kao izazov tr\u017ei\u0161ta rada: Balti\u010dka perspektiva\u201c prezentirala je g\u0111a. <strong>Irina Semjonova<\/strong>, savjetnica Latvijskog ujedinjenog policijskog sindikata (Latvija). \u017divimo u doba stresa \u2013 financijskog, privatnog, poslovnog, socijalnog, okoli\u0161nog, tehnolo\u0161kog i informacijskog\u2026 Uzroci stresa na poslu mogu biti nesigurnost posla, nedostatak kontrole, nejasna o\u010dekivanja posla, neravnote\u017ea izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota, toksi\u010dno radno okru\u017eenje, nedostatak priznanja, nesigurni radni uvjeti, nove tehnologije, radno preoptere\u0107enje\u2026 Kao naj\u010de\u0161\u0107i u\u010dinci stresa javlja se pojava \u201eburnouta\u201c, nezadovoljstvo poslom, smanjena produktivnost te ozbiljni zdravstveni problemi. &nbsp;Mogu\u0107a rje\u0161enja na razini organizacije: omogu\u0107iti ravnote\u017eu izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota (fleksibilno radno vrijeme, rad na daljinu i hibridni rad, poticanje slobodnog vremena); odrediti jasne radne uloge i o\u010dekivanja (realni ciljevi, redovite povratne informacije, vi\u0161e kontrole); obuka za menad\u017ement (politika otvorenih vrata, transparentnost tijekom promjena, ravnote\u017ea radnog optere\u0107enja); radno okru\u017eenje (poticati \u201eteam building\u201c, rad bez uznemiravanja, sigurni i zdravi radni uvjeti); programi mentalnog zdravlja (pomo\u0107 radnicima, radionice upravljanja stresom i vremenom); fleksibilnost za osobne potrebe (dodatni dopusti, obiteljska pomo\u0107, pauze za fizi\u010dku aktivnost); pra\u0107enje stresa na poslu (kanali za povratne informacije radnika); razvoj karijere (obuka, karijerni put, pokazivanje zahvalnosti).<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"alignleft size-full is-resized\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Picture9.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6375\" style=\"width:152px;height:auto\"\/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eStres na radnom mjestu &#8211; pristup na organizacijskoj razini\u201c bila je tema <strong>Carlijn Brouwer<\/strong>, konzultantice Healthy Living &amp; Work, nizozemske organizacije za primijenjena prirodoznanstvena istra\u017eivanja &#8211; TNO (Nizozemska). U Nizozemskoj 42% svih radnika smatra da su potrebne mjere za suzbijanje stresa na poslu. Od iscrpljenosti pati 1,3 milijuna radnika, \u0161to iznosi 17%, dok 37% radnika navodi stres vezan uz posao kao razlog izostanka s posla. Oko 11.000 eura tro\u0161ka po radniku bilo je u 2020. za izostanak s posla zbog stresa, a 2,8 milijardi eura ukupnih tro\u0161kova za poslodavce kao rezultat izostanka s posla zbog stresa u 2020. Intervencije na razini organizacije mogu biti primarna prevencija, prevencija na izvoru, prilago\u0111ene akcije, participativni pristup\u2026<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U sklopu internacionalnog okruglog stola svoja iskustva i perspektive te primjere dobre prakse iz svojih zemalja podijelili su predstavnici razli\u010ditih generacija i iz razli\u010ditih zemalja. Moderator okruglog stola je bila g\u0111a. <strong>Cornelia P\u00f6ttinger<\/strong>, \u010dlanica odbora FCG\/GPA i WOW-Europe (Austrija).<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full is-resized\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Picture10.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6376\" style=\"width:390px;height:auto\"\/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Filipini: g\u0111a. <strong>Nicetas Lucero<\/strong>, predsjednica CDWP-a i WOW-Asia<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sjeverna Makedonija: g\u0111a. <strong>Aleksandra Gorgievska<\/strong>, predsjednica Sindikata Narodne banke Republike Sjeverne Makedonije i \u010dlanica odbora SFOM<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Argentina: g. <strong>Ferm\u00edn V\u00edctor Carricarte<\/strong>, glavni tajnik ADEF-a i \u010dlan odbora FETRALCOS<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njema\u010dka: g. <strong>Sebastian Scheder<\/strong>, predsjednik CGM<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na kraju posljednjeg dana bila je evaluacija seminara te zaklju\u010dci i preporuke za politi\u010dare i socijalne partnere.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Galeriju fotografija mo\u017eete pogledati na\u00a0<a href=\"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/galerija\/#bwg30\/653\" data-type=\"link\" data-id=\"https:\/\/rsr.com.hr\/galerija\/#bwg30\/653\">RSR-galerija<\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svjetska organizacija radnika (World Organization of Workers) \u2013 WOW Europe, u suradnji s Europskim centrom za radni\u010dka pitanja (EZA), a uz potporu Europske komisije (EK) organizirala je seminar na temu \u201cPritisak na poslu. Kako rasteretiti stalne i sve ve\u0107e zahtjeve radnika?&#8221;&nbsp; Seminar je odr\u017ean u Madridu (\u0160panjolska) od 8. do 10. listopada 2024. godine, kojemu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":628,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-627","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news","entry","has-media"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/627","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=627"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/627\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/628"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=627"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=627"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=627"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}