{"id":664,"date":"2024-08-04T06:51:02","date_gmt":"2024-08-04T04:51:02","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=664"},"modified":"2024-08-04T06:51:02","modified_gmt":"2024-08-04T04:51:02","slug":"nuzno-aktivnije-kolektivno-pregovaranje-u-vecini-eu-clanica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/nuzno-aktivnije-kolektivno-pregovaranje-u-vecini-eu-clanica\/","title":{"rendered":"Nu\u017eno aktivnije kolektivno pregovaranje u ve\u0107ini EU \u010dlanica"},"content":{"rendered":"<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"alignleft size-full\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/vijesti20240802.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-6061\"\/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Europska zaklada za pobolj\u0161anje \u017eivotnih i radnih uvjeta (Eurofound) objavila je svoj Godi\u0161nji pregled \u2013 Minimalna pla\u0107a 2024. Ovaj godi\u0161nji pregled za 2024. godinu sadr\u017ei najnovije informacije o promjenama minimalnih pla\u0107a, opisuje se kako su odre\u0111eni iznosi i koji su kriteriji upotrijebljeni u njihovoj prilagodbi te se prikazuje utjecaj politike na razini EU-a na odre\u0111ivanje minimalne pla\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Minimalne pla\u0107e \u0161tite radnike od neopravdano niskih pla\u0107a i osiguravaju jednake uvjete za poduze\u0107a. Minimalne pla\u0107e utvr\u0111ene su u svim dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a i Norve\u0161koj, iako u razli\u010ditim oblicima. Od 27 dr\u017eava \u010dlanica 22 imaju zakonsku minimalnu pla\u0107u, pri \u010demu jedna (ili ponekad vi\u0161e) stopa odre\u0111uje donju granicu osnovne pla\u0107e. Osim toga, kolektivnim ugovorima dodatno se reguliraju pla\u0107e i obi\u010dno odre\u0111uju iznosi iznad zakonske minimalne pla\u0107e. U preostalih pet dr\u017eava \u010dlanica i Norve\u0161koj minimalne pla\u0107e utvr\u0111ene su u kolektivnim ugovorima na razini sektora, \u010dime je obuhva\u0107ena ve\u0107ina radnika u tim zemljama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nacionalne vlade i, ovisno o nacionalnim tradicijama i praksama, socijalni partneri i dalje su klju\u010dni subjekti kojima je povjereno reguliranje pla\u0107a i naknada. Direktivom EU-a o minimalnoj pla\u0107i, koja je donesena u listopadu 2022. godine, nastoji se pobolj\u0161ati \u017eivotni standard s ciljem postizanja uzlazne konvergencije i smanjenja siroma\u0161tva unato\u010d zaposlenju, nejednakosti pla\u0107a i razlike u pla\u0107ama me\u0111u spolovima. Cilj joj je uspostaviti okvir za utvr\u0111ivanje odgovaraju\u0107ih razina minimalne pla\u0107e i osigurati za\u0161titu radnika kroz minimalnu pla\u0107u, u okviru kojeg nacionalni dionici zadr\u017eavaju svoje pravo u odabiru modaliteta odre\u0111ivanja i provedbe pla\u0107a, kao i u utvr\u0111ivanju razina minimalne pla\u0107e. Dr\u017eave \u010dlanice moraju prenijeti direktivu u nacionalno pravo do studenoga 2024. godine, a u vrijeme izrade nacrta u mnogim su zemljama procijenjene i pripremljene potrebne zakonodavne promjene i druge mjere.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zakonske stope minimalne pla\u0107e za 2024. godinu znatno su pove\u0107ane i, ovisno o mjeri koja se primjenjivala za izra\u010dun inflacije, to je dovelo do realnog pove\u0107anja minimalnih pla\u0107a u ve\u0107ini zemalja. Stoga su gubitci kupovne mo\u0107i, koje su radnici s minimalnom pla\u0107om pretrpjeli u razdoblju od 2021. do 2023. godine, u mnogim zemljama neutralizirani jer su se minimalne pla\u0107e u realnim vrijednostima od 2020. do 2024. godine pove\u0107ale u gotovo svim zemljama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U zemljama bez zakonske minimalne pla\u0107e zabilje\u017een je manji broj slu\u010dajeva stvarnog pove\u0107anja u posljednjim krugovima pregovora (na uzorku slabo pla\u0107enih radnih mjesta). Tako\u0111er nije otklonjen gubitak kupovne mo\u0107i iz vremena od po\u010detka pandemije bolesti COVID-19.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U svim dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a od svih osoba koje primaju minimalnu pla\u0107u prosje\u010dno njih 23 % izjavilo je da im je 2022. godine bilo te\u0161ko financirati osnovne \u017eivotne potrebe, \u0161to je za 10 postotnih bodova vi\u0161e nego kod drugih radnika. Nadalje, 10 % radnika s minimalnom pla\u0107om u EU-u izjavilo je da ima pote\u0161ko\u0107e s pla\u0107anjem tro\u0161kova grijanja u svojim domovima (u usporedbi sa 6 % drugih radnika). Razlike me\u0111u zemljama vidljive su, pri \u010demu su radnici s minimalnom pla\u0107om u Gr\u010dkoj, njih 80 %, na vrhu popisa radnika kojima je te\u0161ko financirati osnovne \u017eivotne potrebe.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U odnosu na ukupnu raspodjelu raspolo\u017eivog dohotka ku\u0107anstava, osobe koje primaju minimalnu pla\u0107u relativno su raspore\u0111ene: oko dvije tre\u0107ine radnika s minimalnom pla\u0107om \u017eivi u ku\u0107anstvima koja pripadaju srednjem do ni\u017eem dijelu raspodjele dohotka, ali su podzastupljeni me\u0111u najsiroma\u0161nijim ku\u0107anstvima u decilu donjeg dohotka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Poku\u0161aj utvr\u0111ivanja primjerenosti minimalnih pla\u0107a mogu\u0107 je uzimanjem u obzir financijskog pritiska koji su 2022. godine osjetile osobe s minimalnom pla\u0107om u ku\u0107anstvima s jednim \u010dlanom. U gotovo svim zemljama vjerojatnije je da \u0107e se osobe koje primaju minimalnu pla\u0107u suo\u010diti s pote\u0161ko\u0107ama financiranja osnovnih \u017eivotnih potreba u odnosu na osobe koje primaju bolju pla\u0107u: 28 % njih suo\u010dava se s takvim pote\u0161ko\u0107ama u usporedbi s prosje\u010dno 14 % u svim zemljama. Razmjer takvih pote\u0161ko\u0107a uvelike se razlikuje me\u0111u zemljama i \u010dini se da je usko povezan s op\u0107om razinom gospodarskog razvoja (obuhva\u0107enim prosje\u010dnim razinama dohotka).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nastavlja se povezivanje minimalnih pla\u0107a s odre\u0111enim postotcima prosje\u010dnih ili srednjih pla\u0107a, kako je predlo\u017eeno u Direktivi, a sve ve\u0107i broj zemalja usvaja tu praksu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Upotreba takvih referentnih vrijednosti zasigurno je odigrala ulogu u zna\u010dajnim pove\u0107anjima zabilje\u017eenim 2024. godine. Me\u0111utim, iako je do takvih pove\u0107anja do\u0161lo u nekoliko zemalja, tijekom 2023. godine manje se pozornosti pridavalo drugim kriterijima pri utvr\u0111ivanju iznosa za 2024. godinu. Konkretno, nedovoljno se razmatralo jesu li iznosi u apsolutnom smislu primjereni za dostojan \u017eivotni standard.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Stope inflacije bile su naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161teni kriterij pri utvr\u0111ivanju zakonskih stopa minimalne pla\u0107e za 2024. godinu, primjenjivale su se u 14 zemalja, nakon \u010dega je slijedio \u0161irok raspon kriterija specifi\u010dnih za zemlju u ukupno 10 zemalja, dok je u osam dr\u017eava \u010dlanica s nacionalnom minimalnom pla\u0107om uveden neki oblik ciljanih vrijednosti za stope u odnosu na pla\u0107e. Rje\u0111e su razmatrani drugi oblici razine pla\u0107a ili kriterija povezanih s razvojem: razvoj bruto doma\u0107eg proizvoda i nezaposlenost (\u0161est zemalja u svakom pojedinom slu\u010daju), razine produktivnosti rada i\/ili kretanja (pet zemalja) i zaposlenost (4 zemlje).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Smjernice politike<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iako sve ve\u0107i broj dr\u017eava \u010dlanica pove\u0107ava minimalnu pla\u0107u u odnosu na prosje\u010dne ili medijalne pla\u0107e, \u010dime se doprinosi \u201epravednosti\u201d, va\u017eno je dodatno razmotriti i analizirati osiguravaju li takve mjere \u201edostojan \u017eivotni standard\u201d kao dodatnu dimenziju u procjeni primjerenosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tehni\u010dke pojedinosti pove\u0107anja minimalnih pla\u0107a na odre\u0111eni postotak prosje\u010dnih ili medijalnih pla\u0107a relativno su jasne, \u0161to takvo pove\u0107anje \u010dini pragmati\u010dnim prvim korakom u smislu pove\u0107anja minimalne pla\u0107e i doprinosa pravednosti. Analiza i osiguranje njihove primjerenosti, uzimaju\u0107i u obzir i apsolutne tro\u0161kove \u017eivota u dr\u017eavi \u010dlanici, na temelju, primjerice, tipi\u010dne potro\u0161a\u010dke ko\u0161arice osoba s niskim primanjima i dugoro\u010dnih kretanja produktivnosti rada, slo\u017eenije je. Nacionalna tijela za odre\u0111ivanje pla\u0107a, uklju\u010duju\u0107i vlade, socijalne partnere i stru\u010dne odbore, mogu raspravljati o najprikladnijem pristupu ovisno o uvjetima u svojim zemljama u pogledu toga \u0161to se mo\u017ee smatrati primjerenim i kako to posti\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Izvje\u0161\u0107u se tako\u0111er govori i o promicanju kolektivnog pregovaranja, odnosno pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima, a u skladu s \u010dlankom 4. Direktive o primjerenim minimalnim pla\u0107ama. Dr\u017eave \u010dlanice, u kojima je pokrivenost kolektivnim ugovorima ispod 80 posto, trebaju donijeti Akcijski plan za promicanje kolektivnog pregovaranja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: https:\/\/www.eurofound.europa.eu\/en\/publications\/2024\/minimum-wages-2024-annual-review<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Europska zaklada za pobolj\u0161anje \u017eivotnih i radnih uvjeta (Eurofound) objavila je svoj Godi\u0161nji pregled \u2013 Minimalna pla\u0107a 2024. Ovaj godi\u0161nji pregled za 2024. godinu sadr\u017ei najnovije informacije o promjenama minimalnih pla\u0107a, opisuje se kako su odre\u0111eni iznosi i koji su kriteriji upotrijebljeni u njihovoj prilagodbi te se prikazuje utjecaj politike na razini EU-a na odre\u0111ivanje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":665,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-664","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news","entry","has-media"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/664","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=664"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/664\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/665"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=664"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=664"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=664"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}