{"id":745,"date":"2024-05-20T08:24:00","date_gmt":"2024-05-20T06:24:00","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=745"},"modified":"2024-05-20T08:24:00","modified_gmt":"2024-05-20T06:24:00","slug":"visoka-pokrivenost-kolektivnim-ugovorima-omogucuje-i-vise-slobodnog-vremena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/visoka-pokrivenost-kolektivnim-ugovorima-omogucuje-i-vise-slobodnog-vremena\/","title":{"rendered":"Visoka pokrivenost kolektivnim ugovorima omogu\u0107uje i vi\u0161e slobodnog vremena"},"content":{"rendered":"<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"alignleft size-full\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/vijesti20240501.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-5838\"\/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Podatci EU-a otkrivaju prednosti kolektivnog pregovaranja za ravnote\u017eu izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota i pokazuju kako radnici u zemljama s najvi\u0161im razinama pokrivenosti kolektivnim ugovorima svake godine u\u017eivaju do mjesec dana vi\u0161e slobodnog vremena od ostalih radnika, a bez gubitka pla\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Analiza Eurofoundovih podataka o kolektivno ugovorenom radnom vremenu za radnike s punim radnim vremenom pokazala je sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>u zemljama u kojima je devet od deset radnika obuhva\u0107eno kolektivnim ugovorom, prosje\u010dno radno vrijeme iznosi 1.674 sata godi\u0161nje (isklju\u010duju\u0107i prekovremeni rad),<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>u zemljama u kojima je kolektivnim ugovorom obuhva\u0107en svaki deseti radnik, prosje\u010dno radno vrijeme je 1.848 sati (bez prekovremenog rada).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">To je razlika od 174 sata &#8211; \u0161to je razmjerno radu tijekom \u010detiri tjedna na temelju prosje\u010dnog kolektivno ugovorenog radnog vremena u EU-u od 38 sati tjedno.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Zemlje s najve\u0107om pokriveno\u0161\u0107u kolektivnim ugovorima&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table><tbody><tr><td>&nbsp;<\/td><td>Kolektivno ugovoreno radno vrijeme (godi\u0161nje)<\/td><td>Pokrivenost kolektivnim ugovorom (%)<\/td><\/tr><tr><td>\u0160vedska<\/td><td>1.662<\/td><td>88<\/td><\/tr><tr><td>Finska<\/td><td>1.662<\/td><td>89<\/td><\/tr><tr><td>Belgija<\/td><td>1.752<\/td><td>96<\/td><\/tr><tr><td>Austrija<\/td><td>1.714<\/td><td>98<\/td><\/tr><tr><td>Francuska<\/td><td>1.578<\/td><td>98<\/td><\/tr><tr><td>Prosjek<\/td><td>1.674<\/td><td>94<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Dr\u017eave sa najni\u017eom pokriveno\u0161\u0107u kolektivnim ugovorom&nbsp;<\/strong>&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table><tbody><tr><td>&nbsp;&nbsp;<\/td><td>Kolektivno ugovoreno radno vrijeme (godi\u0161nje)<\/td><td>Pokrivenost kolektivnim ugovorom (%)<\/td><\/tr><tr><td>Poljska<\/td><td>1.848<\/td><td>13<\/td><\/tr><tr><td>Gr\u010dka<\/td><td>1.840<\/td><td>14<\/td><\/tr><tr><td>Rumunjska<\/td><td>1.840<\/td><td>15<\/td><\/tr><tr><td>Estonija<\/td><td>1.856<\/td><td>19<\/td><\/tr><tr><td>Ma\u0111arska<\/td><td>1.856<\/td><td>22<\/td><\/tr><tr><td>Prosjek<\/td><td>1.848<\/td><td>11<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Razlika pokazuje potrebu za podizanjem razine pokrivenosti kolektivnim ugovorima diljem Europe.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U posljednja dva desetlje\u0107a vi\u0161e od tri milijuna radnika nema pristup uvjetima ugovorenim &nbsp;kolektivnim ugovorom. Najve\u0107i pad zabilje\u017een je u Gr\u010dkoj i Rumunjskoj, dvjema zemljama s najve\u0107im radnim vremenom. Gr\u010dka vlada je nedavno donijela zakon kojim dodatno produljuje radno vrijeme.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Manifest ETUC-a za europske izbore poziva na sljede\u0107e mjere za postizanje \u201ePravednog dogovora za radnike\u201d:&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Revizija direktiva o javnoj nabavi koja pristup javnom financiranju za poduze\u0107a \u010dini ovisnim o po\u0161tivanju prava na kolektivno pregovaranje.<\/li>\n\n\n\n<li>Ambiciozno preno\u0161enje Direktive o primjerenim minimalnim pla\u0107ama na nacionalnoj razini, s ciljem 80% pokrivenosti kolektivnim ugovorima u svakoj dr\u017eavi \u010dlanici.&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>Smanjenje radnog vremena bez gubitka pla\u0107e, uklju\u010duju\u0107i pravo na isklju\u010denje kako bi se ukinuo nepla\u0107eni rad.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Glavna tajnica ETUC-a, Esther Lynch, rekla je: \u201cZa previ\u0161e radnih ljudi diljem Europe ovo je doba godine sve samo ne prazni\u010dno. Ljudi rade puno sati za nisku pla\u0107u, a trebali bi u\u017eivati u slobodnom vremenu s prijateljima i obitelji. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uz jasnu poveznicu izme\u0111u broja radnika \u010diji su ugovori o radu dogovoreni temeljem kolektivnih ugovora i koli\u010dine vremena koje moraju provesti na poslu svake godine, korist od kolektivnog pregovaranja najbolji je bo\u017ei\u0107ni dar koji donositelji politika mogu dati radnicima.Dokazano je kako smanjenje radnog vremena bez gubitka pla\u0107e pove\u0107ava i produktivnost i dobrobit radnika. Ove brojke pokazuju da su visoke razine kolektivnog pregovaranja najbolji na\u010din za postizanje scenarija u kojem svi pobje\u0111uju.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Razlog jaza izme\u0111u pla\u0107a i radnih uvjeta koji postoji izme\u0111u dr\u017eava \u010dlanica stvara jaz u pravima radnika. To se nije dogodilo samo od sebe. Strukture koje milijunima radnika omogu\u0107uju kolektivno pregovaranje su tijekom posljednja dva desetlje\u0107a pod napadom kao rezultat mjera rezanja, a i razbijanje sindikata je dopu\u0161teno u sve ve\u0107im razmjerima. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pogre\u0161ni argument da je kolektivno pregovaranje lo\u0161e za konkurentnost gospodarstva sada je potpuno diskreditiran i vrijeme je da se donositelji politika pozabave posljedicama gre\u0161aka iz pro\u0161losti.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zato EU i nacionalne vlade sada imaju odgovornost biti proaktivne u ponovnoj izgradnji pokrivenosti kolektivnim ugovorima, \u0161to se pokazuje dobrim za gospodarstvo i dru\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najbolji na\u010din za postizanjem toga je osigurati da tvrtke koje primaju javna sredstva moraju pla\u0107e i uvjete rada odrediti kroz kolektivni ugovor.&#8221;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bilje\u0161ke: Izvor statistike radnog vremena:&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.eurofound.europa.eu\/en\/publications\/2023\/working-time-2021-2022\">https:\/\/www.eurofound.europa.eu\/en\/publications\/2023\/working-time-2021-2022<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Brojke predstavljaju \u201ekoliko bi sati prosje\u010dan radnik s punim radnim vremenom u svakoj zemlji trebao raditi prema zakonodavstvu i va\u017ee\u0107im kolektivnim ugovorima. Oni ne uzimaju u obzir \u010dimbenike kao \u0161to su prekovremeni rad, drugi oblici slobodnog vremena ili dopusta (kao \u0161to je bolovanje ili roditeljski\/porodiljni dopust) ili iznimna smanjenja normalnog radnog vremena, kao \u0161to je skra\u0107eno radno vrijeme.\u201c&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor statistike kolektivnog pregovaranja: OECD-AIAS ICTWSS baza podataka i poveznica:&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.oecd.org\/employment\/ictwss-database.htm\"><strong>https:\/\/www.oecd.org\/employment\/ictwss-database.htm<\/strong><\/a>&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Statisti\u010dka bilje\u0161ka: Italija je isklju\u010dena zbog statisti\u010dkih problema s podacima o pokrivenosti kolektivnim pregovorima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Source:&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.etuc.org\/en\/pressrelease\/highly-unionised-enjoy-month-more-free-time\">https:\/\/www.etuc.org\/en\/pressrelease\/highly-unionised-enjoy-month-more-free-time<\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Podatci EU-a otkrivaju prednosti kolektivnog pregovaranja za ravnote\u017eu izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota i pokazuju kako radnici u zemljama s najvi\u0161im razinama pokrivenosti kolektivnim ugovorima svake godine u\u017eivaju do mjesec dana vi\u0161e slobodnog vremena od ostalih radnika, a bez gubitka pla\u0107e. Analiza Eurofoundovih podataka o kolektivno ugovorenom radnom vremenu za radnike s punim radnim vremenom [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":746,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-745","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news","entry","has-media"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/745","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=745"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/745\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/746"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=745"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=745"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=745"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}