{"id":764,"date":"2023-12-02T09:20:41","date_gmt":"2023-12-02T08:20:41","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=764"},"modified":"2023-12-02T09:20:41","modified_gmt":"2023-12-02T08:20:41","slug":"pravo-na-iskljucenje-primjena-i-utjecaj-na-razini-tvrtke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/pravo-na-iskljucenje-primjena-i-utjecaj-na-razini-tvrtke\/","title":{"rendered":"Pravo na isklju\u010denje: primjena i utjecaj na razini tvrtke"},"content":{"rendered":"<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"alignleft size-full\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/vijesti20231201.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-5652\"\/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Europska zaklada za pobolj\u0161anje \u017eivotnih i radnih uvjeta (Eurofound) objavila je izvje\u0161taj \u201ePravo na isklju\u010denje: primjena i utjecaj na razini tvrtke\u201c koje je dostupno na mre\u017enim stranicama Eurofounda.<br><br>Porast rada na daljinu i fleksibilnijih oblika rada, ubrzani pandemijom, poja\u010dali su zabrinutost oko kulture &#8216;uvijek uklju\u010den&#8217; i stalne povezanosti radnika s njihovim radnim mjestom, \u0161to ih je dovelo do dodatnog i \u010desto nepla\u0107enog rada.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jedno od predlo\u017eenih rje\u0161enja je uvo\u0111enje prava na isklju\u010denje. Na temelju ankete menad\u017eera ljudskih resursa i radnika, ovo izvje\u0161\u0107e istra\u017euje zakonodavstvo dr\u017eava \u010dlanica EU-a u vezi s pravom na isklju\u010denje i procjenjuje utjecaj politika tvrtke u ovom podru\u010dju na sate radnika kada je \u201ena vezi\u201c, radno vrijeme, ravnote\u017eu izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota, zdravlje i dobrobit i op\u0107e zadovoljstvo na radnom mjestu.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Sa\u017eetak istra\u017eivanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Unato\u010d zakonodavstvu EU-a kojim se regulira radno vrijeme, zdravlje i sigurnost na radu te ravnote\u017ea izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota, podatci iz nacionalnih i europskih istra\u017eivanja pokazuju kako visok udio radnika koji mogu raditi na daljinu i fleksibilno pomo\u0107u digitalnih alata rade dugo i podlo\u017eni su zdravstvenim problemima povezanim sa stresom na poslu i izgaranjem. Porast rada na daljinu i fleksibilnog rada tijekom pandemije i sve ve\u0107a upotreba mobilnih digitalnih alata, koji radnike \u010dine lak\u0161im za kontakt, ubrzali su raspravu o tome je li postoje\u0107e zakonodavstvo i dalje primjereno svrsi rje\u0161avanja rizika koje predstavlja kultura &#8216;stalne uklju\u010denosti&#8217; na radnom mjestu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><br>Prethodno istra\u017eivanje Eurofounda ukazalo je na nedostatak informacija o provedbi i utjecaju prava na isklju\u010denje na razini poduze\u0107a. Na temelju ankete radnika i upitnika koji su ispunili menad\u017eeri ljudskih resursa u \u010detiri zemlje (Belgija, Francuska, Italija i \u0160panjolska), ovo izvje\u0161\u0107e baca svjetlo na to kako se pravo na isklju\u010denje provodi na razini tvrtke. Analiziraju\u0107i odgovore radnika u tvrtkama sa i bez politike prava na isklju\u010denje, procjenjuje njihova iskustva primanja i odgovaranja na komunikacije vezane uz posao izvan ugovorenog radnog vremena; koliko dodatnih sati rade i za\u0161to; i njihovu ravnote\u017eu izme\u0111u posla i privatnog \u017eivota, zdravlje i dobrobit te op\u0107e zadovoljstvo na radnom mjestu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&nbsp;<br>Od prolje\u0107a 2023. godine nije postojao poseban zakon na razini EU-a o pravu na isklju\u010denje. Me\u0111utim, niz postoje\u0107ih EU direktiva sadr\u017ei relevantne odredbe, od kojih je najzna\u010dajnija Direktiva o radnom vremenu (Direktiva 2003\/88\/EZ). Ova direktiva postavlja ograni\u010denja radnog vremena i regulira odmore za sve radnike. Rezolucija Europskog parlamenta iz sije\u010dnja 2021. (2019\/2181 (INL)) pozvala je Europsku komisiju na dono\u0161enje zakona o pravu na isklju\u010denje, istovremeno priznaju\u0107i klju\u010dnu ulogu koju imaju socijalni partneri u pregovorima o pitanjima na radnom mjestu. 2022. godine europski me\u0111uindustrijski socijalni partneri zapo\u010deli su pregovore o mogu\u0107em okvirnom sporazumu o radu na daljinu i pravu na isklju\u010denje.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Klju\u010dni pronalasci<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Oko 45% ispitanika u anketi radnika u ciljanim sektorima zbog visokog udjela poslova koji se mogu raditi na daljinu i u zemljama u kojima se zakonodavstvo o pravu na isklju\u010denje provodi kroz socijalni dijalog odgovorilo je kako je u njihovoj tvrtki na snazi politika prava na isklju\u010denje. Od njih 80% smatra kako se politika odnosi na njih. Me\u0111utim, samo polovica ispitanika u poduze\u0107ima s pravom na isklju\u010denje svjesna je radnji koje su poduzete za njezinu provedbu.&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>Radnici su primijetili da su naj\u010de\u0161\u0107e radnje koje se poduzimaju za potporu isklju\u010denju s digitalnih alata povezanih s poslom automatsko brisanje e-po\u0161te primljene tijekom praznika i mjere za sprje\u010davanje isporuke poslovne e-po\u0161te u odre\u0111eno vrijeme. Radnici smatraju kako su lagane mjere, poput obuke i podizanja svijesti, manje zastupljene, dok su poslodavci potonje smatrali jednim od najva\u017enijih provedenih mjera.<\/li>\n\n\n\n<li>Preko 80% anketiranih radnika potvrdilo je primanje komunikacije vezane uz posao izvan svog ugovorenog radnog vremena tijekom uobi\u010dajenog radnog tjedna. Gotovo tri \u010detvrtine izjavilo je kako ih kolege kontaktiraju izvan radnog vremena svaki dan ili nekim danima; 67% kontaktiraju neposredni rukovoditelji. Velika ve\u0107ina (gotovo 9 od 10) ispitanika odgovorila je na takvu komunikaciju, a svaki \u010detvrti je odgovorio na sve pozive i poruke primljene izvan radnog vremena.<\/li>\n\n\n\n<li>Sljede\u0107i su naj\u010de\u0161\u0107e navedeni razlozi za odgovaranje na komunikaciju u vezi s poslom izvan radnog vremena: osje\u0107aj odgovornosti za svoje zadatke (82%), \u017eelja ostanka &#8216;u tijeku&#8217; (75%), jer se to o\u010dekuje (75 %), strah od negativnog utjecaja ako se ne odgovori (61%) i o\u010dekivanje boljeg napredovanja u karijeri (50%).<\/li>\n\n\n\n<li>Gotovo polovica ispitanika redovito radi vi\u0161e sati nego \u0161to im je ugovoreno, naj\u010de\u0161\u0107e kako bi dovr\u0161ili poslove koje nisu uspjeli obaviti tijekom ugovorenog radnog vremena (37%). Vi\u0161e od jedne tre\u0107ine radnika radi dodatne sate na izri\u010dit zahtjev menad\u017eera, a manje od jedne petine (17%) to radi uglavnom zato \u0161to ih se kontaktira izvan radnog vremena. Dodatni radni sati zato \u0161to radnike kontaktiraju menad\u017eeri, kolege ili klijenti izvan radnog vremena je vrsta prekovremenog rada za koju je najmanje vjerojatno da \u0107e radnici biti financijski nadokna\u0111eni.&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>\u010cini se kako pravo na isklju\u010denje ne smanjuje vjerojatnost kontaktiranja radnika izvan radnog vremena ili odgovaranja na takvu komunikaciju. Me\u0111utim, ve\u0107i udio ispitanika iz tvrtki bez prava na isklju\u010denje navode kako rade dodatno radno vrijeme jer ih se kontaktira izvan radnog vremena, nego \u0161to su rekli ispitanici iz tvrtki s takvom politikom (19% u usporedbi s 14%). U potonjim poduze\u0107ima dodatni sati uglavnom se odra\u0111uju na temelju dogovorenog prekovremenog rada i ve\u0107a je vjerojatnost da \u0107e radnici dobiti naknadu za dodatne sate putem pla\u0107e ili slobodnog vremena. Ovo se posebno odnosi na dodatne sate odra\u0111ene zbog kontakta izvan radnog vremena.&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>Ve\u0107i udio radnika, u poduze\u0107ima s politikom prava na isklju\u010denje za koju smatraju da se primjenjuje na njih, navodi visoku razinu autonomije u odre\u0111ivanju svog radnog vremena, \u0161to ukazuje na to da pravo na isklju\u010denje ne ograni\u010dava \u017eeljenu fleksibilnost radnog vremena.&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>Zadovoljstvo ravnote\u017eom izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota op\u0107enito je bilo visoko me\u0111u svim ispitanicima, pri \u010demu je 85% radnika izjavilo kako se njihovo radno vrijeme vrlo dobro (25%) ili prili\u010dno dobro (60%) uklapa u obiteljske i druge obveze. Me\u0111utim, radnici u poduze\u0107ima s politikom prava na isklju\u010denje izjavili su bolju ravnote\u017eu izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota od radnika u tvrtkama bez takve politike (92% u usporedbi s 80%).<\/li>\n\n\n\n<li>Oko 45% ispitanika smatra kako je kontaktiranje izvan radnog vremena \u0161tetno za njihovu ravnote\u017eu izme\u0111u posla i privatnog \u017eivota te za njihovo zdravlje i dobrobit, pri \u010demu je to izjavilo vi\u0161e \u017eena nego mu\u0161karaca. Negativno je pogo\u0111en ve\u0107i udio osoba u dobi od 25 do 39 godina, vjerojatno zato \u0161to mnogi u ovoj skupini imaju malu djecu. Radnici koji rade na daljinu tako\u0111er su vi\u0161e pogo\u0111eni od onih koji u potpunosti rade u prostorijama svog poslodavca. Naj\u010de\u0161\u0107e prijavljeni zdravstveni problemi su glavobolja (41%), zatim bol u le\u0111ima (35%), op\u0107i umor (34%) i anksioznost\/stres (33%). Zdravstveni problemi obi\u010dno su \u010de\u0161\u0107i me\u0111u radnicima koji moraju raditi vi\u0161e sati. Manji udio radnika u tvrtkama koje ostvaruju pravo na isklju\u010denje navodi zdravstvene probleme. Na primjer, dok je 38% radnika u poduze\u0107ima bez prava na isklju\u010denje izjavilo da je patilo od stresa ili tjeskobe u 12 mjeseci prije istra\u017eivanja, ta je brojka bila 28% me\u0111u radnicima u poduze\u0107ima s pravom na isklju\u010denje.&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>Otprilike 8 od 10 ispitanika bilo je vrlo zadovoljno svojim radnim uvjetima. Vi\u0161e radnika s pravom na isklju\u010denje bilo je vrlo zadovoljno od onih bez tog prava (29% u usporedbi s 15%).&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>Preko 70% radnika u poduze\u0107ima s politikom prava na isklju\u010denje smatra kako je njezin u\u010dinak bio vrlo ili donekle pozitivan; 26% smatra kako nije bilo utjecaja.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Source:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.eurofound.europa.eu\/en\/publications\/2023\/right-disconnect-implementation-and-impact-company-level\">https:\/\/www.eurofound.europa.eu\/en\/publications\/2023\/right-disconnect-implementation-and-impact-company-level<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.eurofound.europa.eu\/sites\/default\/files\/2023-11\/ef23002en1.pdf\">https:\/\/www.eurofound.europa.eu\/sites\/default\/files\/2023-11\/ef23002en1.pdf<\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Europska zaklada za pobolj\u0161anje \u017eivotnih i radnih uvjeta (Eurofound) objavila je izvje\u0161taj \u201ePravo na isklju\u010denje: primjena i utjecaj na razini tvrtke\u201c koje je dostupno na mre\u017enim stranicama Eurofounda. Porast rada na daljinu i fleksibilnijih oblika rada, ubrzani pandemijom, poja\u010dali su zabrinutost oko kulture &#8216;uvijek uklju\u010den&#8217; i stalne povezanosti radnika s njihovim radnim mjestom, \u0161to ih [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":765,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-764","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news","entry","has-media"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/764","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=764"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/764\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/765"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=764"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=764"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=764"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}