{"id":877,"date":"2023-04-29T20:48:21","date_gmt":"2023-04-29T18:48:21","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=877"},"modified":"2023-04-29T20:48:21","modified_gmt":"2023-04-29T18:48:21","slug":"stanje-zastite-na-radu-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/stanje-zastite-na-radu-u-hrvatskoj\/","title":{"rendered":"Stanje za\u0161tite na radu u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"
\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo – Medicine rada u 2022. godini bilo je ukupno 12.009 ozljeda na radu, od toga se 10.124 (84,30%) ozljeda dogodila na mjestu rada, a na putu 1.885 (15,70%) ozljede. Od ukupnog broja ozlije\u0111enih radnika ozlije\u0111eno je 58,32% mu\u0161karaca i 41% \u017eena.

Od ukupnog broja ozlije\u0111enih radnika na mjestu rada 94,34 % njih je osposobljeno za rad na siguran na\u010din, 82,06% je koristilo u vrijeme nastanka ozljede osobnu za\u0161titnu opremu, ali nije poznato je li kori\u0161tena osobna za\u0161titna oprema povezana s ozlije\u0111enim dijelom tijela.

Najve\u0107i broj ozljeda dogodio se u prera\u0111iva\u010dkoj industriji (2.586) ali najve\u0107a stopa ozljeda na 1000 zaposlenih je u djelatnosti opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoli\u0161a (17,93).<\/p>\n\n\n\n

Navi\u0161e ozljeda na mjestu rada dogodilo se kod poslodavca s vi\u0161e od 500 zaposlenih (48,82%). Najvi\u0161e je bilo lakih ozljeda na mjestu rada (91,08%). Naj\u010de\u0161\u0107e ozljede na mjestu rada su ozljede gornjih ekstremiteta (38,77%) u \u010dijem udjelu prsti \u010dine 20,39%.<\/p>\n\n\n\n

Prema podatcima Dr\u017eavnog inspektorata o utvr\u0111enim smrtima osoba na prostorima poslodavca, za 66 osoba je utvr\u0111ena smrt na prostorima poslodavca. Od toga su 2 osobe bile \u201edruge osobe\u201c, 4 osoba nisu bile radnici ni osobe na radu, a 22 radnika je umrlo na prostorima poslodavca od bolesti. Od preostalih 38 smrtno stradalih osoba, 7 su bili vlasnici obrta, 26 radnika te 5 radnika koji nisu imali zasnovani radni odnos na propisani na\u010din. Broj smrtno stradalih osoba se pove\u0107ao u odnosu na prethodne godine. 2018. ih je bilo 24, 2019. – 30, 2021. – 25, a 2022. – 38. Brojke pokazuju vrlo zabrinjavaju\u0107i trend.<\/p>\n\n\n\n

Profesionalne bolesti<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Hrvatski zavod za javno zdravstvo Slu\u017eba za medicinu rada vodi registar profesionalnih bolesti, koji obuhva\u0107a sve priznate profesionalne bolesti zaprimljene putem podru\u010dnih ureda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Registar profesionalnih bolesti za 2022. godinu obuhva\u0107a 1.325 profesionalnih bolesti te 45 bolesti uzrokovanih azbestom. U ukupnom broju oboljelih od profesionalnih bolesti (bez azbesta) ukupno ima 1.014 (77%) \u017eena i 311 (23%) mu\u0161karaca. Ve\u0107i udio \u017eena oboljelih od profesionalnih bolesti od mu\u0161karaca posljedica je \u010dinjenice da je u radnoj populaciji ve\u0107i udio \u017eena u uslu\u017enim djelatnostima, njegovateljica u domovima za starije, medicinskih sestara, lije\u010dnica. \u017dene su u velikoj mjeri zaposlene upravo u onim djelatnostima gdje je u 2022. godini pove\u0107an rizik za nastanak zaraznih profesionalnih bolesti u sklopu pandemije SARS-Co-V-2 virusom.<\/p>\n\n\n\n

U 2022. godini srednja dob oboljelih s potvr\u0111enim profesionalnim bolestima odnosno onima zavedenim u Registar profesionalnih bolesti (bez azbesta) iznosi 46,54%. Od 2013. do 2019. godine prosje\u010dna dob u trenutku dijagnosticiranja i priznavanja profesionalne bolesti je visoka. Uzrok tome bi mogao biti bolji radni uvjeti u kojima sve kasnije nastaju o\u0161te\u0107enja zdravlja, ali isto tako razlog bi mogao biti i egzistencijalne naravi te sve te\u017eom mogu\u0107no\u0161\u0107u zapo\u0161ljavanja s preostalom radnom sposobnosti iz \u010dega proizlazi potreba za zadr\u017eavanjem radnog odnosa pod svaku cijenu, \u010dak i u slu\u010daju bolesti. Isto tako, lije\u010dnici obiteljske medicine kao i lije\u010dnici drugih specijalnosti \u010desto ne pomi\u0161ljaju da je rije\u010d o promjenama zdravlja uzrokovanim radom na pojedinom radnom mjestu, a specijalisti medicine rada su te\u017ee dostupni. Naime, osobe koje rade na radnim mjestima koja nisu svrstana u poslove s posebnim uvjetima rada ne idu na periodi\u010dke preglede kod specijaliste medicine rada, a sam specijalist medicine rada nije u sustavu zdravstva prepoznat kao sudionik u specijalisti\u010dko- konzilijarnoj zdravstvenoj za\u0161titi.<\/p>\n\n\n\n

Iz medicinske i ostale dokumentacije temeljem koje se provodi priznavanje profesionalne etiologije bolesti, zaklju\u010duje se kako se radnici javljaju sve kasnije od po\u010detka tegoba, tj. tek onda kada je bolest potrebno lije\u010diti dulje, a dijagnostiku provoditi kompliciranijim, financijski i stru\u010dno zahtjevnijim metodama.<\/p>\n\n\n\n

Prosje\u010dni radni sta\u017e radnika oboljelih od profesionalnih bolesti iznosi 18,67 godina. Najve\u0107i broj profesionalnih bolesti zabilje\u017een je u skupini radnika s radnim sta\u017eem od 11-20 godina te 21-30 godina.<\/p>\n\n\n\n

Najvi\u0161e je oboljelih od profesionalnih bolesti isklju\u010div\u0161i zarazne bolesti te bolesti uzrokovane azbestom u skupini od 31-40 godina dugoj izlo\u017eenosti, a zatim slijedi skupina s duljinom izlo\u017eenosti od 21-30 godina. Svi ti radnici su u najve\u0107em postotku oboljeli od sindroma prenaprezanja te od vibracijske bolesti. U tim skupinama nalaze se o\u0161te\u0107enja zdravlja koja bitno naru\u0161avaju kvalitetu \u017eivota i radnu sposobnost pa radnik nema izbora ve\u0107 pokrenuti postupak utvr\u0111ivanja profesionalne etiologije bolesti te \u010desto ocjenu radne sposobnosti u sklopu mirovinskog osiguranja.<\/p>\n\n\n\n

Najve\u0107a stopa profesionalnih bolesti je u djelatnosti zdravstvene za\u0161tite i socijalne skrbi (zbog pandemije COVID-19).<\/p>\n\n\n\n

Prema u\u010destalosti u ukupnom broju profesionalnih bolesti na prvom mjestu su zarazne ili parazitske bolesti uzrokovane u djelatnostima u kojima  je dokazan pove\u0107an rizik zaraze, koje su naj\u010de\u0161\u0107e u djelatnosti zdravstvene za\u0161tite i socijalne skrbi.  Zatim slijede sindromi prenaprezanja uzrokovani kumulativnom traumom koji su naj\u010de\u0161\u0107i u poljoprivredi, \u0161umarstvu i ribarstvu te prera\u0111iva\u010dkoj industriji, odnosno u onim radnim procesima gdje tijekom obavljanja poslova postoje ponavljaju\u0107i pokreti, pritisak i prisilan polo\u017eaj tijela. Vibracijski sindrom uzrokovan vibracijama koje se prenose na ruke naj\u010de\u0161\u0107e u djelatnosti poljoprivrede, \u0161umarstva i ribarstva.<\/p>\n\n\n\n

U 2022. godini je ukupno bilo privremeno radno nesposobno zbog profesionalne bolesti 292 radnika, neovisno o godini priznavanja profesionalne bolesti. Bolovanje je trajalo prosje\u010dno 40,08 dana, s ukupno 11.696 dana bolovanja.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljiv podatak je kako je u Francuskoj ove godine u velja\u010di no\u0107noj radnici kao profesionalna bolest priznat rak dojke. Radnica je radila u bolnici te je tijekom svog rada odradila brojne no\u0107ne smjene. Nakon postupka koji je trajao pet godina, priznata joj je profesionalna bolest. Za radnice koje rade u no\u0107noj smjeni rizik od raka dojke pove\u0107ava se do 30%. Nekoliko studija pokazuje kako je no\u0107ni rad \u0161tetan za zdravlje radnika. Razlikuje se  Dokazani rizik no\u0107nog rada (poreme\u0107aji spavanja i metaboli\u010dki poreme\u0107aji), vjerojatni rizik (dijabetes tipa 2, koronarne bolesti srca te karcinogenost) te mogu\u0107i rizik (visoki krvni tlak i vaskularne bolest).<\/p>\n\n\n\n

Pri\u010da radnice (Martine) nije izolirana, ve\u0107 je prvi uspjeh kampanje koju je 2017. pokrenuo \u201ekolektiv za rak dojke\u201c koji je osnovala Federacija rudara sindikata CFDT u Lorraineu (Francuska). Ovaj kolektiv provodi kampanje podizanja svijesti, ali i ankete o radnoj snazi u sektorima zdravstva i zra\u010dnog prometa s dvostrukim ciljem. Prvi je omogu\u0107iti sindikatima i predstavnicima zaposlenika da zahtijevaju u\u010dinkovitije mjere prevencije u tim sektorima. Drugi je uvr\u0161tavanje raka dojke na popise profesionalnih bolesti. To bi olak\u0161alo proceduralni teret i omogu\u0107ilo tim radnicima bolju naknadu.<\/p>\n\n\n\n

Na europskoj razini, borba protiv profesionalnih karcinoma uglavnom se usredoto\u010duje na izlo\u017eenost karcinogenima ili mutagenima, kao \u0161to su benzen ili nikal. Postoji i Direktiva o prevenciji rizika koji proizlaze iz izlaganja ioniziraju\u0107em zra\u010denju (Dir. 2013\/59\/EURATOM), \u010dije je poglavlje VI posve\u0107eno profesionalnoj izlo\u017eenosti. Iako je ioniziraju\u0107e zra\u010denje prepoznato kao opasnost, nije prepoznato kao pretpostavljeni uzrok raka dojke. Jedini europski instrument koji se odnosi na profesionalne bolesti i njihove uzroke je neobvezuju\u0107i (Preporuka 2003\/670\/EC). Stoga je na dr\u017eavama \u010dlanicama ho\u0107e li ovu preporuku prenijeti u nacionalno pravo. \u0160tovi\u0161e, rak dojke se ne spominje eksplicitno, ve\u0107 neizravno pod naslovom \u201ebolesti uzrokovane ioniziraju\u0107im zra\u010denjem\u201c. Sli\u010dno tome, no\u0107ni rad nije obra\u0111en u zakonodavstvu za sprje\u010davanje raka, ve\u0107 u Direktivi o radnom vremenu (Dir. 2003\/88\/EC). Stoga, ukoliko napori CFDT-a dovedu do slu\u017ebenog priznavanja raka dojke kao profesionalne bolesti uzrokovane izlaganjem ioniziraju\u0107em zra\u010denju i\/ili no\u0107nog rada, to bi moglo otvoriti put i boljem prepoznavanju u drugim zemljama, \u010dak i na europskoj razini.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de no\u0107nog rada, Me\u0111unarodna agencija za istra\u017eivanje raka (IARC) izdala je monografiju o no\u0107nom radu. No\u0107ni rad je odre\u0111en kao rad tijekom uobi\u010dajenih sati za spavanje op\u0107e populacije te uklju\u010duje transmeridijanski put zrakom. Poreme\u0107aji normalnog psiholo\u0161kog cirkadijskog ritma je naj\u010de\u0161\u0107e zabilje\u017een u\u010dinak no\u0107nog rada.  Monografija klasificira no\u0107ni rad kao vjerojatno karcinogen za ljude (grupa 2A) na temelju ograni\u010denih dokaza za rak kod ljudi (za rak dojke, prostate, debelog crijeva i rektuma), dovoljnih dokaza raka kod eksperimentalnih \u017eivotinja te sna\u017enih mehani\u010dkih dokaza kod eksperimentalnih \u017eivotinja.<\/p>\n\n\n\n

Source: <\/p>\n\n\n\n

http:\/\/www.hzzzsr.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/Registar-profesionalnih-bolesti.pdf<\/strong><\/a><\/p>\n\n\n\n

http:\/\/www.hzzzsr.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/analiza-ONR.pdf<\/strong><\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.etui.org\/news\/first-step-towards-recognition-breast-cancer-occupational-disease-france<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.iarc.who.int\/news-events\/iarc-monographs-volume-124-night-shift-work\/<\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo – Medicine rada u 2022. godini bilo je ukupno 12.009 ozljeda na radu, od toga se 10.124 (84,30%) ozljeda dogodila na mjestu rada, a na putu 1.885 (15,70%) ozljede. Od ukupnog broja ozlije\u0111enih radnika ozlije\u0111eno je 58,32% mu\u0161karaca i 41% \u017eena. Od ukupnog broja ozlije\u0111enih radnika na mjestu […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":878,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-877","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news","entry","has-media"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/877","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=877"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/877\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/878"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=877"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=877"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=877"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}