{"id":934,"date":"2023-02-23T07:52:01","date_gmt":"2023-02-23T06:52:01","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=934"},"modified":"2023-02-23T07:52:01","modified_gmt":"2023-02-23T06:52:01","slug":"njemacki-sud-donio-vaznu-odluku-o-placama-ovo-bi-mogla-biti-prekretnica-za-mnoge","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/njemacki-sud-donio-vaznu-odluku-o-placama-ovo-bi-mogla-biti-prekretnica-za-mnoge\/","title":{"rendered":"Njema\u010dki sud donio va\u017enu odluku o pla\u0107ama, ovo bi mogla biti prekretnica za mnoge"},"content":{"rendered":"
\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Njema\u010dki Savezni sud za rad donio je zna\u010dajnu presudu o ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca kada se radi o pla\u0107ama. Kolega je bolje pregovarao – argument kojim su poslodavci do sada razoru\u017eavali \u017eene – sada vi\u0161e ne va\u017ei.<\/p>\n\n\n\n

Slu\u010daj o kojem se raspravljalo na Saveznom sudu za rad: Susanne Dumas (44) je 2017. potpisala ugovor s metalur\u0161kom firmom Maisena, u blizini Dresdena. Prihvatila je ponu\u0111enu po\u010detnu pla\u0107u od 3500 eura (bruto). Isti posao je radila s dvojicom kolega, od kojih je jedan u firmu do\u0161ao samo nekoliko mjeseci prije nje. Doznala je da taj kolega ima mnogo ve\u0107u pla\u0107u – on je naime tra\u017eio i dobio 1000 eura vi\u0161e na samom po\u010detku.<\/p>\n\n\n\n

A i kasnije, kada je uveden interni kolektivni ugovor, i kada su im se pla\u0107e trebale izjedna\u010diti, ipak je imao 500 eura vi\u0161e, jer je prethodno tra\u017eio i dobio povi\u0161icu. Ona se pobunila i tra\u017eila istu pla\u0107u – ali je nije dobila.<\/p>\n\n\n\n

Dumas i njene dvije odvjetnice su zastupale stav da se tu radilo o diskriminaciji na rodnoj osnovi. Poslodavac se pak pozvao na na\u010delo slobode ugovora i dobio spor na ni\u017eim sudovima uklju\u010duju\u0107i pokrajinski sud u Saskoj.<\/p>\n\n\n\n

No pro\u0161log tjedna je njema\u010dki Savezni sud za rad Susanni Dumas dao za pravo i dosudio joj 14.500 eura izgubljene zarade i od\u0161tetu od 2000 eura. <\/p>\n\n\n\n

Va\u017ena odluka<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Za poslovni svijet u Njema\u010dkoj to zna\u010di da poslodavci ubudu\u0107e ne mogu opravdavati razlike u zaradama pozivaju\u0107i se na pregovara\u010dke vje\u0161tine mu\u0161karaca. I, \u0161to je tako\u0111er va\u017eno, ako poslodavac prihvati zahtjev za ve\u0107om pla\u0107om, onda je mora pove\u0107ati i onima koji rade isti ili sli\u010dan posao, i imaju sli\u010dne kvalifikacije i radno iskustvo.<\/p>\n\n\n\n

 “Takvo pona\u0161anje prakti\u010dno ne postoji kod mu\u0161karaca”<\/strong><\/p>\n\n\n\n

 “Vje\u0161tina pregovaranja” je (bila) glavni adut poslodavaca kada se radi neobja\u0161njivim razlikama u pla\u0107ama, prvenstveno izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena.<\/p>\n\n\n\n

Znanost, takozvana bihevioralna ekonomija, im je u tome pomagala. “Studije pokazuju da mu\u0161karci u prosjeku o pla\u0107ama pregovaraju uspje\u0161nije jer u prosjeku zahtijevaju vi\u0161e”, ka\u017ee Matthias Sutter, direktor Instituta Max Planck za istra\u017eivanje dru\u0161tvenih dobara u Bonnu – i ne vidi u tome diskriminaciju \u017eena.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, \u017eene povremeno \u010dak signaliziraju da bi prihvatile posao i za ni\u017eu pla\u0107u. “Takvo pona\u0161anje prakti\u010dno ne postoji kod mu\u0161karaca”, ka\u017ee Sutter.<\/p>\n\n\n\n

Na ovu presudu se nije dugo morala \u010dekati o\u0161tra reakcija poslodavaca: “Odluka suda predstavlja znatno zadiranje u slobodu pregovaranja poslodavaca i zaposlenih i otkriva apsurdnost Zakona o transparentnosti pla\u0107a”, rekao je Reinhold von Eben-Worl\u00e9e, predsjednik Udru\u017eenja njema\u010dkih firmi u vlasni\u0161tvu obitelji, koje, prema njihovim navodima, zapo\u0161ljavaju oko osam milijuna ljudi.<\/p>\n\n\n\n

Sloboda ugovora se zasniva na “osnovnim vrijednostima na\u0161eg ekonomskog sustava kao \u0161to su konkurencija, efikasnost i osobna odgovornost”. Te vrijednosti su sada “bezvrijedne” u pregovorima o pla\u0107ama, rekao je Von Eben-Worl\u00e9e<\/p>\n\n\n\n

Nije uravnilovka<\/strong> <\/p>\n\n\n\n

Michael Fuhlrott iz Udru\u017eenja njema\u010dkih pravnika za radno pravo ka\u017ee da postoje faktori koji i dalje opravdavaju razliku u pla\u0107ama: izme\u0111u ostalog, dalje usavr\u0161avanje, relevantno poznavanje stranih jezika ili ne\u0161to drugo. Ako poslodavac mo\u017ee objektivno dokazati da kolega posti\u017ee vi\u0161e od zaposlene \u017eene, on mo\u017ee i dalje zara\u0111ivati vi\u0161e.<\/p>\n\n\n\n

“Dakle, ova presuda ne zna\u010di uravnilovku, nego jednostavno dosljedno provo\u0111enje op\u0107eg zakona o jednakom tretmanu”, ka\u017ee Fuhlrott.<\/p>\n\n\n\n

On dodaje i da se na presudu mogu pozvati i kolege mu\u0161karci koji zara\u0111uju manje od drugih mu\u0161karaca – ako se doka\u017ee da je razlog za manju pla\u0107u diskriminacija. Prema Zakonu o jednakom tretmanu, na koji se poziva sud u ovoj presudi, to je slu\u010daj s karakteristikama kao \u0161to su spol, vjera, etni\u010dko porijeklo, svjetonazor, invaliditet, seksualni identitet kao i starost ili mladost. <\/p>\n\n\n\n

Glavna prepreka za ravnopravnost – tajnost pla\u0107a<\/strong> Ministarstvo za obiteljska pitanja je odluku Saveznog suda za rad ozna\u010dilo kao “izvanredan i jasan znak primjene na\u010dela da se za jednak rad mora dobiti jednaka pla\u0107a”. A jedno od najve\u0107ih i najstarijih udru\u017eenja za ravnopravnost \u017eena u Njema\u010dkoj (Frauenring) priop\u0107ilo je da bi presuda mogla zna\u010diti da \u0107e sljede\u0107ih tjedana, mjeseci i godina biti posebno promotrene tisu\u0107e ugovora o radu.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, Susette J\u00f6rk, jedna od odvjetnica Susanne Dumas, ukazala je na problem koji bi se mogao pojaviti za mnoge \u017eene koje \u017eele okon\u010dati diskriminaciju, pozivaju\u0107i se na ovu presudu.<\/p>\n\n\n\n

“Glavni problem u praksi je to \u0161to \u017eene ne znaju koliko zara\u0111uju njihove kolege”, rekla je ona. Pravo na informacije o tome, koje proizlazi iz Zakona o transparentnosti pla\u0107a iz 2017., zaposleni imaju “samo u firmama s najmanje 200 zaposlenih – a ve\u0107ina \u017eena radi u manjim firmama”. <\/p>\n\n\n\n

Udru\u017eenje njema\u010dkih sindikata (DGB) ka\u017ee da bi presuda mogla promijeniti svijet rada u zemlji. Me\u0111utim, “prepreke za informacije o pla\u0107ama su previsoke i nisu planirane nikakve sankcije”. “Vrata su i dalje \u0161irom otvorena za diskriminaciju \u017eena u Njema\u010dkoj”, rekla je Elke Hannack, potpredsjednica DGB-a. <\/p>\n\n\n\n

Sara Linkoln, druga odvjetnica Susanne Dumas, to vidi sli\u010dno i nada se novoj direktivi Europske unije, vjerojatno jo\u0161 ove godine, koja bi mogla dovesti do ve\u0107e transparentnosti u pla\u0107anju \u017eena.<\/p>\n\n\n\n

 A u me\u0111uvremenu savjetuje: “Od velike pomo\u0107i mo\u017ee biti kada se na poslu popri\u010da o tome tko koliko zara\u0111uje. Nitko se ne mora brinuti da \u0107e mu pritom ne\u0161to biti oduzeto. Uvijek se radi samo o tome da drugi dobiju vi\u0161e.”<\/p>\n\n\n\n

Susanne Dumas je jo\u0161 2019. napustila firmu s kojom se sudila. Neposredno poslije izlaska iz sudnice, pla\u010du\u0107i od sre\u0107e, rekla je da u tom trenutku pobjede misli na svoje k\u0107eri i sve druge \u017eene u Njema\u010dkoj za koje je ova presuda prekretnica.<\/p>\n\n\n\n

Source: https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/kolega-ima-vecu-placu-a-radite-isti-posao-njemacki-sud-donio-vaznu-odluku\/2440114.aspx?index_tid=320767&index_ref=naslovnica_vijesti_najnovije_d<\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Njema\u010dki Savezni sud za rad donio je zna\u010dajnu presudu o ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca kada se radi o pla\u0107ama. Kolega je bolje pregovarao – argument kojim su poslodavci do sada razoru\u017eavali \u017eene – sada vi\u0161e ne va\u017ei. Slu\u010daj o kojem se raspravljalo na Saveznom sudu za rad: Susanne Dumas (44) je 2017. potpisala ugovor s […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":935,"comment_status":"","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-934","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news","entry","has-media"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/934","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=934"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/934\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/935"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=934"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=934"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=934"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}