{"id":938,"date":"2023-02-09T09:32:51","date_gmt":"2023-02-09T08:32:51","guid":{"rendered":"https:\/\/izrada-rsr.digital-adviser.eu\/?p=938"},"modified":"2023-02-09T09:32:51","modified_gmt":"2023-02-09T08:32:51","slug":"rezultati-najnovijeg-istrazivanja-o-diskriminaciji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rsr.com.hr\/en\/rezultati-najnovijeg-istrazivanja-o-diskriminaciji\/","title":{"rendered":"Rezultati najnovijeg istra\u017eivanja o diskriminaciji"},"content":{"rendered":"
\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Predrasuda je sve manje, gra\u0111ani \u010de\u0161\u0107e prijavljuju diskriminaciju i bolje je znaju prepoznati, ali ih i najvi\u0161e do sad ka\u017eu da su bili diskriminirani.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter predstavila je 6. velja\u010de 2023. \u201eIstra\u017eivanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije\u201c koje je za instituciju proveo Ipsos.<\/p>\n\n\n\n

U njemu je\u00a028 posto gra\u0111ana<\/a>\u00a0reklo da je bilo diskriminirano u posljednjih pet godina, \u0161to je vi\u0161e nego \u0161to je bio slu\u010daj u istra\u017eivanju iz 2016., kad je to reklo 20% gra\u0111ana. Porast mo\u017ee zna\u010diti da je diskriminacija ra\u0161irenija nego ranije, ali i da se \u010de\u0161\u0107e prepoznaje. U prilog pozitivnog smjera govori porast broja onih koji\u00a0to\u010dno opisuju diskriminaciju<\/a>\u00a0i ka\u017eu da je to razli\u010dito postupanje prema nekome na osnovu neke osobine, \u0161to je blisko opisu iz Zakona o suzbijanju diskriminacije.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u onima koji su bili diskriminirani tek je\u00a040 posto ne\u0161to i poduzelo<\/a>. To je vi\u0161e nego 2016. kad ih je reagiralo 32 posto, ali i dalje zna\u010di da najve\u0107i broj gra\u0111ana, njih 60 posto, diskriminaciju nije prijavilo. Me\u0111u onima koji su ne\u0161to poduzeli, najvi\u0161e ih je dalo otkaz ili oti\u0161lo u mirovinu (18 posto), podnijelo privatnu tu\u017ebu (17 posto) ili su se obratili nadre\u0111enima (14 posto) ili nekom drugom iz organizacije (13 posto).<\/p>\n\n\n\n

Oni koji nisu reagirali na diskriminaciju ka\u017eu da se time ni\u0161ta ne bi promijenilo (52 posto), da bi postupak bio prekompliciran, dugotrajan i skup (21 posto) ili da bi im se situacija jo\u0161 i pogor\u0161ala (20 posto). Nadalje, 69 posto gra\u0111ana reklo je kako bi sigurno ili vjerojatno prijavilo diskriminaciju drugih. No, kako je rije\u010d o dru\u0161tveno po\u017eeljnom pona\u0161anju, ovaj je rezultat potrebno uzeti s rezervom.<\/p>\n\n\n\n

Pozitivne, ali polagane promjene vidljive su i\u00a0kod predrasuda<\/a>, koje su manje prisutne nego ranije, posebno prema azilantima, osobama s du\u0161evnim smetnjama, LGBTIQ osobama i starijima. S druge strane, prisutni su i negativni trendovi pa se tako 55 posto ispitanika sla\u017ee s tvrdnjom da ve\u0107ina Roma \u017eivi od socijalne pomo\u0107i i ne \u017eeli raditi, dok je 2016. to smatralo 48% ispitanika. Porastao je i broj onih koji podr\u017eavaju stereotipni stav o nejednakosti \u017eena i mu\u0161karaca u dru\u0161tvu zbog toga \u0161to nisu jednaki \u201epo prirodi\u201c \u2013 sada to smatra \u010detvrtina, dok je ranije to smatrala petina ispitanih.<\/p>\n\n\n\n

Pri tome, gra\u0111ani upravo Rome smatraju\u00a0najdiskriminiranijima<\/a>\u00a0(18 posto), a zatim LGBTIQ osobe (16 posto), osobe s invaliditetom (10 posto), \u017eene (9 posto) i siroma\u0161ne osobe (9 posto). Tako\u0111er, i dalje smatraju da je diskriminacija najzastupljenija u radu i kod zapo\u0161ljavanja, kao i u dosada\u0161njim istra\u017eivanjima, a isto svake godine pokazuju i pritu\u017ebe koje gra\u0111ani \u0161alju pu\u010dkoj pravobraniteljici.<\/p>\n\n\n\n

Profesorica s Pravnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu Snje\u017eana Vasiljevi\u0107, koja je na predstavljanju sudjelovala kao posebna savjetnica potpredsjednice Vlade za dru\u0161tvene djelatnosti i ljudska prava, rekla je da se rezultati ovog istra\u017eivanja preklapaju\u00a0s Nacionalnim planom za\u0161tite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije koje je nedavno pro\u0161lo javno savjetovanje<\/a>. Najva\u017enije je, ka\u017ee, zna\u010dajno unaprijediti me\u0111usektorsku suradnju na podru\u010dju suzbijanja diskriminacije, kao i obrazovanje o ljudskim pravima i jednakosti.<\/p>\n\n\n\n

Boris Joki\u0107 s Instituta za dru\u0161tvena istra\u017eivanja podsjetio je kako prema istra\u017eivanjima Instituta, mladi postaju sve tolerantniji, naro\u010dito prema LGBTIQ osobama, ali i prema drugim skupinama. No, izrazito zabrinjava istra\u017eivanje prema kojem mladi imaju veliku \u017eelju odseliti ih Hrvatske, upravo zbog percepcije o ra\u0161irenoj diskriminacija, ponajvi\u0161e u obrazovanju i kod zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n\n\n\n

Govore\u0107i iz iskustva poslovne zajednice, Mirjana Mate\u0161i\u0107 iz Hrvatskog poslovnog savjeta za odr\u017eivi razvoj (HRPSOR) istaknula je da je diskriminacija na radnom mjestu ili kod zapo\u0161ljavanja vrlo \u010desto posljedica neznanja, a ne namjere. Istaknula je i kako sve vi\u0161e korporacija organizira edukacije na temu nesvjesne pristranosti i podsjetila kako HRPSOR provodi Povelju o raznolikosti i tako educira zaposlene u ljudskim resursima o razli\u010ditim aspektima ove teme.<\/p>\n\n\n\n

Pravobraniteljica \u0160imonovi\u0107 Einwalter zaklju\u010dila je kako ovi rezultati pokazuju da je, izme\u0111u ostalog, potrebno sna\u017enije osvje\u0161tavati, informirati i obrazovati gra\u0111ane o diskriminaciji, uklju\u010duju\u0107i i kroz sustav obrazovanja, ali i provoditi preporuke iz izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice Hrvatskom saboru, kao i posebnih pravobraniteljica. <\/p>\n\n\n\n

Dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n