Prosječnoj obitelji na mjesec nedostaje četvrtina primanja. I onda da ne idu u minus, idu u odricanja.
Poskupjelo je ulje, kava. Raste i cijena žitarica, a onda i pekarskih proizvoda. Žitarice za sobom vuku i cijenu mesa. Gdje je kraj?
A prosječna plaća u Hrvatskoj je 7.175,00 kuna, medijalna – 6.023,00 kune. A da bi preživjeli mjesec, tročlanoj obitelji, prema izračunu sindikata, treba 10.500,00 kuna. Od toga se na stanovanje izdvaja 17 posto, a na hranu enormnih 27 posto, javlja Nova TV.
“On je u prosjeku Europe između 11 i 13 posto. Dok najrazvijenije zemlje imaju udio troška hrane između pet i osam posto”, komentira Krešimir Sever.
Dva su razloga, tvrdi ekonomski stručnjak Damir Novotny, zašto je u Hrvatskoj hrana skuplja.
“Mi jednostavno nemamo dovoljno proizvodnje. Ponuda je slabija od potražnje. Osobito u situaciji kada velik broj turista posjeti Hrvatsku. I drugi razlog je što su porezi viši nego u susjednim zemljama”, objasnio je.
Prosječnoj obitelji na mjesec nedostaje četvrtina primanja. I onda da ne idu u minus, idu u odricanja.
Na godišnjoj razini na rast cijena najviše je utjecao rast cijena prijevoza za oko 9,3 posto, goriva i maziva za 18,6 posto što je posljedica rasta cijena nafte. Skuplja su i alkoholna pića i duhan za 5,7 posto. Ali i cijene u restoranima i hotelima za 3,95 posto.
Vidi li se kraj inflaciji, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke kaže:
“Nakon rasta inflacije na 1,7 posto u ovoj godini, ona bi mogla blago usporiti u narednoj godini. E sad što je iza takve projekcije? Glavna pretpostavka za smanjenje inflacije je blago smanjenje cijene nafte koja je dala najveći doprinos rastu inflacije u ovoj godini. Očekuje se i stabilizacija i ostalih sirovina uključujući i prehrambene”, navodi Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a.
Rizik ovakvih projekcija je, tvrdi Šošić jako velik. Jer se ne zna kako će se gospodarstvo kretati.
