Europski parlament organizirao je hibridnu konferenciju o pravu na isključivanje i radu na daljinu. Zastupnici EU parlamenta, Komisija, nacionalne vlade, socijalni partneri i europske agencije raspravljale su o pitanjima poput izazova i mogućnosti rada na daljinu, radnih uvjeta, zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu, digitalnog jaza i radnika u nepovoljnom položaju.
Parlament se već neko vrijeme bavi tim pitanjima, a početkom 2021. je usvojio i rezoluciju kojom traži da “pravo na isključivanje” postane temeljno pravo u cijeloj Uniji. EU zastupnici su pozvali Komisiju da donese europski zakon kojim se radnicima omogućuje da isključe digitalne uređaje izvan radnog vremena bez straha od posljedica na poslu. Usto traže i da se utvrde minimalni uvjeti za rad na daljinu.
Govoreći na konferenciji u Europskom parlamentu, povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit, obećao je da će Komisija izraditi zakonodavni akt o reguliranju rada na daljinu na razini cijele Unije i jamčiti pravo radnika na isključivanje izvan radnog vremena, s ciljem “podrške digitalizacije gospodarstva i osiguravanja adekvatnih uvjeta rada”.
“U tvrtki u kojoj su zaposlenici iscrpljeni, gdje pate od stresa ili izgaranja, malo je vjerojatno da će to poduzeće imati visoku razinu produktivnost ili može mobilizirati inovativne kapacitete svojih zaposlenika. Stoga nam je potreban koherentan zakonodavni i politički odgovor, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini, koji se proteže od zapošljavanja do obrazovanja, od zdravstva do socijalne zaštite. To je važno za društvenu konvergenciju i za pošteno natjecanje”, izjavio je Schmit, dodajući da je rad na daljinu i hibridni rad postao nova stvarnost.
Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) procjenjuje da se oko 37% poslova može raditi na daljinu. Pandemija je ubrzala digitalizaciju i ukazala na mogućnosti hibridnog rada. 2019. godine samo je 5% Europljana radilo na daljinu, a u proljeće 2020., na vrhuncu pandemije, svaki treći zaposlenik radio je od kuće.
“Rad na daljinu može pomoći u boljem usklađivanju radnih i obiteljskih obaveza, ali potrebne su nam određene zaštitne mjere kako bismo izbjegli da novi način rada marginalizira i isključuje ljude, posebice žene, koje često preuzimaju dodatne obveze skrbi”, kazao je Schmit.
Povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava upozorio je da pravo na isključivanje ne smije biti jedinstveno samo za rad na daljinu jer se radi o pravu koje je povezano s uporabom digitalnim alatima, čime su izloženi i radnici u uredima. Trenutno se pravo na isključivanje primjenjuje u nekoliko država članica Europske unije, uključujući Portugal, Španjolsku, Irsku, Belgiju, Italiju i Francusku.
Rumunjski zastupnik i predsjednik odbora Europskog parlamenta za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) Dragos Pislaru, ističe kako EU mora biti ta koja će pronaći rješenje za premošćivanje “sve većeg jaza između poslova koji se mogu obavljati na daljinu i onih koji se ne mogu obavljati”.
“Rad na daljinu omogućio je nastavak gospodarskog života i omogućio mnogim tvrtkama da zadrže svoju aktivnost tijekom pandemije, ali nam je donio i fizičku i psihičku iscrpljenost”, primijetio je Pislaru.
Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici socijalnih partnera EU-a, kao i sindikati i tvrtke, kako bi se postigao zajednički dogovor o radu na daljinu i isključenju s posla.
Maxime Cerutti, voditelj odjela za socijalna pitanja europskog udruženja poslodavaca Business Europe, upozorio je da postoje opasnosti koje sa sobom nose “pretjerani standardi”. Naime, Cerutti smatra kako se “industrijski odnosi moraju temeljiti na pregovorima između poslodavaca i zaposlenika”.
S druge strane, glavna tajnica Europske konfederacije sindikata Esther Lynch, ističe kako je reguliranje rada na daljinu kroz obvezujuću uredbu od iznimne važnosti za radnike jer odluka o radu na daljinu ne smije biti isključivo izbor poslodavaca.
“Nova zakonska regulativa trebala bi dati radnicima konačnu odluku o tome žele li raditi na daljinu. Također, ako se odluče na rad na daljinu, trebala bi im se osigurati ravnopravna plaća i uvjeti kao i za ostale radnike te podmiriti dodatni troškovi nastali takvim radom od kuće”, zaključila je Lynch.
