Prema mjesečnim biltenima HZZ-a, u razdoblju od početka siječnja do kraja kolovoza evidenciju nezaposlenih napustilo je 101.107 radnika, a od toga je 89.636 dobilo posao na određeno vrijeme. Tek jedan od deset radnika u ovoj godini dobio je stalan posao, odnosno ugovor o radu na neodređeno vrijeme što pokazuju to statistički podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Preostalih devet od deset radnika koji su zasnovali radni odnos dobili su ugovore na određeno
Novim bi se zakonom omogućila veća sigurnost na poslu, prvenstveno mladim ljudima, a time i uvjeti za osamostaljenje i zasnivanje obitelji, jer je Hrvatska u vrhu EU-a po nestabilnim oblicima zapošljavanja. Ugovori na određeno nisu sami po sebi loši, no kao što se i samo ime kaže oni su određeni što znači da se situacija radnika možda jest popravila, ali je i dalje nesigurna.
Od početka godine je na svaka dva sklopljena ugovora na određeno vrijeme bio i jedan koji je istekao i radnik je završio na burzi barem privremeno, dok mu netko, a često je to isti poslodavac, opet ne ponudi ugovor na određeno vrijeme.
Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da se posljednjih godina udio zaposlenih na određeno vrijeme kreće od 22 do 25 posto u ukupnom broju osiguranika što postavlja Hrvatsku u sam vrh Europske unije po nestabilnim oblicima zapošljavanja. To je u svakom trenutku oko 350 tisuća ljudi koji sklapaju ugovore, primjerice na tri ili šest mjeseci, u najboljem slučaju godinu dana i uglavnom tako rade godinama. Zabrinjavajuće je to da je posljednjih godina većina novih ugovora, i do 90 posto, na određeno i ako se taj trend nastavi, rast će i udio onih koji imaju ugovore na određeno vrijeme među osiguranicima.
Vlada RH je iz tog razloga najavila donošenje novog zakona o radu kojim bi se postrožili uvjeti za sklapanje ugovora na određeno kako bi se, prvenstveno mladim ljudima omogućila veća sigurnost na poslu, a time i uvjeti za osamostaljenje i zasnivanje obitelji.
Poslodavci pak traže da se olakšaju uvjeti za otpuštanje stalno zaposlenih, odnosno onih koji imaju ugovore na neodređeno vrijeme, a njihova je logika da će u slučaju da radnika mogu lakše otpustiti, puno češće nuditi ugovore na neodređeno vrijeme.
No, statistika kaže da su oni bez problema otpuštali i radnike kojima nisu istekli ugovori. Tako je u razdoblju od siječnja do kraja kolovoza poslovno uvjetovane otkaze dobilo 12.182 radnika, a sa 7.324 radnika potpisani su sporazumni raskidi ugovora o radu. To znači da je gotovo 20 tisuća ljudi u ovoj godini završilo na burzi iako im ugovori o radu nisu bili istekli, što je gotovo svaki treći radnik koji je izravno iz radnog odnosa ušao u evidenciju nezaposlenih. U 2020. godini je situacija bila još gora jer je kroz cijelu godinu bilo gotovo 54 tisuće poslovno uvjetovanih i sporazumnih otkaza, a kroz tih 12 mjeseci čak se 91 tisuća ljudi barem na kratko vratila na burzu jer su im istekli ugovori na određeno.
Najviše dolazaka iz rada izravno na burzu, više od 22 tisuće, bilo je u travnju prošle godine, kad je već svima bilo jasno da će država isplaćivati potpore za očuvanje radnih mjesta.
