Iako nije novost da smo po mnogo toga daleko od europskog prosjeka, novi podaci, koje je objavio Europski statistički ured Eurostat, pokazuju da zaostajemo i kada je u pitanju trošak radnog sata za poslodavca. Naime, cijena sata rada, u kojeg su uračunata davanja državi, u Hrvatskoj je u 2021. godini iznosila tek 11,2 eura, dok je prosjek troškova rada u EU bio 29,1 eura, a 32,8 eura u eurozoni.
U EU niži trošak rada od Hrvatske imaju Latvija, u kojoj troškovi iznose 11,1 eura, Mađarska, sa troškovima od 10,4 eura, Rumunjska, sa neslavnih 8,5 eura, te kao posljednja na listi Bugarska, u kojoj cijena sata rada stoji tek 7 eura.
Istovremeno, zapadne zemlje stoje nešto drugačije. Najviši troškovi su u Danskoj u kojoj sat vremena rada košta 46,9 eura. Odmah iza nje su Luksemburg, sa 43 eura, Belgija, sa 41,6 eura, a onda i Francuska, Nizozemska i Švedska, sa nešto manje od 40 eura po satu. I Austrija, Njemačka i Irska su među boljima u Europi, pa tako u Austriji cijena sata rada iznosi 37,5 eura, u Njemačkoj je 37,2 eura a u Irskoj 33,5 eura po satu. U Sloveniji, cijena sata rada je gotovo duplo veća nego što je u Hrvatskoj i iznosi 21,1 euro po satu.
Ono što je pozitivno a kako navodi Die Presse, u usporedbi s 2020. godinom, europska satnica u prošloj godini u prosjeku je porasla za 1,7 posto. U eurozoni rast troškova iznosio je 1,2 posto, a troškovi rada porasli su u svim zemljama EU, osim Italije i Španjolske.
Najveći porast zabilježen je u Litvi, koji je iznosio 12,5 posto, zatim u Estoniji koja je skočila za 6,5 posto te na Cipru i u Sloveniji, koje su imale jednaki rast od 6,2 posto.
Gledano prema djelatnostima ili sektorima, troškovi plaća su najveći u javnoj upravi, s prosjekom EU-a od 30,3 eura po satu.
Inače, sama statistika troškova ne uključuje samo bruto plaće, isplate bonusa, službene automobile i stanove tvrtke. U nju su uključeno i neizravni troškovi kao što su doprinosi poslodavca za socijalno osiguranje, troškovi daljnjeg usavršavanja i porezi na plaću, a za izradu statistike su u obzir uzeti podaci tvrtki s najmanje deset zaposlenih.
Zanimljivo je i da je udio tih neizravnih troškova, prvenstveno doprinos poslodavca za socijalno osiguranje, iznosio gotovo četvrtinu troškova. Iako je taj udio prošle godine bio najveći u Švedskoj i Francuskoj te je iznosio preko 30 posto, u Austriji je također premašio prosjek EU-a.
