Europska komisija je pokrenula prvu fazu savjetovanja s europskim socijalnim partnerima kako bi prikupila njihova stajališta o mogućem smjeru djelovanja EU-a kad je riječ o pravednoj organizaciji rada na daljinu i pravu na isključivanje.
Rad na daljinu sve je rašireniji od pandemije bolesti COVID-19. Istraživanje o radnoj snazi EU-a pokazalo je da se ukupni udio osoba koje rade od kuće u EU-u u posljednjih nekoliko godina gotovo udvostručio, s 11,1 % u 2019. na 20 % u 2022. Opažene su znatne razlike među djelatnostima, sektorima i radnim mjestima, koje se odnose i na to u kojoj je mjeri određeni rad moguće obavljati na daljinu. Rezultati istraživanja pokazuju da radnici koji mogu raditi na daljinu jasno cijene prednosti takvog rada, posebno fleksibilnost, pri čemu je više od 60 % ispitanika u istraživanju Eurofounda iz 2022. potvrdilo da žele raditi od kuće barem dio radnog vremena.
Rad na daljinu svijetu rada donosi mnoge mogućnosti, ali i određene izazove. Omogućuje fleksibilne radne uvjete, no postavlja se i pitanje kako osigurati poštovanje prava radnika u digitaliziranom radnom okruženju. To uključuje odgovarajuće radne uvjete i zdravlje i sigurnost na radu. Konkretno, upotreba digitalnih alata za rad i mogućnost rada na daljinu mogu dovesti do očekivanja da će zaposlenici biti dostupni u svakom trenutku. Zbog toga različiti dionici traže pravo na isključivanje i postavljanje granica između poslovnog i privatnog života.
Ovo savjetovanje uslijedilo je nakon rezolucije Europskog parlamenta iz 2021. u kojoj se poziva na podnošenje prijedloga za rješavanje tog pitanja. U političkim smjernicama predsjednice von der Leyen u pogledu rezolucija koje je Europski parlament donio na temelju članka 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Komisija se obvezala na njih odgovoriti zakonodavnim prijedlogom uz potpuno poštovanje načela proporcionalnosti, supsidijarnosti i bolje izrade zakonodavstva.
U međuvremenu su europski međusektorski socijalni partneri uz potporu Komisije započeli pregovore o ažuriranju Okvirnog sporazuma o radu na daljinu iz 2002. Budući da pregovori nisu rezultirati dogovorom, zatražili su da se Komisija pozabavi tim pitanjem. Zbog toga Komisija sada pokreće službeno savjetovanje sa socijalnim partnerima EU-a, u skladu s pravilima i postupkom za zakonodavstvo o socijalnoj politici. Savjetovanje traje do 11. lipnja 2024.
Kontekst
Komisija traži stajališta socijalnih partnera u EU-u u skladu s člankom 154. stavkom 2. UFEU-a. Predviđene su dvije faze savjetovanja s europskim socijalnim partnerima o prijedlozima u području socijalne politike na temelju članka 153. UFEU-a.
Iako na razini EU-a trenutačno ne postoji zakonodavstvo kojim se posebno uređuje rad na daljinu ili pravo na isključivanje, postoje zakoni EU-a koji se primjenjuju i na kontekst rada na daljinu i odnose se na određene aspekte povezane s pravom na isključivanje. U Strateškom okviru za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021. – 2027. utvrđuju se ključni prioriteti i mjere za zaštitu sigurnosti i zdravlja radnika. U Direktivi o radnom vremenu utvrđuju se pravila o dnevnim i tjednim razdobljima odmora, godišnjem odmoru i ograničenjima tjednog radnog vremena. U Direktivi o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima radnicima bez predvidivog radnog rasporeda (npr. radnici na zahtjev ili bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati) daje se pravo da unaprijed znaju kad i gdje će obavljati rad. Naposljetku, Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života pomaže roditeljima i pružateljima skrbi da usklade poslovni i obiteljski život osiguravanjem prava povezanih s odgovarajućim dopustom i fleksibilnim radnim uvjetima.
Službe Komisije objavile su 2024. studiju u kojoj se istražuju društveni, gospodarski i pravni kontekst te trendovi rada na daljinu i prava na isključivanje, u kontekstu digitalizacije i budućnosti rada, tijekom i nakon pandemije bolesti COVID-19. Studija se temelji na opsežnim savjetovanjima s upravama u svim državama članicama te radnicima, poslodavcima, stručnjacima i akademskom zajednicom. Njezini će se rezultati uzeti u obzir u pripremi djelovanja EU-a u području rada na daljinu i prava na isključivanje zajedno s rezultatima savjetovanja sa socijalnim partnerima.
Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis, nadležan za gospodarstvo u interesu građana
„Zahvaljujući digitalnim tehnologijama mnoga radna mjesta sada omogućuju rad na daljinu. Općenito gledano to je pozitivno, a 60 % radnika želi raditi od kuće barem dio radnog tjedna. Radnici cijene fleksibilnost i autonomiju rada na daljinu, a poduzeća imaju koristi od veće produktivnosti i zadržavanja osoblja. Sada se savjetujemo sa socijalnim partnerima o mogućnostima i rizicima rada na daljinu. Želimo osigurati da se pravilima EU-a promiče autonomija i da ne budu prepreka poduzećima i radnicima koji pristaju na rad na daljinu. Tražimo i mišljenje socijalnih partnera o tome je li za uklanjanje određenih rizika potrebno djelovanje EU-a. To obuhvaća rizike za zdravlje radnika koji proizlaze iz očekivanja kontinuirane dostupnosti i povezano je s prijedlogom Europskog parlamenta da se zajamči pravo na isključivanje.“
Nicolas Schmit, povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava
„Tijekom pandemije bolesti COVID-19 rad na daljinu bio je nužnost, a sada je trajan aspekt modernog radnog okruženja. Dok se prilagođavamo toj promjeni, važno je prepoznati i riješiti njezine značajne društvene posljedice. Komisija odgovara na rezoluciju Europskog parlamenta zakonodavnim prijedlozima, kako je navedeno u političkim smjernicama. Budući da pregovori socijalnih partnera nisu rezultirali dogovorom, Komisija poziva socijalne partnere da u sljedećim koracima iznesu svoja stajališta. Kvalitetna politika o radu na daljinu i pravu na isključivanje neophodna je za održavanje zdrave ravnoteže između poslovnog i privatnog života te za zaštitu mentalne i fizičke dobrobiti radnika.“
Izvor:
Studija o radu na daljinu i pravu na isključivanje
https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_24_1363
