Austrijski centar za obrazovanje radnika (ÖZA) u suradnji s litvanskim sindikatom LPS Solidarumas i Europskim centrom za radnička pitanja (EZA), a uz potporu Europske unije organizirao je 37. Konferenciju o sindikalnoj suradnji u Europi (KGZE) od 27. do 29. svibnja 2025. godine u Vilniusu (Litva).
Tema ovogodišnje konferencije bila je „Sukobljenost ili sinergija – ljudi i umjetna inteligencija na radnom mjestu.“
Konferenciji su prisustvovali predstavnici sindikalnih organizacija iz 20 zemalja: Albanije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Njemačke, Irske, Italije, Hrvatske, Litve, Moldavije, Nizozemske, Sjeverne Makedonije, Austrije, Portugala, Rumunjske, Srbije, Slovenije, Češke, Ukrajine i Cipra.
Republički sindikat radnika predstavljale su Ivana Majdak Topić i Mihaela Kemenović.
Pozdravne govore i prigodne riječi sudionicima Konferencije uputili su: Michael SCHEDIWY-KLUSEK, glavni tajnik FCG Austrija, ÖZA-Austrija; dr. Norbert SCHNEDL, bivši predsjednik ÖZA-e, bivši savezni predsjednik FCG Austrija; i gđa. Jovita PRETZSCH, zamjenica predsjednice sindikata LPS Solitarumas, članica EGSO-a – Litva.
Prvim danom konferencije moderirao je Michael SCHEDIWY-KLUSEK.
Dr. Norbert SCHNEDL, blagajnik EZA-e, bivši predsjednik ÖZA-e, bivši savezni predsjednik FCG Austrija održao je prezentaciju na temu umjetne inteligencije i njenog utjecaja na sva područja života.
Gđa. Jovita PRETZSCH, zamjenica predsjednice sindikata LPS Solitarumas, članica EGSO-a – Litva predstavila je mišljenje EGSO-a o Strategiji umjetne inteligencije.
Drugim danom Konferencije moderirala je gđa. Jovita PRETZSCH, potpredsjednica sindikata LPS Solitarumas, članica EGSO-a – Litva; dr. Karin PETTER-TRAUSZNITZ, stručnjakinja za socijalnu etiku, službenica za obrazovanje FCG-a – Austrija i Alexander JANSA, Federalni organizacijski direktor FCG-a – Austrija.
Video vezom Konferenciji se priključio zastupnik u Europskom parlamentu g. Dennis RADTKE, koordinator EPP-a u Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja te naglasak stavio da digitalni napredak mora služiti ljudima Europe.
O litvanskoj politici i holističkom pogledu na umjetnu inteligenciju govorila je gđa. Lina GIEDRAITIENE, voditeljica Digitalnih inicijativa u Ministarstvu gospodarstva i inovacija Republike Litve.
Gosp. Christian SAGARTZ, zastupnik u Parlamentu Gradišća, bivši zastupnik u Europskom parlamentu – Austrija, govorio je o putu Europe u doba umjetne inteligencije, od regulacije do stvarnosti.
Prezentaciju na temu “Dobra ili loša vremena? Dobrodošli u digitalno doba globalnih promjena i previranja“, održao je medijski umjetnik, glazbenik, kulturni menadžer i direktor Centra Ars Electronica u Linzu – Austrija g. Gerfried STOCKER.
Sveučilišni prof. mag. dr. Elias FELTEN, prorektor, profesor radnog i socijalnog prava, Sveučilište Paris Lodron Salzburg – Austrija, govorio je o digitalnoj transformaciji u Europi i koja su pravila nužna.
O načelima radnog prava u stres testu razvojem umjetne inteligencije govorio je dr. Gerhard BREMM, voditelj Odjela za kompetencije Centra za zastupanje interesa tvrtki, iz Radničke komore Gornje Austrije.
Sudionici Konferencije posjetili su Općinu Vilnius, a g. Žygimantas Žvinys, savjetnik u pododjelu za korisničku podršku, upriličio je digitalni obilazak Općine predstavivši “Pametni grad Vilnius – iznutra prema van – sve se vrti oko ljudi.“
Trećim danom konferencije moderirao je Michael SCHEDIWY-KLUSEK.
g. Uwe TERHORST, član regionalnog odbora CDA – Njemačka, naglasak svojeg izlaganja stavio je da fokus mora biti na ljudima, da prirodna inteligencija ima prioritet.
O umjetnoj inteligenciji i sindikalnoj perspektivi govorila je gđa. Kristina KRUPAVIČIENĖ, predsjednica LPS “Solidarumas”, članica EGSO-a – Litva.
Svoje sindikalne organizacije predstavili su:
g. Andreas ANTONIOU, tajnik za razvoj i djelovanje sindikata, DEOK – Cipar, na temu “Sindikalni rad na Cipru u svjetlu predsjedanja Vijećem EU.”
g. Ondrej Vaclavek, KAP – Češka, na temu “Situacija radnika u Češkoj Republici i razvoj od njihovog pristupanja EU.”
Na temelju izlaganja i rasprava održanih tijekom 37. Konferencije o sindikalnoj suradnji u Europi, mogu se izdvojiti sljedeći zaključci:
- Umjetna inteligencija postaje sastavni dio svijeta rada te njezin daljnji razvoj nije moguće zaustaviti, već ga je potrebno usmjeravati u korist radnika i društva. Digitalna transformacija već utječe na procese zapošljavanja, organizaciju rada i svakodnevne radne zadatke u gotovo svim sektorima.
- Umjetna inteligencija treba služiti čovjeku i u središtu mora uvijek biti čovjek. Sudionici konferencije naglasili su kako ljudsko dostojanstvo, prava radnika i socijalna pravednost moraju ostati u središtu svih procesa digitalne transformacije i primjene umjetne inteligencije.
- Umjetna inteligencija može povećati produktivnost i učinkovitost rada, ali ne smije zamijeniti ljudsku prosudbu u donošenju važnih odluka. Posebno je važno osigurati ljudski nadzor nad odlukama koje utječu na zapošljavanje, napredovanje, ocjenjivanje i otpuštanje radnika.
- Primjena umjetne inteligencije u postupcima zapošljavanja nosi značajne rizike diskriminacije. Korištenje algoritama za pregled životopisa i odabir kandidata mora biti transparentno, objektivno i podložno redovitim provjerama kako bi se spriječila diskriminacija i nejednak tretman radnika.
- Zaštita osobnih podataka i privatnosti radnika jedan je od ključnih izazova digitalnog doba. Poslodavci i institucije moraju osigurati učinkovite mehanizme zaštite podataka te jasno definirati svrhu i opseg korištenja podataka prikupljenih putem digitalnih sustava i umjetne inteligencije.
- Razvoj umjetne inteligencije stavlja postojeće radno zakonodavstvo pred nove izazove. Potrebno je kontinuirano prilagođavati europske i nacionalne propise kako bi se zaštitila prava radnika u uvjetima sve veće automatizacije i digitalnog nadzora.
- Sindikati imaju važnu ulogu u oblikovanju pravila za primjenu umjetne inteligencije na radnom mjestu. Socijalni dijalog između sindikata, poslodavaca i donositelja politika nužan je kako bi se osigurala pravedna i odgovorna uporaba novih tehnologija.
- Rastući pritisak na radnike zbog automatizacije i mogućnosti zamjene radnih mjesta zahtijeva dodatne mjere zaštite. Potrebno je ulagati u cjeloživotno obrazovanje, prekvalifikacije i razvoj digitalnih kompetencija kako bi radnici mogli aktivno sudjelovati u promjenama koje donosi umjetna inteligencija.
- Europska unija treba nastaviti razvijati zajednički regulatorni okvir za umjetnu inteligenciju. Jasna pravila, odgovornost za odluke koje donose algoritmi te učinkoviti mehanizmi nadzora ključni su za izgradnju povjerenja građana i radnika u nove tehnologije.
- Umjetna inteligencija ne treba biti promatrana isključivo kao prijetnja ili isključivo kao prilika. Njezini učinci ovisit će o pravilima primjene, razini zaštite radničkih prava i spremnosti društva da osigura sinergiju između tehnološkog razvoja i ljudskog rada.
Budućnost rada treba graditi na partnerstvu između ljudi i umjetne inteligencije. Tehnološke inovacije mogu donijeti značajne koristi, ali samo ako se njihov razvoj i primjena temelje na etičkim načelima, zaštiti ljudskih prava, socijalnom dijalogu i aktivnom uključivanju radnika i njihovih predstavnika u procese odlučivanja.
Galeriju fotografija možete pogledati na: https://rsr.com.hr/galerija/
Foto: RSR