Povezanost psihosocijalnih rizika i negativnih posljedica na zdravlje radnika

Rezultati meta analize o povezanosti između psihosocijalnih faktora na poslu i zdravlja pokazuju da je nužno potrebno obratiti pozornost na ove faktore kako bi se poboljšalo zdravlje radne populacije.

Kao dio projekta koji provodi Europski sindikalni institut (ETUI) „Troškovi psihosocijalnih rizika povezanih s poslom u EU“, meta analiza je dala uvjerljive nalaze o povezanosti između nekih psihosocijalnih faktora na poslu i određenih posljedica na zdravlje.

Projekt analizira podatke o brojnim radnicima koji su pogođeni rizikom i s povezanim izravnim ili neizravnim troškovima u državama članicama EU.

Sveobuhvatna meta analiza uključuje ukupno 72 objavljene analize literature s meta analizama koje su objavljene u zadnjih 20 godina. Utemeljeno na dokazima visoke kvalitete, kombinacija visokih psihosocijalnih zahtjeva i niske razine odlučivanja (naporan posao) i dugih radnih sati je značajno povezana s bolestima krvožilnog sustava (osobito koronarnim bolestima srca i srčanog udara) te mentalnih poremećaja (osobito depresije). Druge značajne povezanosti uključuju naporan posao s dijabetesom i fizičkom neaktivnosti, duge radne sate s pretilošću te nesigurnost posla s dijabetesom, depresijom, anksioznosti te uporabom psihotropnih lijekova. Neravnoteža u nagrađivanju, tj. nedostatak u reciprocitetu u smislu radnikovog truda i nagrade zauzvrat – povezana je s koronarnim srčanim bolestima.

Naknadna osvježena istraživanja pokazuju kako uzimanje u obzir pet psihosocijalnih izloženosti radnika – naporni rad, neravnoteža između truda i nagrade, nesigurnost posla, dugi radni sati i bullying – sveukupne atribucijske frakcije su u rasponu od 17 do 35% za depresiju i između 5 i 11% za koronarne bolesti srca. Atribucijska frakcija je postotak svih slučajeva određene bolesti u populaciji koja se pripisuje određenoj izloženosti. Nalazi su značajni.

Izloženost psihosocijalnim faktorima rada može se promijeniti prevencijskim politikama koje se odnose na radnu organizaciju, radne i uvjete zapošljavanja. Primjerice, trenutna pandemija COVID-19 naglasila je važnost prava na isključivanje za radnike kao mjeru smanjenja stresa. Nadalje, stupanj uključenosti psihosocijalnih rizika ili izričito spominjanje istih u zakonodavstvu se značajno razlikuje između država članica te posljedično radnici nisu zaštićeni na istoj razini u svim državama.

Izvor: https://www.etui.org/news/evidence-strong-negative-health-effects-psychosocial-work-factors

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *