Iz Obrasca prethodne procjene učinaka zakona, koji je u e-savjetovanje uputilo Ministarstvo pravosuđa i uprave, iščitava se da bi na jednak način isti trebao urediti plaće oko 240.000 zaposlenih u državnim i javnim službama. Novim se zakonom, ističe predlagatelj, želi izraditi pravedan, usporediv, motivirajući, transparentan i financijski održiv sustav plaća koji će zaustaviti odljev kvalitetnih kadrova iz spomenutih službi, jer će omogućiti napredovanje temeljem rezultata rada.
Hrvatska sada nema zakon o plaćama u državnoj službi, postoji onaj o plaćama u javnim službama, no on vrlo šturo i neadekvatno uređuje taj sustav.
Tri osnovice za plaće u državnoj službi, 567 dodataka
Posljednjih desetak godina u nekoliko se navrata pokušalo donijeti zakon o plaćama u državnoj službi, no to se nije dogodilo. Da stvari treba mijenjati, pokazao je i nalaz Državnog ureda za reviziju iz prosinca 2019. po kojemu postoje čak tri osnovice za obračun plaće u državnoj službi.
Revizija je tada utvrdila da se plaće iz državnog proračuna obračunavaju na temelju 300-tinjak propisa, primjenom tri različite osnovice i 567 dodataka na plaću. Zbog brojnih dodataka na plaću, ona u puno slučajeva u manjoj mjeri ovisi o koeficijentu, a u većoj o dodacima koji se mogu kumulirati, pa nije zadovoljeno načelo jednake plaće za rad jednake vrijednosti.
Postojeći sustav plaća u državnoj službi ne osigurava jednaku plaću za rad jednake vrijednosti, pa službenici i namještenici koji rade na istim radnim mjestima imaju različitu plaću. Ne postoji mogućnost napredovanja službenika na radnom mjestu iste vrste koja bi se temeljila na učinkovitosti njihova rada već se napredovanje praktički provodi rasporedom službenika na neko rukovodeće radno mjesto.
Upravo iz tog razloga, u državnim je tijelima ustrojen preveliki broj sitnih organizacijskih jedinica (odjeljci, odsjeci, odjeli, službe, sektori).
Zbog malih plaća mladi ne žele u državnu službu
Plaće hrvatskih službenika su među najnižima u EU i mladima je neprivlačno zaposliti se u državnoj službi. Na natječajima za posao vrlo je malo zainteresiranih, a službenici sa specifičnim znanjima sve više odlaze u privatni sektor.
Službenici sa srednjom školom nemaju nikakvu mogućnost napredovanja; istu plaću dobivaju cijeli radni vijek, uvećava se samo za 0,5 posto po navršenoj godini radnog staža. Pri rasporedu na određeno rukovodeće radno mjesto još uvijek su prisutni subjektivni kriteriji.
Postojeći sustav plaća ne osigurava jednake plaće za jednaki rad, netransparentan je, demotivirajući je i financijski dugoročno neodrživ, zaključuje Ministarstvo.
Jednaki se problemi, dodaje, javljaju i u sustavu javnih službi, gdje situaciju usložnjava i brojnost posebnih propisa kojima je uređen sustav plaća, kao i kolektivni ugovori koji na različit način uređuju povećanja plaće i dodatke na plaću.
Osim granskih kolektivnih ugovora, kojima se u svakom sektoru javnih službi posebno ugovaraju prava vezana uz plaću zaposlenih, postoji i niz tzv. kućnih kolektivnih ugovora koji dodatno utječu na primanja samih zaposlenih.
Veće plaće za pojedina radna mjesta i uvođenje platnih razreda
Novi bi sustav plaća trebao zaustaviti odljev kvalitetnih kadrova, napredovanje bi se temeljilo na rezultatima rada. Veće plaće za pojedina radna mjesta uz uvođenje platnih razreda trebale bi biti motivirajuće za sadašnje i buduće zaposlenike.
Loše rezultate rada pratilo bi nazadovanje u plaći, mogućnost napredovanja dobili bi i službenici sa srednjom i višom stručnom spremom, uvelo bi se jednokratno nagrađivanje za radne rezultate, izjednačila plaća za ista radna mjesta.
Prvo tromjesečje 2024. planirani je rok za promjene.
