Radno vrijeme i ravnoteža između poslovnog i privatnog života

Međunarodna organizacija rada (MOR) objavila je novo izvješće Radno vrijeme i ravnoteža između poslovnog i privatnog života diljem svijeta prema kojem inovativni rasporedi radnog vremena, poput onih uvedenih za pandemije COVID-19, doprinose gospodarstvu, tvrtkama i radnicima, što uključuje veću produktivnost i bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

Izvješće razmatra dva glavna aspekta radnog vremena – radno vrijeme i raspored radnog vremena (raspored rada,) te učinke oba na poslovnu uspješnost i uravnoteženost između poslovnog i privatnog života radnika, a uključuje niz statistika o satima rada prije i tijekom pandemije.
Studija otkriva da veliki dio svjetske radne snage radi duže ili kraće od propisanog osmosatnog radnog vremena. Više od trećine radnika radi 48 sati i duže, dok petina svjetske radne snage radi manje od 35 sati tjedno.

Analizom različitih rasporeda radnih vremena i njihovih učinaka na ravnotežu između privatnog i poslovnog, stiglo se do rezultata koji pokazuju da fleksibilnije radno vrijeme može biti popraćeno troškovima uključujući veću rodnu neravnotežu i zdravstvene rizike.
Krizne mjere uvedene za vrijeme pandemije dokazale su da fleksibilno radno vrijeme pozitivno utječe na poslovanje kroz bolju produktivnost. Ograničavanje fleksibilnosti, s druge strane, donosi veće troškove i povećanu fluktuaciju radnika.

Fenomen ‘velike ostavke’ stavio je ravnotežu između poslovnog i privatnog života u prvi plan društvenih pitanja i pitanja tržišta rada u svijetu nakon pandemije, rekao je Jon Messenger, glavni autor izvješća. Izvješće pokazuje da, ako primijenimo neke od lekcija iz krize izazvane COVID-19 i pažljivo proučimo način kako je radno vrijeme strukturirano, možemo stvoriti korist, poboljšavajući i balans između posla i života.

Izvješće Radno vrijeme i ravnoteža između poslovnog i privatnog života diljem svijeta donosi niz zaključaka i preporuka:

  • Zakoni i propisi o radnom vremenu i maksimalnom dnevnom broju radnih sati pridonose dugoročnom zdravlju i dobrobiti društva.
  • Duži radni sati povezani su sa nižom produktivnosti.
  • Države bi trebale iskoristiti iskustva stečena smanjenjem radnog vremena za vrijeme pandemije COVID-19.
  • Skraćeno radno vrijeme s najvišim mogućim naknadama održavaju zaposlenost, kupovnu moć i ublažavaju gospodarske krize.
  • Javne politike moraju promicati smanjenje broja radnih sati i promicati zdravu ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
  • Rad na daljinu pomaže u održavanju zaposlenosti i stvara prostor za autonomiju radnika. Potencijalni negativni učinci ovakvog poslovanja trebaju se regulirati javnim politikama.

Više informacija u Izvješću:

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.