Život, rad i COVID-19

U travnju 2020.godine Eurofound je pokrenuo svoje e-istraživanje „Život, rad i Covid-19“ diljem Europske unije, ne znajući koliko dugo će bolest COVID-19 biti prisutna, hoće li se pronaći cjepivo i kakav će biti sveukupan učinak pandemije. Do danas je provedeno pet krugova e-istraživanja, što je rezultiralo prikupljanjem odgovora od preko 200.000 ljudi.

Zahvaljujući ovom velikom broju ispitanika, Eurofound je uspio istražiti utjecaj pandemije na dobrobit, zdravlje i sigurnost, rad i rad na daljinu, ravnotežu između posla i privatnog života i financijsku situaciju Europljana. 

Peta runda e-istraživanja, koje je Eurofound proveo od 25. ožujka do 2. svibnja 2022. godine, baca svjetlo na socijalnu i ekonomsku situaciju ljudi diljem Europe dvije godine nakon što je COVID-19 prvi put otkriven na europskom kontinentu. Također, istražuje stvarnost života u novom dobu neizvjesnosti uzrokovanog ratom u Ukrajini, inflacijom i rastućim cijenama energije.

Nalazi e-istraživanja otkrivaju učinak pandemije, pri čemu ispitanici navode niže povjerenje u institucije nego na početku pandemije, lošije psihičko stanje, porast razine neostvarenih zdravstvenih potreba i porast broj kućanstava s energetskim siromaštvom. U nastavku se nalaze ključni nalazi njihovog istraživanja:

  • Povjerenje u sve institucije u svim državama članicama nastavilo je padati tijekom pandemije, a čak su i oni ispitanici koji su ranije iskazivali višu razinu povjerenja, poput ljudi na financijski sigurnim pozicijama, iskazali manje povjerenje. Necijepljeni ispitanici također prijavljuju mnogo niže povjerenje u institucije od onih koji su cijepljeni, a jaz se povećao od 2021. godine s ocjenom povjerenja od 2,3 od 10 za necijepljene ispitanike u usporedbi s 5 za cijepljene.
  • Društveni mediji pojavljuju se kao ključni pokretač pada povjerenja, s prosječnom ocjenom povjerenja – 3 od 10 za ispitanike koji radije koriste društvene medije kao izvor vijesti, što je puno niže od 4,2 za one koji više vole tradicionalne medije. Za donositelje politika ključna će biti borba protiv širenja dezinformacija kako bi se izbjeglo potkopavanje stabilnosti Unije u narednom razdoblju.
  • Neostvarene zdravstvene potrebe porasle su diljem EU-a i pogađaju gotovo svakog petog ispitanika (18%). Zaostatak u skrbi najveći je za bolničku i specijalističku skrb s neostvarenom skrbi o mentalnom zdravlju, posebno za žene (24%), te se povećao od proljeća 2021. godine, što izaziva posebnu zabrinutost.
  • Mentalno blagostanje u EU ostaje ispod razine zabilježene na početku pandemije, unatoč postupnom ukidanju ograničenja. Osobe od 18 do 29 godina još uvijek prijavljuju najniže razine mentalnog blagostanja, a iako se situacija za starije dobne skupine poboljšala, osobe starije od 60 godina prijavljuju značajno pogoršanje mentalnog zdravlja. To se vjerojatno može pripisati ratu u Ukrajini za koji je 76% ispitanika izrazilo veliku ili vrlo veliku zabrinutost.
  • Velik broj financijski ranjivih kućanstava bio je u ozbiljnom riziku od energetskog siromaštva u proljeće 2022. godine. 28% ispitanika izjavilo je kako živi u kućanstvu koje kasni s plaćanjem računa za režije i teško spaja kraj s krajem, dok je 45% ove skupine zabrinuto da će neće biti u mogućnosti platiti svoje račune za režije u sljedeća tri mjeseca.

Izvor: Living, working and COVID-19 e-survey – Round 5 results

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.