Danas radnici imaju puno problema, od malih primanja pa do nestalnih i nesigurnih oblika rada što su zapravo i ključni razlozi zbog kojih hrvatski radnici odnosno hrvatski građani u cjelini odlaze izvan granica Republike Hrvatske. Najveći dio onih koji odlaze iz Hrvatske su oni koji već rade, koji imaju plaće, ali su premale, koji imaju posao koji je nesiguran, koji nemaju uvjete za stvaranje obitelji a sve to traže vani, a onda se na to naslanjaju i oni koji su završili srednje škole i fakultete, a činjenica je da nažalost Hrvatska u Europi prednjači po sporosti zapošljavanja mladih visokoobrazovanih.
Radnici nisu više u središtu pozornosti, kao što se to znalo događati prijašnjih godina, jer je koronakriza postala puno važnija tema. Radnički problemi su stavljeni u stranu, ali oni postoje i oni su tu, možemo reći da su se čak i pojačali. Vlada RH je uspjela svojim mjerama zaustaviti otpuštanje, međutim, puno drugih stvari se sakrilo pod tepih. Ljudi su u koronakrizi stjerani raditi od kuće, ali bez dodatka Ugovora o radu. Nije ih nitko pitao imaju li uopće uvjete za takav rad od kuće ili nemaju.
Neki poslodavci radnicima su uzimali od godišnjeg odmora za rad od kuće, a neki radnici su tjerani prisilno na godišnje odmore. Vlada RH je isplaćivala četiri tisuće kuna za radna mjesta, a pojedini poslodavci su stavljali radnike na minimalnu plaću, pa su razliku zadržavali sebi.
U to vrijeme ljudi su živjeli jako teško, a pogotovo jer ljudima nedostaju društveno-socijalni kontakti. U početku epidemije neki radnici radili su čak i bez zaštitne opreme. Kod radnika se pojavio i strah od gubitka posla, bolesti, smrti.
Nove izmjene u Zakonu o radu
U Zakonu o mirovinskom osiguranju ugrađeno je da je 65 godina granica kojom radnici stječu prava na punu starosnu mirovinu bez penalizacije. Novim prijedlogom Zakona o radu se samo otvara prostor da oni koji to mogu i žele doista mogu ostati raditi dulje.
Prema Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike glavi razlog za izmjene Zakona je starenje stanovništva, broj radnika i činjenica da se broj radnika i umirovljenika ustvari izjednačio. Istaknuli su kako ljudi duže žive i da ćemo u sljedećem periodu sigurno morati raditi duže.
Rad na daljinu bit će reguliran novim Zakonom
Prama najavama iz Ministarstva rada u novom Zakonu o radu bit će reguliran rad na daljinu, te je već postavljen okvir toga zakona, koji bi trebao puno kvalitetnije definirati i uloge poslodavaca i ulogu radnika, te njihovu zaštitu.
Konzultacije s poslodavcima i sindikatima su završile te se očekuje da će radna skupina u drugom dijelu godine završiti djelovanje, nakon čega Zakon kreće prema Vladi RH, odnosno iz Vlade prema Saboru.
Najbitnije je urediti rad na izdvojenom mjestu rada, zatim dodatni rad, omogućiti onima koji žele više da zarade više. S druge strane, imamo i moramo biti svjesni te činjenice najviše ugovora na određeno vrijeme, odnosno nesigurnih oblika rada i prekarnog rada u cijeloj Europskoj uniji i tu moramo ići prema tome da ograničimo i broj i vrstu i način sklapanja takvih ugovora, odnosno da te nesigurne oblike rada transformiramo u sigurnije oblike, poručili su iz Ministarstva.
Što je fleksibilizacija?
Također iz Ministarstva su dodali kako s druge strane mora postojati određena fleksibilizacija kako bi se kompenziralo poslodavcima sve ono što će se mijenjati na tržištu rada.
Hrvatska udruga poslodavaca naglasila je da treba imati fleksibilniji zakon, te da treba urediti njime mnoge stvari.
Fleksibilizacija ne znači lakše otpuštanje jer nitko ne želi otpustiti kvalitetnog radnika. Međutim,
postoje situacije u kojima treba na neki način jednostavnije regulirati i lakše zapošljavanje ali i lakši otkaz ugovora o radu.
Iz Nezavisnih hrvatskih sindikata poručili su kako se pokazalo da su ovakvi pristupi izmjenama Zakona o radu Hrvatsku doveli ovdje gdje je danas. Hrvatska je pretvorena u zemlju koja konkurira isključivo niskom cijenom rada i nestalnim nesigurnim poslovima.
Razvijenije zapadne zemlje imaju daleko veći udio zaposlenih u radno aktivnom stanovništvu nego što ima Hrvatska. Hrvatska tu ima nekakve neslavne brojke i taj dio treba poboljšati, ali nisu za to krivi radnici. Upravo tu se vidi vrlo jasno po podacima koji se bilježe da se zapravo poslodavci u pravilu rješavaju starijih radnika i da radnici zapravo ne svojom voljom ne uspijevaju doživjeti niti tih 65 godina radeći kod poslodavca, nego ih se poslodavac rješava ranije i zamjenjuje ih mlađom radnom snagom.
Zakon je sad vrlo jasno rekao, za rad na izdvojenom mjestu rada, što je puno bolja definicija nego rad od kuće, jer je to onda svaki onaj rad koji se obavlja izvan poslodavčevog prostora, za taj rad poslodavac bi trebao dati dodatak ugovoru o radu, trebao bi isto tako provjeriti ima li uopće radnik uvjete za takav rad, nakon toga provjeriti i samu sigurnost posla, isto tako vidjeti što je s opremom i na kraju krajeva nadoknaditi i sve one povećane troškove koje radnik ima, osigurati mu isto tako i zaštitu na radu, što je najvažnije, radno vrijeme.
Upravo u ovom vremenu pandemije poslodavci su radnike bez ikakvih dodataka ugovora slali doma, da ljudi uopće nisu imali određeno radno vrijeme pa su praktički bili cijelo vrijeme na raspolaganju poslodavcu pa čak i nedjeljom i blagdanom i da jednako tako nisu im nadoknađivali ni one troškove koje su imali povećane zbog toga što su bili doma, a mnogi su zbog neodgovarajućih uvjeta rada radili iz kupaonice, hodnika i slično.
Novi Zakon o radu može se očekivati tijekom 2022. godine.
